13 °

max 19 ° / min 7 °

Ponedjeljak

30.03.

19° / 7°

Utorak

31.03.

15° / 8°

Srijeda

01.04.

7° / 3°

Četvrtak

02.04.

11° / 2°

Petak

03.04.

14° / 4°

Subota

04.04.

15° / 8°

Nedjelja

05.04.

19° / 9°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Naši teatarski montenegrini

Izvor: EPA/EFE

Stav

Comments 4

Izvor: tacno.net

Autor: Antena M

  • Viber

Naši teatarski montenegrini

Piše: Gradimir Gojer

Malo se i nedostatno pisalo i piše o isprepletenosti kulturnih veza Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Posebno je malo rasvijetljen teatarski aspekt u toj crnogorsko-bosanskohercegovačkoj teatarskoj simbiozi.

Poslije završetka Drugog svjetskog rata u zamasima ukupne obnove obnavljanju kazališne umjetnosti posebno je svojim iskustvom, imaginacijom i pronicljivošću doprinio glumac i redatelj Vaso Kosić, koji je dugo vremena bio mjera stvari kad je dramska umjetnost u Narodnom pozorištu Sarajevo bila u pitanju. Kosić se pokazao ne samo kao vrstan glumac i redatelj, nego i kao seriozan organizator. Sa Cetinja je vrlo brzo po dolasku u središnju teatarsku kuću Bosne i Hercegovine doveo iznimno talentiranog glumca Mihaila Mrvaljevića, koji je godinama bio jedan od stožera dramskog repertoara, a jedno vrijeme i direktor Drame Narodnog pozorišta Sarajevo.

Ništa manji nije bio značaj participacije Milivoja Bačanovića u usponima sarajevske Opere, kao i dirigenta Miroslava Homena, koji je dao obol kako opernoj umjetnosti tako i zborskom pjevanju, podstičući rad i ozbiljne rezultate Akademskog kulturno-umjetničkog društva Slobodan Princip Seljo iz Sarajeva. Homen je značajno doprinio i Sarajevskoj filharmoniji kao dirigent ali i umjetnički vođa i direktor.

Jedan od najuspješnijih teatarskih direktora u Bosni i Hercegovini bio je Zdravko Martinović, koji je udario temelje najuspješnijih teatarskih sezona zeničkog Narodnog pozorišta (danas Bosanskog narodnog pozorišta Zenica!), a u tom kazalištu neke od svojih maestralnih uloga ostvario je Marko Martinović.

U mostarskom Narodnom pozorištu dugo su briljantnim kreacijama u dramskom repertoaru gospodarili Petar i Dragica Tomas.

I pojedini glazbenici podrijetlom iz Crne Gore omogućili su uspone negdanjeg mostarskog Simfonijskog orkestra…

Mirko Kujačić, slikar bogate internacionalne karijere, dao je kao scenograf pečat jednoj epohi mostarskog Narodnog pozorišta.

Glumci mlađih generacija Radojica Čolović, Mirko Vlahović, Branimir Popović ostvarili su zamamne kreacije na bh. pozornicama.

Uostalom i najbolji bh. dizajner teatarskih plakata je Branko Bačanović, također crnogorske korjenike…

Samo ovi nabrojani primjeri doprinosa crnogorskih umjetnika teatarskom životu Bosne i Hercegovine više nego zorno govore o iznimno značajnom prisustvu naših Montenegrina u umjetničkim povisilicama, ovdašnjim…

Prevažna redateljska ostvarenja Branislava Mićunovića na tuzlanskoj i Blagote Erakovića na zeničkoj pozornici dopinos su redateljskoj raznovsnosti u bh. teatru 70-tih i 80-tih godina.

Posebno je intenzivirana suradnja crnogorskih i bh. dramskih umjetnika poslije okončanja agresije na BiH, pa je Ivica Šarić interpretirao vodeću baso dionicu u prvoj crnogorskoj operi Balkanska kraljica, a za intenziviranje teatarske suradnje bh. i crnogorskog kazališta tadašnji direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Gradimir Gojer proglašen je počasnim članom Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice.

Komentari (4)

POŠALJI KOMENTAR

Keka

Bravo za tekst. Drago mi je da su i crnogorski umjetnici bili i ostavili traga u Bosanskohercegovačkoj kulturi. Posebno priznanje bih odala Radetu Čoloviću - Lali, koji je bio i ostao doslijedan svojih korijena, što je pokazao i dokazao dosta puta.

Sarajlija

Crnogorci su dali veliki doprinos kulturi BiH . Divni i časni ljudi. Poznajem "Glumca" ,kako od milja zovemo Radojicu-Radeta Čolovića iz Pljevalja. On je sa nama dobrovoljno podijelio sudbinu u ratnom Sarajevu. On je Sarajevu dao sve kao što je i njemu Sarajevo dalo sve. Kao i mnogim drugima.

Vladan

Odličan tekst.Zaista je lijepo vidjeti da je uvijek postojala iskrena saradnja između Bosanskohercegovačkih i Crnogorskih kulturnih poslenika.Kao đak uvijek sam se radovao nastupanju Sarajevskog pozorišta u Pljevaljskom Domu kulture počev od Beg Efendije i Fistika 70-tih i 80-tih godina.