Start-stop sistem je tehnologija razvijena da smanji potrošnju goriva i emisiju štetnih gasova.
Njegova osnovna funkcija je da automatski ugasi motor kada se vozilo privremeno zaustavi, recimo na semaforu ili u saobraćajnoj gužvi, i da ga ponovo pokrene kada vozač pritisne kvačilo (kod manuelnih mjenjača) ili otpusti kočnicu (kod automatskih mjenjača).
Proizvođači obećavaju smanjenje potrošnje goriva od tri do 10 odsto, a u uslovima gustog gradskog saobraćaja uštede mogu dostići i do 15 odsto.
Prema analizama koje je objavio Hrvatski automobilski klub, to može značiti i do nekoliko stotina eura troškova za gorivo godišnje.
Gašenje motora dok vozilo miruje takođe smanjuje emisiju štetnih gasova, što je ključni argument u borbi protiv zagađenja vazduha u urbanim centrima.
Međutim, iza ovih impresivnih brojki krije se druga strana priče koja izaziva ozbiljnu zabrinutost kod vlasnika vozila, piše Večernji list.
Dodatno opterećenje
Glavni razlog za skepticizam leži u dodatnom opterećenju koje sistem stavlja na ključne komponente automobila. Iako proizvođači tvrde da su vozila sa start-stop tehnologijom opremljena ojačanim djelovima, činjenica je da se starter i baterija koriste neuporedivo češće nego kod vozila bez ovog sistema.
Umjesto nekoliko pokretanja dnevno, motor se pali desetine puta tokom samo jednog gradskog putovanja. To neminovno dovodi do bržeg habanja. Vozila sa ovom tehnologijom zahtijevaju posebne, znatno skuplje baterije (AGM ili EFB) i izdržljivije startere.
Kada dođe vrijeme za njihovu zamjenu, trošak može višestruko premašiti postignutu uštedu goriva, pretvarajući ekološku mjeru u finansijski teret za vlasnika.
Vlasnici vozila sa turbopunjačima su posebno zabrinuti. Stručnjaci upozoravaju da naglo gašenje motora nakon dinamičnije vožnje prekida proces hlađenja i podmazivanja turbine, koja radi na izuzetno visokim temperaturama.
Ovaj termički šok može dugoročno prouzrokovati ozbiljna i skupa oštećenja. Preporučuje se da se nakon brze vožnje motor ostavi da radi u praznom hodu najmanje minut kako bi se turbina ohladila, što direktno onemogućava start-stop sistem.
Upravo zato mnogi vozači isključuju sistem iz predostrožnosti kako bi sačuvali jednu od najskupljih komponenti modernih motora.
Odluka zavisi od vozača
Odluka o korišćenju start-stop sistema u krajnjoj liniji zavisi od vozača, ali postoje situacije u kojima je njegova deaktivacija gotovo obavezna.
U „start-stop“ vožnji sa veoma kratkim intervalima zaustavljanja, sistem čini više štete nego koristi jer je opterećenje komponenti maksimalno, a ušteda goriva zanemarljiva.
Takođe, pri veoma niskim spoljnim temperaturama ili kada je motor pod većim opterećenjem, kao što je vuča prikolice, pametnije je poštediti bateriju i starter dodatnog opterećenja.
Iako su proizvođači automobila uložili značajan trud u prilagođavanje vozila, odmjeravanje potencijalnih ušteda naspram rizika skupih popravki navodi mnoge da pritisnu dugme označeno slovom „A“ i preuzmu kontrolu nad svojim motorom.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR