Djeca od roditelja nasljeđuju gene koji daju instrukcije za nastanak osobina. Svaki roditelj prenosi djeci tek po polovinu svog genetičkog materijala.
Čim se rodi dijete, svi se trude da pronađu sličnosti sa roditeljima. Zaboravlja se da smo svi, ma koliko slični roditeljima, braći i sestrama , jedinstveni, neponovljivi, unikati.
Djeca od roditelja nasljeđuju gene koji daju instrukcije, recept za nastanak osobina. Svako od nas posjeduje po dvije knjige recepata, jednu koju smo naslijedili od majke, i drugu od oca. Međutim, pojedini recepti mogu u nekim detaljima da se razlikuju: jedan recept, iz maminog ili tatinog kuvara, može da sadrži neku sitnu grešku u tekstu, pa će i proizvod biti drugačijeg ukusa.
''Osim ove osnovne knjige, od roditelja nasljeđujemo još neke recepte koji ne pripadaju ovom „glavnom kuvaru“– objašnjava dr Oliver Stojković, genetičar, rukovodilac DNK laboratorije Instituta za sudsku medicinu u Beogradu za časopis Bilje i Zdravlje.Ti recepti se razlikuju i upravo zbog tih različitih recepata, razlikuju se osobe muškog i ženskog pola.''
Za osobine koje zavise od pola roditelja od koga je naslijeđena, kažemo da su polno vezane, kao što su na primjer sposobnost zgrušavanja krvi ili nesposobnost razlikovanja nijansi boja. Nedostatak ovih sposobnosti pokazuju uglavnom dječaci, ali te nesposobnosti dečaci nasljeđuju od svojih majki. Fizička, spolja vidljiva svojstva (mladeži, uši, nos, kriv prst...) nijesu polno vezana.
Novija genetička istraživanja, koja definišu čitavu novu genetičku disciplinu koja se zove epigenetika, pokazuju da obrasci naslijeđivanja osobina mogu ipak da zavise od pola roditelja od koga se naslijeđuje. Nekad nije svejedno da li je neka osobina naslijeđena od oca ili od majke, ali je za većinu osobina svejedno da li je dijete muškog ili ženskog pola.
U određivanju crta lica učestvuju mnogi geni, kao naravno i sredina, kako u toku razvoja djeteta prije rođenja, u utrobi majke, tako i nakon rođenja. Neki detalji crta lica se naslijeđuju preko jednog gena sa dominantnim efektom: osoba sa isturenom donjom vilicom često ima bar jednog roditelja sa tom osobinom. U približno 50 odsto slučajeva to je majka a u preostalih 50 je ova osobina nasleđena od oca.
Svaki roditelji prenosi djeci tek po polovinu svog genetičkog materijala – kaže dr Oliver Stojković. - Jedan roditelj može jednu polovinu svojih gena predati jednom djetetu, a onu drugu – drugom. Zato rođena braća i sestre mogu međusobno da se razlikuju. Na fizičke osobine, kao i osobine ličnosti (psihička svojstva) utiču geni, sredina, ali i interakcija genetičkih i sredinskih faktora.
Načelno, sve osobine čiji razvoj je više uslovljen sredinskim nego genetičkim faktorima su unikatne(otisci prstiju). Ipak, na ogromnu većinu osobina, ako ne i na sve, utiču i genetički i sredinski faktori. Upravo iz tog razloga, čak i jednojajčani blizanci, koji u genetičkom smislu predstavljaju klonove, genetički identične jedinke, imaju mnoga obilježja koja nijesu zajednička za oba blizanca, već su jedinstvena za svakog od njih.
SKLONOST, A NE BOLEST
Genetika se „optužuje“ i za nastanak brojnih zdravstvenih problema, a zapravo se naslijeđuje sklonost.
Imamo potpuno nasledne bolesti kao što je na primer hemofilija A za koju znamo da je nasleđuju muška djeca od majki – naglašava doc.dr Goran Brajušković, molekularni biolog, saradnik Centra za humanu molekularnu genetiku Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. - Za različite bolesti naročito takozvane “monogenske”, dokazano je da mogu da budu nasljedne, ali i neke maligne bolesti. To ipak ne znači da će osoba čiji su roditelji bili bolesni od specifičnih malignih bolesti oboljeti od njih, ali imaju veću predispoziciju, jer se rađaju sa jednim mutiranim genom. Međutim, da bi se dobila neka maligna bolest potrebno je da se odigra veći broj mutacija.
Najčešće nasljedne maligne bolesti su one koje se javljaju u mlađem životnom dobu i napadaju parne organe – bubrege, oči, testise, jajnike... Utvrđeno je i da se jedna vrsta karcinoma debelog crijeva nasljeđuje. Najčešće su to osobe koje imaju familijarnu adenomatoznu polipozu, benignu bolest koja se nasleđuje iz generacije u generaciju. I rak dojke može da se naslijedi.
Ako u porodici imate nekog ko je bolovao od karcinoma dojke, uradite na vrijeme genetsku analizu i utvrdite da li imate mutiran gen. Žene koje imaju pozitivan test moraju da se kontrolišu češće nego druge, a prevencija je glavni lijek protiv malignih bolesti- savetuje naš sagovornik.
PRVA LINIJA
Velika je vjerovatnoća da će dijete od roditelja da naslijedi neke od osobina koje se prenose dominantnim genima, kao što su:
kovrdžava kosa
rupica na bradi
slobodna ušna resica
sposobnost uvrtanja jezika u trubu
uzan i dug nos
spojene ili guste obrve
bijeli pramen kose (muškaraci),
maljavost na drugom članku prstiju
Dominantno se nasljeđuju i neke bolesti :
polidaktilija – šestoprstost
brahidaktilija – skraćeni prsti
sindaktilija – srasli prsti
ahondroplazija – patuljast rast
astigmatizam ...
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR