Iako obje vrste proizvoda mogu pomoći u smanjenju neprijatnog mirisa tijela, oni djeluju na različite načine.
Pazusi su vlažan i topao „dom“ za mnoge bakterije koje izazivaju neprijatan miris.
Međutim, takođe smo vidjeli pojavu takozvanih dezodoransa za „cijelo tijelo“ – uprkos činjenici da na mnogim mjestima na tijelu znoj vjerovatno neće izazvati neprijatan miris.
Ako malo bolje pogledamo dezodoranse na policama drogerija, ubrzo postaje jasno da mnogi sadrže i antiperspirante.
Iako obje vrste proizvoda mogu pomoći u smanjenju neprijatnog mirisa tijela, oni djeluju na različite načine.
Šta je dezodorans, a šta antiperspirant?
Dezodorans ne zaustavlja znojenje – umjesto toga, njegova uloga je da neutrališe bakterije koje izazivaju neprijatan miris na koži, ili ih bar maskira. Ali kako ovo funkcioniše?
Neki od djelova tijela za koje bismo mogli da smatramo da su najskloniji neprijatnim mirisima sadrže apokrine žlijezde, jednu od tri vrste znojnih žlijezda koje se aktiviraju tokom puberteta.
Suprotno popularnom vjerovanju, znoj koji proizvode ove žlijezde je zapravo bez mirisa, ali sadrži masti i proteine.
Bakterije na koži vide ove masti i proteine kao ukusne grickalice, za šta nam se zahvaljuju tako što ih metaboliziraju u nusproizvode obično neprijatnog mirisa.
Dezodoransi pomažu da se ovo spriječi jer sadrže sastojke koji ili neutrališu jedinjenja ili direktno ubijaju bakterije.
Za razliku od dezodoransa, antiperspiranti su dizajnirani da smanje ili privremeno zaustave znojenje.
Sadrže jedinjenja na bazi aluminijuma koja, kada se nanesu na kožu, formiraju čep nalik gelu preko pora.
Ovo sprečava znoj, iako se gel vremenom raspada – tako da morate ponovo da nanesete antiperspirante.
Iako se antiperspiranti mogu primijeniti sami, često se koriste u kombinaciji sa dezodoransom. Takvi proizvodi se lako nalaze u prodavnicama, ali jači antiperspiranti se mogu nabaviti u slobodnoj prodaji ili na recept.
Koliko su efikasni?
Odmah treba reći da efikasnost dezodoransa i antiperspiranta zavisi od pojedinca i samog proizvoda. Neki ljudi se znoje više od drugih, a bakterije u mikrobiomu naše kože takođe mogu da variraju od osobe do osobe.
Ovo posljednje je ono što može da promijeni efikasnost dezodoransa – različite bakterije znače da ono što sprečava miris kod jedne osobe ne mora nužno da ga spriječi i kod druge.
Povrh toga, pošto dezodorans ne sprečava znojenje, može biti toliko efikasan samo u blokiranju mirisa jer se ne bavi ključnim aspektom onoga što ih uzrokuje, izvještava IFL Science.
Antiperspiranti će takođe varirati u efikasnosti u zavisnosti od osobe, jačine proizvoda koji se koristi i kada se koristi.
Za nekoga sa hiperhidrozom, stanjem koje karakteriše prekomjerno znojenje, liječenje može uključivati antiperspirante koji se izdaju na recept, koji obično sadrže veću koncentraciju jedinjenja na bazi aluminijuma nego proizvodi u apotekama.
Antiperspiranti takođe bolje djeluju ako se primjenjuju noću, jer se tada manje znojimo, pa je veća vjerovatnoća da će se proizvod apsorbovati.
„Vaše ruke, vaše lice, noge, stomak… oni ne mirišu“, rekla je za „Allure“ dr Mona A. Gohara, sertifikovani dermatolog i vanredni klinički profesor dermatologije na Medicinskom fakultetu Jejla.
A ako počnu da osjećaju miris i smetaju, preporučuje se posjeta dermatologu.
Koliko je rizično koristiti dezodoranse i antiperspirante?
Rašireno je mišljenje da dezodoransi i antiperspiranti prouzrokuju ili povećavaju rizik od razvoja kancera.
Ova ideja je započeta još 1990-ih kada je prevara putem e-pošte ukazala na to da antiperspiranti dovode do kancera dojke, a zatim su uslijedile sugestije da je za to odgovoran aluminijum koji se apsorbuje u kožu.
Međutim, ne postoje čvrsti dokazi koji podržavaju takve sugestije.
„Apsorpcija aluminijuma kroz kožu još nije u potpunosti shvaćena“, rekla je dermatolog dr Amanda Dojl za CNN Health, „ali nije dokazano da je aluminijum kancerogen“.
Ovo može izgledati zbunjujuće s obzirom na to da ako ste ikada imali mamografiju, rečeno vam je da ne koristite dezodorans – ali to nije zato što ima veze sa kancerom dojke ili bilo kojim drugim štetnim stanjem.
To je zato što se dezodorans može pojaviti na mamografu i uticati na rezultate, prenosi N1 Zagreb.
Iako nisu povezani sa rakom, dezodorans ili antiperspirant i dalje mogu da izazovu probleme kod malog broja ljudi.
„Neki ljudi imaju alergijske reakcije na dezodoranse ili antiperspirante“, rekao je dr Bendžamin Čen, ljekar u Pen Famili Medicine u Feniksvilu. Istraživanja pokazuju da bi to mogli da izazovu sastojci kao što su propilen glikol (hemikalija koja dezodoransu u štapiću daje oblik), eterična ulja, biološki aditivi, parabeni, vitamin E i lanolin.
Ljekari mogu dodatno savjetovati ljude sa određenim kožnim oboljenjima da izbjegavaju određene sastojke.
Za bilo koga, ako dođe do reakcije, najbolje je da se obratite ljekaru kako biste saznali šta je izaziva.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR