Zašto "Temeljni" umjesto EU

Za Antenu M piše: Irena Delja

Čude se građani, čude se političari, čudi se nvo sektor, čude se intelektualci i ambasadori, čudi se Evropa... Svi su u čudu! Svi sem vučićevskih snaga u izmaštanim teritorijama "srpskoga sveta" - zašto je, zaboga, Dritan Abazović potpisivanje tzv. "Temeljnog ugovora" s Crkvom Srbije stavio kao prioritet uprkos svim ostalim prioritetima s kojima Crna Gora treba da izađe na kraj. Zašto to pa sve ostalo? Zašto crkovni ultimatumi Beograda prije otvorenih pitanja koje postavlja Evropa?

Prije mjesec dana EU je, kao nikad u proteklih 10 godina otkako je s Crnom Gorom ušla u pregovarački proces, konačno bila nedvosmislena: Da, možete biti dio nas, ako ispunite zakonske okvire koji su osnov građanskoga uređenja države (sudstvo, tužilaštvo i kriminal). Crkovne teme su van našega interesovanja! I baš će tada, u trenutku kad bi se dalo pomisliti da će Vlada koju je ista ta Evropa selektovala te njen premijer kojega su vanjske diplomate držale kao poster lice promjena, novopostavljena vladajuća garnitura sve prohtjeve EU staviti po strani i, po taktovima tuđih asimilatorskih ambicija, prvo uzeti da rješava crkovno pitanje. Sve će to izvesti tako netransparentno i prijevarno.

Zaključak prosto ne može biti jasniji - nekome očigledno ne odgovora da Crna Gora uđe u EU, a posebno ne da to učini prije ostalih zemalja kandidata iz regiona.

Oprobajmo se na trenutak u deduktivnoj igri:

Što bi bio motiv zaustavljanja evropskih integracija Crne Gore? Kome sve to ne bi odgovaralo? Čiji to političari, intelektualci, mediji, umjetnici i crkva već decenijama zahtijevaju pośedovno pravo na Crnu Goru, svaki njen krš i nematerijalno dobro? Nazire li se odgovor? Da nijesu to možda śeverne komšije?

Tako je, pogodili ste!

Idemo dalje. Zašto Srbiji ne odgovara da Crna Gora uđe u EU? Zamislite samo ovo – Crna Gora je dio EU. Srbija i dalje kandidat. Kao punopravni član zajednice, Crna Gora bi imala pravo da lijepo zapita – Komšije, koliko ste iskreni u vašim pristupnim namjerama? Ako hoćete našu podršku, budući da kao komšije već imate naše simpatije, ajde da samo utvrdimo nekoliko stvari. Slično kao što je Makedonija morala s Grčkom i Bugarskom, i vi popunite upitnik:

- Odričete li se svih velikodržavnih pretenzija kojima prijetite regionu?
- Priznajete li postojanje crnogorske nacije?
- Priznajete li crnogorski jezik, književnost, kulturu i autokefalnu Crnogorsku crkvu?

Ako priznajete, čestitke.

Znate, Evropa je vrlo uređen sistem, ima tu malo birokratije, zato još samo da utvrdimo nekoliko sitnica. Znate, procedura to nalaže, pa ste dužni da sva navedena priznanja stavite u vaše udžbenike. Sad se manimo administracije i birokratskih protokola. Civilizacijska je obaveza i etički imperativ uputiti izvinjenja građanima za svaku riječ negacije i vrijeđanja Crne Gore i crnogorske nacije.

Kad ste sve to obavili, treba nam i garancija da će vaši mediji prestati s negatorskom, diskvalifikatorskom i hegemonističkom propagandom o Crnoj Gori. Kad sve to završite, biće potreban i povraćaj 52km2 crnogorske teritorije koji ste prisvojili potpisivanjem "Temeljnog ugovora".

Nije sve to teško, zar ne? Vjerujemo da bi imalo i katarzični efekat. Uh, izvinite, promakao nam je još samo jedan detalj... Znamo, administracija umije biti naporna, pa samo zabilježite još ovo: 2018. godine Francuska je uputila izvinjenje Crnoj Gori zbog 1918. godine. Morate i vi. Čim to uradite, što se nas tiče i vi ste Evropa.

Na kraju, pitanje se samo postavlja - da li je ovakav slijed događaja uopšte moguć s današnjim vlastima u Srbiji? Nažalost, svima je jasan odgovor. Srpska velikodržavna politika bi se prije upuštila u nove bezumne ratove nego što bi pristala da je "Đilasova kopilad" iz "fildžan države" iz "Titova Jajca" na ovaj način ucjenjuju.

Ulaskom Crne Gore u EU raspršile bi se sve velikosrpske utopije razrađivane raznoraznim Memorandumima i planirane u Srpskim kućama i Maticama.

Zato zvanična Srbija želi da kontroliše crnogorski civilizacijski i spoljnopolitički kurs. To radi aktiviranjem svojih marioneta i korumpiranih političkih spavača koji su zaśeli u Vladu Crne Gore. Legitimitet im daju lokalni kolaboranti i frustrirani pioni iz redova nominalno suverenističkih partija koji od 2020. godine nijesu mrdnuli dalje od sitnosopstveničkih interesa.

Zato je Dritan, kao birano medijsko lice oba vrijednosna i civilizacijska pola između kojih se Crna Gora bori za sopstveni prostor, upotrebljiv za svaku prigodu. Zato je Dritan potpisao "Temeljni".