Kada je riječ o ishrani, postoji puno savjeta i mitova, a naročito na internetu. Nekih se bolje kloniti, dok bi drugi mogli biti korisni za naše zdravlje. Na primjer, redosljed kojim se hrana jede. To bi trebalo da stabilizuje šećer u krvi i tako spriječi želju za hranom.
U pitanju je takozvani "nutrient sequencing", odnosno slaganje različitih vrsta namirnica određenim redosljedom. To je nutricionistički pristup optimizovanju unosa hranljivih materija radi poboljšanja probave i apsorpcije hranljivih materija. Ciljanim slijedom namirnica određene hranljive materije trebalo bi da se efikasnije apsorbuju, što bi trebalo dovesti do boljeg zdravlja. Ali, šta je zapravo sekvenciranje hranljivih materija?
Treba pravilno jesti kako bi se smanjio šećer u krvi
Nije nimalo nevjerovatno da kombinacija i redosljed obroka imaju značajan uticaj na metaboličke procese u tijelu: prethodna istraživanja na ovu temu već su zaključila da zapravo mogu imati pozitivno dejstvo na nivo šećera u krvi. Stručnjaci preporučuju da prvo pojedemo povrće i proteine, dakle hranu niskog glikemijskog indeksa kako bismo izbjegli skokove šećera u krvi.
Istraživanja pokazuju pozitivne rezultate
Rezultati nekoliko postojećih istraživanja su dosljedni: pregled jedanaest istraživanja iz 2023. godine pokazao je da ljudi koji jedu hranu bogatu ugljenim hidratima isključivo na kraju obroka imaju niži nivo šećera u krvi. U istraživanju iz 2019. godine, otkriveno je da konzumiranje piletine na žaru i salate prije konzumacije hljeba smanjuje nivo šećera u krvi nakon obroka za 46 posto, u poređenju s konzumiranjem hljeba prije obroka. Jedno od mogućih objašnjenja je da masti, vlakna i proteini usporavaju pražnjenje želuca, čime se usporava apsorpcija šećera iz ugljenih hidrata. Međutim, tačan uzrok ovog dejstva još nije u potpunosti razjašnjen.
Ti si ono što jedeš, kada to jedeš?
Posebno za osobe s nekim tipom dijabetesa, ali i za zdrave ljude redosljed obroka takođe može biti koristan, jer ugljeni hidrati na kraju obroka mogu pomoći da se duže osjećate sito.
Naredni rezultati istraživanja takođe pokazuju da "nutrient sequencing" stimuliše proizvodnju hormona sitosti GLP-1, što zauzvrat dovodi do bitno smanjenog osjećaja gladi. Međutim, da li sama ta veza čini razliku zbog redosljeda, ni ovdje nije dovoljno dokazano.
Stručnjaci zato još ipak savjetuju da se prije svega usredsredite na kvalitetnu hranu, a redosljed kojim ćete konzumirati obrok jednostavno isprobate na određeno vrijeme i provjerite kako funkcioniše za vas.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR