Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji izjavio je da Peking nije strana u ukrajinskoj krizi. Nećemo biti ravnodušni promatrači i ne namjeravamo dolivati ulje na vatru, dodao je. Uvijek smo bili dosljedni i nepokolebivi u postizanju mira i pregovora. Dvije strane da izvuku pouke iz ukrajinske krize. Sve strane da razgovaraju o stvaranju ravnoteže, efikasne i održive arhitekture sigurnosti za postizanje trajnog mira... poručio je Ji.
Ministar vanjskih poslova zemlje koja je stalna članica Savjeta bezbjednosti UN morao bi, prije svega, pogledati o čemu piše Statut UN i kako taj dokument klasificira neisprovocirani napad jedne zemlje na članicu utemeljiteljicu UN. Ukrajina je postala članica UN među prvih 51-nom državom, zato što je snažno doprinijela pobjedi nad nacizmom i fašizmom u Drugom svjetskom ratu i imala najviše gubitaka stanovništva od svih evropskih naroda u tom krvavom ratu – gotovo 10 miliona poginulih i 14,3 mlliona demografskih gubitaka svog stanovništva.
22. juna 1941. prvog dana napada nacističke Njemačke, u četiri sati ujutro, Luftvafe je bombardovao glavni grad Ukrajine Kijev. Na isti način, u četiri ujutro 24. februara 2022. Kijev je bio pogođen sa svih strana ruskima balističkima raketama.
Kijev je najveći i najstariji slovenski grad, osnovan 482. i preživio je puno napada neprijatelja u toku svoje istorije. Ali ovaj posljednji bio je stvarno težak i podmukliji od ostalih zbog toga što je susjedna Bjelorusija podlo pustila rusku vojsku preko svoje teritorije da bi se prvoga dana rata pojavila pred vratima ukrajinske prijestonice.
U okolini Kijeva počele su teške borbe, koje su trajale više od mjesec i ruski agresor morao se povući. Pored Kijeva u potpunim ruševinama ostao je grad Irpinj sa 63 hiljada stanovnika. Grad u kojem sam počasni profesor Državnog poreskog univerziteta. Ruska artiljerija cinično je uništila pola zgrada ovoga hrama znanja. Nedaleko, u uništenoj Buči ubijeno je u mukama gotovo 1400 stanovnika, uglavnom sa vezanima rukama, silovano na stotine žene, djevojčica i starica. Najviše se u ubistvima i silovanjima ukrajinskih civila istakla ruska 64. motorizirana brigada.
Vladimir Putin je, poslije povratka u Rusiju ovih ubica po predgrađima Kijeva, za počinjena zlodjela na ukrajinskoj zemlji dao ovoj brigadi čin gardijske. Izgleda da je baš ova jedinica najviše ispunila upute Kremlja u uništenju ukrajinske nacije. U blizini Buče je i potpuno uništen grad Borodjanka, koji je imao 14 hiljada stanovnika. U čitavom gradu nije ostalo niti jedne cijele zgrade. Tu je i gotovo sasvim razoreni grad Gostomelj. Na tamošnjem su aerodromu ruski Vandali na pisti uništili najveći u istoriji čovječanstva teretni avion Mrija, što znači Mašta, koji je po cijelomu svijetu, brzo i efikasno dopremao velike terete.
Ruska vojska bezdušno je bombardovala Černigiv, Sumi, Harkiv, Mikolajiv... Praktično je satrt grad Mariupolj, gdje je ruska vojska pobila 30 hiljada stanovnika. Jedni su ginuli od ruskih granata, drugi umirali bez vode, hrane i lijekova. Pored Mariupolja, u Donbasu uništena u potpunosti Volnovaha, praktično je nestao sa mape od ruskih bombardiranja Sjevjerodonjeck. U toku vojne operacije u regiji Donbas ruska vojska tokom samo jednoga minuta ispaljivala je hiljadu granata.
Ukrajinski vojnici u ovo kritično vrijeme, tokom maja, nijesu imali ni hiljadu ispaljenih metaka zauzvrat. Da li je poslije takvoga "peglanja" moglo ostati nešto cijelo ili nešto živo? Onda je Vladimir Putin izjavio da Rusija još i nije počela rat!? Poslije toga govora šefa Kremlja u ruskom parlamentu, ruske rakete stalno padaju po gradovima Vinica, Odesa, Dnjepar, Zaporožje, Krivi Rig. Uništeno je na stotine milijardi dolara vrijedne infrastrukture.
Za sve ovo Peking dobro zna, pošto ima ambasadu u Kijevu. Pa, ipak, šef kineske diplomatije govori ne govori o krvavom ratu, nego o nekom konfliktu u Ukrajini! Kina je garant teritorijalne cjelovitosti Ukrajine prema Budimpeštanskom memorandumu. Rusija je već okupirala petinu ukrajinske teritorije, a kineski ministar vanjskih poslova nijednom nije osudio najveći rat poslije Drugog svjetskog, koji je podmuklo počela Ruska Federacija. Vang Ji govori da iz ovog svega moramo naučiti neke lekcije. Pitam se kakve? Ako je to lekcija da Rusiju treba međunarodno kazniti i izolirati zbog grube agresije, to bi bilo razumljivo.
Da niko više ne vjeruje Kremlju, koji je garantovao cjelovitost Ukrajine prema sporazumu u Budimpešti i 200 bilateralnih sporazumima, a sada ih bezočno krši – to je sasvim jasno. Samo nijesam siguran da li na ovo misli kineski ministar. Svi se pitaju da li bi se bez preliminarnog odobravanja Pekinga, Putin uopšte mogao usuditi da krene u takvu vojnu avanturu. Njega možda nijesu mogli zaustaviti Vašington i Brisel, ali Peking je sigurno mogao. To još nije uradio.
Ako Kina želi mir u Ukrajini, onda treba napokon da izjavi da Putinova vojska mora napustiti teritoriju suverene države kojoj je Peking garantovao teritorijalnu cjelovitost. Kakva može biti sigurnosna arhitektura za postizanje trajnog mira kad ruska vojska uništava stari evropski narod? Da li je moguće tražiti stvaranje ravnoteže na račun uništenja ćitavih zemalja? Iz ove izjave smo samo shvatili da se Kina nije svrstala ni na stranu agresora, ni na stranu žrtve agresije, kojoj je svojevremeno dala garancije cjelovitosti.
Logika je, međutim jednostavna. Ako si uz agresora onda si i sam agresor, a ako ne podržavaš zemlju koja se bori se za svoje međunarodno priznate granice onda se otvara dilema zbog čega pitanje međunarodnih granica nije svetinja, iako se na njemu bazira savremeno međunarodno pravo? Negiranje međunarodnog prava je put u propast. Zamjena prava idejom ravnoteži je opasna igra.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR