Ukrajina nije članica NATO, ali može postati njegovo najjače krilo

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Vladimir Putin izjavio je da Rusija, zapravo, još i nije počela ratovati! Nije počela ratovati  a već izgubila 37,5 hiljada vojnika, većinom iz najpripremljenih za rat jedinica ruske vojske, od padobranaca do vojnika specijalnih snaga i mornariče pješadije! Ranjenika ima više od 110 hiljada. Spaljeno je 1645 ruskih tenkova, 4 hiljade oklopnih vozila, 840 artiljerijskih sistema, srušeno 217 borbenih aviona i 190 helikoptera, gotovo 700 bespilotnih letjelica. Potopljeno je 15 ratnih brodova, uništeno 250 raketnih sistema i 2700 teretnih vozila. Tako obučenih i pripremljenih vojnika, kakve je Rusija izgubila na ukrajinskom ratištu Moskva u rezervi nema. Čitav Sibir i Daleki Istok ostali su gotovo bez ruske vojske. Nije bolja situacija i na evropskom dijelu RF.

Vladimir Putin, poznat i kao gospodin Velika laž, kazao je i da je Zapad spreman ratovati sa Ruskom Federacijom do zadnjeg Ukrajinca i da je to tragedija za ovu naciju. U prijevodu, prema psihoanalizi Frojda to je zadatak  koji je sebi postavio Kremlj u ovom krvavom ratu. Zato svi mi moramo biti pripremljeni i ujedinjeni u pružanju otpora ruskoj Z-vjeri, koja traži još ukrajinske krvi.

Putin izaziva Brisel izjavama da, ako je Zapad tako odlučan u borbi s Rusijom, neka to dokaže u sukobu sa ruskom vojskom. To bi morao biti signal svima da treba pojačavati sankcije prema Moskvi i stvarati svjetsku koaliciju zemalja koje ne prihvataju rat kao način vođenja politike i spremne su se udruženo suprotstaviti, za početak nevojnim sredstvima, tako što će onemogućiti širenje rata van ranica Ukrajine.  I prinudili Rusku Federaciju da zaustavi rat i povuče vojsku iz Ukrajine.    

Moskva stvarno misli da je NATO uplašen i zato izaziva Alijansu na direktni sukob. Sada je napeta situacija oko ruske eksklave Kalinjingrad. Bivšu istočnu Prusiju sa centrom u Kenigsbergu prigrabio je Sovjetski Savez kao ratni plijen 1945. Moskva je tada procijenila kako je sigurnije to postane teritorija Ruske Federacije. Kompletno njemačko stanovništvo bilo je protjerano na Zapad, mada, istine radi, ono i nije željelo da ostane u staljinističkom SSSR-u. Ti su ljudi bili preseljeni u zapadni dio Njemačke, koji bio pod okupacijom SAD i Velike Britanije. Sada niko ne traži, za razliku od Moskve, da Rusija vrati to što njoj nikad nije pripadalo. I to je normalno, civilizovano i međunarodno-pravno stajalište.

Na odluku EU o sankcijama prema Rusiji zbog invazije na Ukrajinu Litvanija je zabranila prijevoz pojedine robe iz Ruske Federacije preko Bjelorusije za Kalinjingrad, o čemu je obavijestila oficijelni Kremlj. Moskva je odgovorila je vojnim vježbama na Baltiku. Ali i tamo je ostalo malo ruske vojske, jer je većinom premještena je u Ukrajinu. Za vojnu vježbu ostalo je samo hiljadu vojnika i sto jedinica oklopne tehnike. Toliko  je Rusija gubila u Ukrajini za jedan dan, u prvoj nedjelji rata.

Teritorija zemalja NATO, uključujući Letoniju, sa Litvanijom i Estonijom spaja dosta uzak, oko sto kilometara, Suvalkski koridor, nazvan po poljskom gradu uz litvansku granicu. Putin je imao sastanak sa bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom, sa koga su zajedno uputili prijetnju Evropi da će, ako pod hitno ne riješi  prolaz robe za Kalinjingrad, uslijediti oštre konsekvence. Vilnjus dosta mirno to prihvatio, ali nije zaustavio kontrole na granici sa Kalinjingradom, u skladu sa uputima EU. Njemačka se, međutim, počela nervirati i pokazivati znake nesigurnost,i što je odmah primijetila Moskva. Zato je Putin tako drsko i pozvao Evropu na bojno polje.

Naravno da treba biti suzdržan prema provokacijama iz Kremlja,. Ali, NATO nije dječji vrtić u kojeme svi izbjegavaju zaoštravanja situacije i obračuna. Dobro da je poslije samita Alijanse u Madridu Rusija ne samo bila označena kao glavna prijetnja NATO, nego su i donesene odluke o formiranju snaga reagovanja od 300 hiljada vojnika, a u zemlje Baltika (Estoniju, Letoniju i Litvaniju) odmah su poslana vojna pojačanje.

Simbolički, sljedeći samit Organizacije planiran je da bude održan baš u Litvaniji, da pokaže Moskvi sadašnje prioritete, i to ne za dvije, već za jednu godinu. Te tri Baltičke zemlje svakodnevno osjećaju ruski hladni dah oko svog vrata, tako da bolje od svih  razumiju koliko je bitno zaustaviti rusku vojsku u Ukrajini i vratiti je natrag kući. Estonija je, čak, izdvojila za potrebe Ukrajine 40% svog vojnog budžeta. I to će se sigurno isplatiti ako Ukrajina izdržati ruski vojni udarac. Isto su počeli da bolje razumiju mnogi političare u Evropi i Sjevernoj Americi. Ukrajina sada nije članica Alijanse ali može postati najjače krilo NATO. I to je najbolja poruka za mir u Evropi.