Depresija je uobičajeni poremećaj mentalnog zdravlja i procjena je da na svijetu pet odsto odraslih pati od ovog poremećaja, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Na primjer, i za holivudskog glumca Robina Vilijamsa, koji je izvršio samoubistvo 2014. godine, govorilo se da je uvek bio nasmijan i vedar.
Osmjeh i depresija ne isključuju jedno drugo
Sudeći prema psihologu dr Hajdi Mekenzi, depresija i osmijeh nijesu međusobno isključivi.
„Ljudi koji pate od ovog oblika depresije često maskiraju simptome koji se javljaju“ kaže dr Mekenzi.
Ona dodaje da osobe koje pate od ovog oblika depresije svakog dana ustaju, oblače se, pojavljuju se na poslu, i imaju takvu interakciju sa drugima da njom prikrivaju koliko se zapravo loše osjećaju.
Mekenzijeva ističe da je takozvana nasmijana depresija zapravo samo drugi naziv za visokofunkcionalnu depresiju, hronični osjećaj tuge koji može da uključuje promjene u spavanju i apetitu, osjećaj beznađa i umor, napade panike, gubitak interesovanja za omiljene aktivnosti.
Književnost često prikazuje depresivnu osobu kao nekoga ko izgleda iscrpljen ili jednostavno nezainteresovan za život. S druge strane, depresija maskirana osmjehom je vrsta depresije u kojoj osoba spolja izgleda srećno, ali zapravo oseća bol iznutra.
Psiholog Aishvaria Raj objašnjava za „Health Shots“ da depresija sa osmjehom nije opštepriznato medicinsko stanje, ali to ne znači da nije stvarno.
On napominje i da je upravo na ovaj oblik depresije potrebno obratiti posebnu pažnju jer se na prvi pogled ne vidi kod bližnjih i da nosi određenu opasnost.
Psiholog objašnjava da ljudi koji pate od depresije maskirane osmjehom imaju veći rizik od samoubistva jer ulažu mnogo truda da ne pokažu svijetu koliko se zapravo bore sa problemima.
Istovremeno, oni mogu imati više energije da isplaniraju sam čin i konačno ga sprovedu od osobe koja je previše letargična i bezvoljna za tako nešto.
Kako prepoznati simptome depresije sa osmehom?
Najčešći simptom svih oblika depresije je dugotrajan osjećaj tuge koji ljudi koji pate od ove vrste depresije veoma uspješno skrivaju. Na aktivnu, funkcionalnu ili veselu osobu takođe može uticati osjmeh prerušen u depresiju.
Međutim, niko ne može u potpunosti da sakrije bol koji doživljava i dobro je obratiti pažnju na sljedeće znake:
– letargija ili umor
– nedostatak sna ili pretjerano spavanje
– promjene u težini i apetitu
– nezainteresovanost
– nisko samopouzdanje.
Posebno je važno obratiti pažnju na ove znakove ako je osoba nedavno raskinula brak, vezu ili prijateljstvo, izgubila posao ili je u finansijskim problemima. To su grupe ljudi koje su posebno sklone razvoju depresije i često će to početi da kriju uz osmjeh.
Ljudi koji pate od ovog oblika depresije često sprovedu u djelo svoje misli o samoubistvu, za razliku od onih koji pate od mnogo jačih oblika depresije. Takvi ljudi često nemaju energije da sprovedu svoje misli u djelo.
Pa tako dokumentarac o životu Robina Vilijamsa, „Robin Vilijams: Kad se smijeh zaustavi“, otkrio je tada nove informacije o zdravstvenim problemima pokojnog glumca, uključujući njegovu dijagnozu Parkinsonove bolesti, ali i probleme sa depresijom.
Depresija je jedan od problema mentalnog zdravlja koji se najefikasnije liječe
Ako vi ili neko koga poznajete patite od depresije koja je prikrivena osmjehom, dobra vijest je da postoji pomoć, piše „Psychology Today“.
Ovo je jedna od najefikasnijih strategija lečenja problema mentalnog zdravlja.
Bilo kroz savetovanje ili psihoterapiju, moguće je uspješno izaći iz ovog stanja uma i osloboditi se tuge. Voljena osoba ili bliski prijatelj za koga sumnjate da pati od depresije prikriven osmjehom može to poreći i čak imati negativnu reakciju kada prvi put otvorite temu, ali to je normalno.
Ljudi često nijesu svjesni depresije maskirane osmjehom, a riječ „depresija“ može zvučati previše ekstremno. Imajte na umu da oni mogu vidjeti pomoć kao znak slabosti ili nešto što je potrebno samo osobama sa teškim poremećajima, prenosi City Magazine.
Dio razloga je to što se depresija i druge mentalne bolesti i dalje stigmatizuju i doživljavaju kao sramotne. Češća diskusija o ovakvim temama, kao i bolja edukacija stručnjaka mogu pomoći u otklanjanju takvih predrasuda.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR