Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Dana 17. juna, Rusija je napala Ukrajinu sa 472 sredstva za vazdušni napad: 440 jurišnih bespilotnih letjelica i dronova tipa Šahed različitih tipova iz više pravaca; 2 aerobalističke rakete H-47M2 Kinžal; 16 krstarećih raketa H-101 iz strateških aviona; 4 krstareće rakete Kalibr iz Crnog mora; 9 vođenih avionskih raketa H-59/69 iz taktičkih aviona; 1 protivradarska raketa H-31P. Glavni pravac napada bio je grad Kijev. Ukrajinska protivvazdušna odbrana uništila je 428 neprijateljskih sredstava za vazdušni napad: 239 neprijateljskih dronova tipa Šahed i drugih tipova oboreno je vatrom, 163 drona su potisnuta radio-elektronskim sredstvima; oborene su 2 aerobalističke rakete H-47M2 Kinžal; 15 krstarećih raketa H-101; 8 vođenih avionskih raketa H-59/69; 1 protivradarska raketa H-31P. „Više od 440 dronova i 32 rakete lansirala je Rusija na Ukrajinu, izvodeći jedan od najstrašnijih udara na Kijev.“ Ovako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski reagovao na masovni napad na Ukrajinu.
„Sada u Kijevu pokušavaju izvući ljude iz ruševina obične stambene zgrade. Koliko ih ima, trenutno nije jasno. Radovi su još uvijek u toku nakon udara na Odesu. Poznato je da je 75 ljudi povrijeđeno. Do sada je 15 ljudi poginulo“, primijetio je V. Zelenski, naglašavajući da su takvi napadi „čisti terorizam“ i da cijeli svijet, SAD i Evropa konačno moraju reagovati onako kako reaguju na teroriste. Predsjednik Ukrajine je naglasio: „Putin to radi isključivo zato što može sebi priuštiti nastavak rata. Želi da se rat nastavi. Loše je kada moćnici ovog svijeta zatvaraju oči pred ovim. Kontaktiramo sve partnere na svim mogućim nivoima kako bi postojao odgovarajući odgovor.
Teroristi bi trebalo da osjete bol, a ne normalni, mirni ljudi.“ Ukrajinski ministar vanjskih poslova A. Sibiga nazvao je noćni napad Rusa posebnim, a udar na Ukrajinu izrazom dubokog nepoštovanja prema svijetu. Prema riječima ministra vanjskih poslova, lider Kremlja nije slučajno odabrao datum za novi napad. „Putin to radi namjerno, upravo tokom samita G7. Izražava potpuno nepoštovanje prema Sjedinjenim Državama i našim partnerima, koji su pozvali na prekid ubistava“, naglasio je Sibiga. Dodao je da se Rusija samo pretvara da traži diplomatska rješenja za rat, ali u stvarnosti odbija primirje i cinično udara na ukrajinsku prijestonicu. Državljanin Sjedinjenih Američkih Država poginuo je u noćnom raketnom napadu u Kijevu.
Ruski napad se dogodio u vrijeme kada se u Kanadi održavao samit G7 na najvišem nivou, a koji je američki predsjednik D. Tramp napustio. Tokom samita bio je planiran njegov sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a D. Tramp ga je na ovaj način izbjegao. Time se takođe zaštitio od pitanja novinara i šefova država i vlada G7 o svojoj procjeni Putinovog najnovijeg ciničnog napada na Kijev, tokom kojeg je poginulo više ljudi nego što je Izrael izgubio u nekoliko dana iranskih bombardovanja, te kada će američke sankcije konačno biti uvedene nakon novih ruskih raketnih napada na Ukrajinu.
Britanski premijer Kir Starmer pozvao je svjetske lidere da povećaju ekonomski i finansijski pritisak na Rusiju tokom samita G7 i napomenuo da Vladimir Putin „nema sve karte“ u ratu protiv Ukrajine. Ova izjava britanskog lidera doživljava se kao indirektan signal američkom predsjedniku Donaldu Trampu, koji je ranije izrazio skepticizam prema stavu Ukrajine, napominje Politico. Starmerova fraza izgleda da je odgovor na primjedbu Donalda Trampa, koji je tokom napetog sastanka s ukrajinskim predsjednikom u februaru rekao da „nema karte“ u pregovorima s Rusijom. Starmer je dao svoj komentar, naglašavajući da međunarodna zajednica mora iskoristiti trenutak da pokaže odlučnost i prisili Kremlj da ozbiljno shvati mirovne inicijative. Prema riječima premijera, očekuje se da će na samitu u Kanadi lideri G7 najaviti novi paket sankcija protiv Rusije, iako njegov sadržaj još nije otkriven.
Savjet Evropske unije produžio je sankcije uvedene kao odgovor na nezakonitu aneksiju Krima i grada Sevastopolja od strane Rusije do 23. juna 2026. godine. Sankcije EU su prvi put uvedene u junu 2014. godine i obuhvataju zabranu uvoza robe iz nezakonito anektiranog Krima ili Sevastopolja u EU, kao i zabranu ulaganja u infrastrukturu, finansijska ulaganja i pružanje turističkih usluga u tim regionima. Osim toga, zabranjen je izvoz određene robe i tehnologija krimskim kompanijama ili za upotrebu na teritoriji Krima u transportnom, telekomunikacionom i energetskom sektoru. Ograničenja se odnose i na isporuku opreme za istraživanje i proizvodnju nafte, gasa i mineralnih resursa.
Američki predsjednik Donald Tramp objasnio je zašto još nije uveo nove sankcije protiv Rusije. Prema njegovim riječima, to Ameriku košta mnogo novca. „Evropa priča o sankcijama, ali do sada nijesu ništa učinjeli. Prvo da vidimo kako će to implementirati“, rekao je Tramp. „Ne zaboravite, sankcije nas koštaju jako skupo. Kada uvedem sankcije nekoj zemlji, to Sjedinjene Američke Države košta mnogo novca, ogromnu količinu novca“, rekao je.
Predsjednica Moldavije Maja Sandu osudila je ruski napad na ukrajinske gradove i pozvala na jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane i odlučnu akciju. Predsjednik Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, Teodoros Rusopulos, osudio je noćni raketni napad na Ukrajinu. „Rusija nastavlja da eskalira svoje užasne raketne napade na nevine civile: stambene zgrade su na meti i bivaju uništene“, rekao je Rusopulos. Naglasio je da je vrijeme za konkretne akcije kako bi se Rusija pozvala na odgovornost za zločine koje je počinila. Holandski ministar odbrane Ruben Brekelmans odgovorio je na snažan noćni napad Ruske Federacije, uključujući i napad na Kijev, i rekao da će Holandija nastaviti da podržava Ukrajinu. „Dok je pažnja, razumljivo, usmjerena na Bliski istok, Putin nastavlja svoju brutalnu agresiju u Ukrajini. Ali to neće proći nezapaženo. Nastavićemo neumorno da podržavamo Ukrajinu i jačamo njenu odbranu.“
Vojni sukob između Izraela i Irana potisnuo je u drugi plan dugogodišnje napore Ukrajine i njenih partnera da se fokusiraju na energetske sankcije protiv Rusije. Promjena u globalnoj agendi posebno je uočljiva na samitu lidera u Kananaskisu, u Kanadi. Nakon eskalacije neprijateljstava između Izraela i Irana, globalna tržišta su odmah reagovala. Za zemlje članice G7, situaciju komplikuje stav Sjedinjenih Američkih Država, koje su donedavno nastojale da pojačaju pritisak sankcijama na Rusiju i ograniče njene prihode od nafte, a sada strahuju da će nova ograničenja samo ubrzati rast cijena.
Kada su zemlje G7 krajem 2022. godine uvele mehanizam ograničenja cijena za rusku naftu, to je izgledalo kao kombinacija politike sankcija i tržišnih mehanizama koja je trebalo da smanji prihode ruskog budžeta bez izazivanja globalne nestašice sirovina. Maksimalna cijena od 60 dolara po barelu sirove nafte i 100 dolara za naftne derivate postavila je granicu iznad koje zapadne osiguravajuće, logističke i finansijske kompanije nijesu smjele da servisiraju izvozne transakcije s Rusijom. Međutim, od juna 2025. godine, ovaj instrument sve više gubi svoju efikasnost. U aprilu i maju, više od 70% ruske nafte prodato je iznad utvrđenog limita. Sankcije koje su u proljeće uvele Ujedinjeno Kraljevstvo i EU protiv ruske sjenke flote imale su ograničen učinak. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je potrebno pojačati pritisak na Rusiju kako bi se obezbijedilo primirje u Ukrajini, a takođe je pozvala zemlje G7 da pojačaju sankcije kako bi se postigao taj cilj.
Međutim, SAD se protive tome da zemlje G7 snize maksimalnu cijenu ruske nafte na 45 dolara po barelu. Istovremeno, Rusija nastavlja da postavlja apsurdne ultimatume Kijevu i sprovodi teror nad mirnim stanovništvom Ukrajine, nadajući se da će ubijediti Kijev da kapitulira pod Putinovim uslovima. Kijev poziva međunarodnu zajednicu, prije svega SAD, EU i zemlje G7, da usvoje sve neophodne odluke za jačanje sankcija protiv Rusije. Posebno je važno sniziti prag cijene ruske nafte. To će Moskvu lišiti sredstava za finansiranje rata. Samo stvarni pritisak na Rusiju može donijeti mir, a prvi korak ka tome je bezuslovno i sveobuhvatno primirje u trajanju od najmanje 30 dana.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR