Nakon godina istraživanja ledenog pokrivača Grenlanda, naučnici su objavili da je temperatura na najvećem ostrvu na svijetu bila najviša u posljednjih najmanje 1.000 godina, što je najduži period tokom kojeg su njihova ledena jezgra mogla biti analizirana.
Utvrđeno je da je između 2001. i 2011. godine temperatura na Grenlandu bila u prosjeku 1,5 stepen viša nego u 20. vijeku, prenosi CNN.
Autori izvještaja navode da su klimatske promjene koje su izazvali ljudi odigrale značajnu ulogu u dramatičnom porastu temperature u kritičnom arktičkom regionu, gdje topljenje leda ima značajan globalni uticaj.
Grenland trenutno najviše doprinosi podizanju nivoa mora, rekla je za CNN Marija Horhold, vodeći autor studije i glaciolog sa Instituta Alfred Vegener.
"Ako nastavimo sa emisijama ugljenika kao do sada, Grenland će do 2100. doprinijeti porastu nivoa mora i do 50 centimetara, što će uticati na milione ljudi koji žive u priobalnim područjima - upozorila je Horhold.
Meteorološke stanice duž ivice ledenog pokrivača Grenlanda otkrile su da se priobalni regioni zagrijavaju, ali je razumijevanje naučnika o efektima porasta temperature na ostrvu bilo ograničeno zbog nedostatka dugoročnih posmatranja.
Razumijevanje prošlosti, rekala je Horhold, veoma je važno kako bismo mogli da se pripremimo za buduće posljedice.
"Ako želite da kažete da je nešto globalno zagrijavanje, morate da znate kakva je prirodna varijacija bila prije nego što su ljudi stupili u interakciju sa atmosferom, a za to morate otići u predindustrijsku eru, kada ljudi nisu emitovali ugljen-dioksid u atmosferu - kaže Horhold.
U predindustrijskom periodu na Grenlandu nije bilo meteoroloških stanica koje su prikupljale podatke o temperaturi, zbog čega se naučnici oslanjaju na paleoklimatske podatke, kao što su ledena jezgra, da bi proučavali obrasce zagrijavanja u regionu.
- Posljednja obimna analiza ledenog jezgra na Grenlandu završena je 1995. godine, ali ti podaci nisu otkrili zagrijavanje, uprkos tome što su klimatske promjene bile već očigledne na drugim mjestima - istakla je Horhold.
Prema njenim riječima, trend zagrijavanja postoji od 1800. godine, ali smo imali snažnu prirodnu varijabilnost koja je to skrivala.
Prije nego što su ljudi počeli da emituju emisije fosilnih goriva u atmosferu, temperatura blizu nula stepeni na Grenlandu bile su nečuvene, ali nedavna istraživanja pokazuju da se arktički region zagrijava četiri puta brže od ostatka planete.
Naučnici kažu da se značajno zagrijavanje ledenog pokrivača Grenlanda približava prekretnici, što bi moglo da izazove katastrofalno topljenje. Grenland ima dovoljno leda da bi, ako bi se sav otopio, mogao podići globalni nivo mora za otprilike 7,3 metra.
Do polovine svjetskih glečera moglo bi nestati čak i ako se ostvare ambiciozni klimatski ciljevi, pokazuje studija.
Nova studija pokrivala je samo temperaturu do 2011. godine, ali Grenland je od tada prošao kroz ekstremne događaje. U 2019. neočekivano vrelo proljeće i julski toplotni talas doveli su do toga da skoro cijela površina ledenog pokrivača počne da se topi, izbacujući otprilike 532 milijarde tona leda u more.
Kada se taj led istopi, globalni nivo mora će porasti jedan i po milimetar, objavili su naučnici.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR