12 °

max 23 ° / min 12 °

Nedjelja

28.04.

23° / 12°

Ponedjeljak

29.04.

24° / 14°

Utorak

30.04.

23° / 12°

Srijeda

01.05.

20° / 15°

Četvrtak

02.05.

18° / 13°

Petak

03.05.

19° / 12°

Subota

04.05.

16° / 11°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Koje supstance koriste piloti da bi ostali budni

Izvor: Pixabay

Mozaik

Comments 0

Koje supstance koriste piloti da bi ostali budni

Izvor: RTS, BBC/FUTURE

Autor: Antena M

  • Viber

Umor pilota je u centru pažnje ove nedjelje, poslije vijesti da su na letu jedne indonežanske avio-kompanije istovremeno zaspali i pilot i kopilot. Međutim, vojno vazduhoplovstvo se decenijama bori sa ovim problemom – i imaju iznenađujuće rješenje.

U džepu oborenog njemačkog pilota iznad Britanije tokom Drugog svjetskog rata pronađene su nepoznate tablete. U to vrijeme metamfetamini su bili omiljeni lijek Luftvafea za umorne avijatičare, poznat kao "pilotska so“ jer je njihovo korišćenje bilo prilično liberalno. I mada su savezničke snage sumnjale da njemački piloti nešto koriste, nisu znali sa sigurnošću šta je u pitanju.

Farmakološki plijen je odmah otpremljen na testiranje, a ubrzo su Britanci radili na sopstvenoj verziji. Dobijeni stimulans bio je široko distribuiran i dramatično uvećao broj noćnih misija širom Evrope. Ali ovo je bio samo početak.

Srodna droga, dekstroamfetamin, ponovo je postala popularna tokom Zalivskog rata 1990-91, kada ga je koristila većina borbenih pilota uključenih u početna bombardovanja iračkih snaga u Kuvajtu. Danas ovu pilulu i dalje koriste američke vojne posade. Koriste ga za rješavanje istog problema – umora pilota, koji se lako prikrade avijatičarima tokom dugih misija i ugrožava njihovu bezbjednost.
Ali postoji jedna začkoljica. Amfetamini izazivaju veliku zavisnost – pa čak i tokom četrdesetih godina bili su naširoko zloupotrebljavani. Dakle, posljednjih godina vojska je u lovu na drugu opciju.

A onda se pojavio modafinil, stimulans koji je sedamdesetih prvobitno razvijen za liječenje narkolepsije i nekontrolisanu dnevnu pospanost. Ljudima nije trebalo dugo da otkriju da, iako lijek pomaže da se ne zaspi, takođe može imati i druge moćne efekte. Pokazalo se da lijek poboljšava prostornu orijentaciju, prepoznavanje obrazaca i radnu memoriju, kao i da povećava ukupne kognitivne performanse, budnost i koncentraciju u situacijama ekstremnog umora.

Ali i modafinil ima svoje mane. Neželjeni efekti uključuju pojačano znojenje, jake glavobolje, pa čak i halucinacije. Uprkos ovim rizicima, u određenim okolnostima može biti od velike pomoći onima koji moraju da ostanu budni. U jednoj ranoj studiji, lijek je održavao ljude budnim i do 64 sata aktivnosti, a njegovi efekti su upoređeni sa ispijanjem 20 šoljica kafe. Kako to funkcioniše? I zašto se koristi?

Moćan stimulans

U svijetu borbenih pilota postoje dvije vrste droga: dozvoljene i zabranjene pilule (go-pills i no-go pills). Prvo su stimulansi i oni povećavaju aktivnost centralnog nervnog sistema – jedan od razloga zašto su amfetamini ponekad poznati pod nazivom „spid“ (brzina). Zabranjene su supstance koje usporavaju prenos poruka između mozga i tijela. U situacijama kada je vrijeme budnosti i sna kritično, vazduhoplovne snage ponekad koriste ove lijekove da natjeraju tijelo da sarađuje. Dakle, zajedno sa arsenalom pomagala za spavanje, ovde na scenu stupa modafinil.

Modafinil je već široko dostupan – odobren za upotrebu od strane vazduhoplovnih snaga u Singapuru, Indiji, Francuskoj, Holandiji i Sjedinjenim Državama. U međuvremenu, istraga lista Gardijan u Velikoj Britaniji otkrila je da je Ministarstvo odbrane Velike Britanije kupilo značajnu količinu droge uoči početka rata u Avganistanu 2001. Još jedna narudžbina je obezbijeđena 2002, prije invazije na Irak, Iako je agencija za istraživanje odbrane sprovela eksperimente sa pilulama, one navodno nisu korišćene kod osoblja uključenog u borbena dejstva.

U stvari, hemijski dopingovani avijatičari bili su uključeni u stotine vojnih operacija samo tokom posljednje decenije.

Dok lete nebom, piloti borbenih aviona često imaju samo nekoliko sekundi da osmotre situaciju i odluče kako da reaguju na prijetnje, tako da umor lako može biti fatalan. Ali začudo, intenzivni letovi koji uključuju ozbiljno ratovanje ili manevre nisu jedini u kojima se piloti bore sa nedostatkom sna – u stvari, dosadni letovi znaju da budu podjednako izazovni.

„Ako samo letite, pet sati je mnogo duže nego kada obavljate borbenu misiju“, kaže Jara Vingelar-Jagt, potpukovnik i šef odjeljenja za vazduhoplovnu medicinu u holandskom Ministarstvu odbrane u Soesterbergu. U hitnim situacijama, tijelo proizvodi sopstveni stimulans, adrenalin, koji povećava budnost i smanjuje osećaj umora – barem kratkoročno. S druge strane, misije koje manje angažuju pilote su dosadne, što dodatno naglašava iscrpljenost.

Teška dilema

Naravno, postoje ozbiljne etičke i pravne implikacije vezane za nuđenje stimulansa kao što je modafinil vojnom osoblju. Šta bi se dogodilo ako bi neko odbio da uzme lijek za koji se smatra da je neophodan za uspeh misije?

Jedna studija o potencijalnim izazovima uvođenja stimulansa u kanadskim oružanim snagama ističe sledeću kontradikciju: Iako nije legalno prisiljavati nekoga da uzima lijek u Kanadi, zakonski je uslov da vojno osoblje obavlja „sve funkcije koje je potrebno da budu izvršene" u bilo koje vrijeme, danju ili noću. Ako bi neko smatrao da je neophodno uzimanje modafinil iz operativnih razloga, operativac bi mogao da odbije, ali nema pravo da uspješno ne izvrši zadatak. A ulozi mogu biti veliki: Ukoliko zaspi u avionu to može dovesti do masovnih žrtava, uključujući civilne, pored gubitka aviona koji koštaju desetine miliona i neuspeha važne misije.

"Za nas (u Kraljevskom holandskom vazduhoplovstvu) veoma je važno da ne želimo da primoravamo nekoga da uzima modafinil“, kaže dr Vingelar-Jagt. „To je kontramjera protiv umora, ali ne uklanja sam umor. Tako da je najvažnije, da biste se borili protiv umora, pre svega akcenat mora da bude na planiranju i rasporedu", naglašava doktorka.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR