Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, 7. aprila, posvećen je depresiji, mentalnom poremećaju s kojim se u svijetu bori sve više ljudi, koji može pogoditi svakoga, ali ga je moguće uspješno izliječiti.
Po definiciji, depresija je ozbiljan emocionalni poremećaj koji značajno utiče na izvršavanje jednostavnih, svakodnevnih obaveza i razvoj problema u odnosima sa drugim ljudima, uzrokuje patnju porodice i dovodi do gubitka radne sposobnosti, a u najgorem slučaju vodi ka samoubistvu.
Povodom Svjetskog dana zdravlja koji je ove godine posvećen depresiji psiholog Čedo Novaković kazao je da se lakše nositi s depresijom koja ima objektivne uzroke (posljedica bolesti, katastrofe, gubitka drage osobe) nego sa takozvanim reaktivnim depresivnim stanjem koje je sve češće, a u takvo stanje ljudi upadaju jer nisu ostvarili neke od željenih ciljeva i planova ili ih nešto frustrira, nervira ili iritira.
"Reaktivna stanja je mnogo teže liječiti jer su specifična prema karakteru ličnosti koja doživljava takvo stanje. Ima mnogo slučajeva kad osoba subjektivno reagira na neki događaj, onda se povlači od okoline ili od društva ili pribjegava najekstremnijem obliku poput samoubistva ili neki od oblika samoranjavanja…", naglašava on.
Po njegovim riječima osobe iz bliže okoline mogu prve primijetiti promjene u ponašanju i pomoći razgovorom ili savjetom ili nagovorom da osoba koja je 'upala' u neku vrstu depresivnog stanja zatraži stručnu pomoć. Bitno je, kaže, znati da je povlačenje u sebe i/li izbjegavanje kontakata s ljudima iz najbliže okoline ali i ambijenta kojem pripada kontra dobrom zdravlju.
Simptomi
Depresiju karakterišu dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Ona utiče na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, ponekad sa razornim posljedicama za odnose s porodicom i prijateljima i mogućnost da se zaradi za život.
Uz to, ljudi koji boluju od depresije često osjećaju manjak energije, promjene apetita, nesanicu ili preveliku potrebu za snom, povećanu tjeskobu ili zabrinutost, smanjenu koncentraciju, do misli o samoozljeđivanju ili samoubistvu.
Stručnjaci poručuju da depresija može pogoditi svakoga i da nije znak slabosti, kako se često smatra, no stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući i depresiju, dovode do kasnog prepoznavanja bolesti i odgađanja traženja pomoći.
Kontinuirani porast broja depresivnih osoba
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem u svijetu se povećava, što potvrđuje podatak da je 1990. godine u svijetu bilo 416 miliona oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 miliona. Istraživanja su pokazala da liječenje bolesnika globalnu ekonomiju stoji više od 1 milijarde dolara godišnje.
Po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan.
Posljedica je to kontinuiranog porasta broja depresivnih osoba, a stručnjaci ističu kako u humanitarnim krizama i tokomratnih sukoba jedna od pet osoba bude pogođena depresijom ili anksioznim poremećajem.
Broj novooboljelih sa dijagnozom depresivnog poremećaja u Crnoj Gori 2016. je iznosio 1.880 pacijenata, pokazali su podaci iz zdravstveno-informacionog sistema.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR