Uz mediteransku i DASH ishranu, fleksitarijanska ishrana smatra se jednom od najboljih na svijetu, a njen glavni princip zasniva se na manjem unosu mesa. U svijetu ekstremnih ili restriktivnih dijeta, fleksitarijanski pristup je stoga znatno održiviji i bolje izbalansiran način ishrane.
Termin je skovan prije više od jedne decenije i odnosi se na ljude koji većinu vremena jedu vegetarijanski, ali povremeno pribjegavaju mesu – iz socijalnih i kulturoloških razloga, ili kako bi zadovoljili svoje nutritivne potrebe. Pošto je fleksibilnost srž fleksitarizma, nije striktno definisano koliko puta nedjeljno je dozvoljeno konzumirati meso – važno je samo da se ishrana pretežno bazira na namirnicama biljnog porijekla.
Fleksitarijanski pristup ishrani je lako pratiti jer nema velikih ograničenja. U pitanju nije rigorozna dijeta već zdraviji i održiviji način ishrane, objašnjavaju stručnjaci.
Ukoliko umjesto mesa više konzumirate svježe voće, povrće, integralne žitarice i biljne proteine, lakše ćete održavati željenu težinu ili, pak, izgubiti neki kilogram viška. Kako biste to uspješno sproveli u djelo, u nastavku pogledajte osnovna pravila fleksitarijanske ishrane kojih bi trebalo da se pridržavate.
Na čemu se zasniva fleksitarijanska ishrana?
Budući da je unos mesa ograničen, njega možete adekvatno zamijeniti tofuom, sojom, pečurkama, mahunarkama, jajima i sjemenkama. Pored toga, stručnjaci savjetuju da umjesto crvenog, jedete posna bijela mesa kao što su piletina i ćuretina (posebno nemasna prsa), ali i ribu kao što su tunjevina, losos i sardine. Ostatak ishrane uglavnom treba da uključuje:
voće i povrće
integralne žitarice
mlječne proizvode (poželjno one sa nižim procentom masti)
začine
zaslađivače (umjesto bijelog šećera).
Kao što smo spomenuli, fleksitarijanska ishrana može poslužiti i kao kvalitetna dijeta za mršavljenje, pa je odličan izbor za osobe sa viškom kilograma. Kod ove ishrane preporučeni dnevni unos kalorija je oko 1500, što omogućava postepeno i zdravo mršavljenje na duge staze. Ovakav način ishrane podrazumijeva 3 glavna obroka i dvije užine. Ono što je važno jeste poštovati osnovno pravilo, a to je da meso treba da bude samo mali dio obroka, a jelovnik baziran na namirnicama biljnog porijekla.
Zdravstvene prednosti fleksitarijanske ishrane
Prema nekim istraživanjima, fleksitarijanci su u prosjeku imaju za 15% nižu tjelesnu masu od ljudi koji konzumiraju meso u većoj količini, imaju manje srčanih oboljenja, manju šansu za dobijanje raka ili dijabetesa i u prosjeku žive 3,5 godine duže. Razlozi za to su vrlo jednostavni.
Naime, biljna ishrana obezbjeđuje organizmu obilje vitamina, minerala, vlakana i fitohemikalija, dok, sa druge strane ima malo zasićenih masti i holesterola, što sveukupno blagotvorno utiče na zdravlje srca i krvnih sudova i smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2 i raka. Pošto su u fleksitarijanstvu zastupljene sve namirnice, rizik od nutritivnog deficita, koji prati restriktivne oblike vegetarijanstva, je minimalan.
Tipičan primer menija
Doručak
Kriška integralnog hljeba sa nemasnim sirom (po želji dodajte crvenu papriku i vlašac)
Užina
1 jabuka
Ručak
vegetarijanski hamburger (zemička od integralnog brašna, sejtan biftek, tofu majonez, nekoliko listova zelene salate)
komad sezonskog voća
Užina
Šaka oraha
Večera
povrće u voku sa tofuom: miješano povrće po želji brzo proprženo u voku na 2 kašičice ulja sa kockicama tofua, susamom i dodatkom đumbira
1 šolja kuvanog smeđeg pirinča
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR