18 °

max 23 ° / min 12 °

Nedjelja

28.04.

23° / 12°

Ponedjeljak

29.04.

24° / 14°

Utorak

30.04.

23° / 13°

Srijeda

01.05.

21° / 15°

Četvrtak

02.05.

16° / 14°

Petak

03.05.

17° / 10°

Subota

04.05.

21° / 10°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
FSB sprema krvoproliće u Rusiji, kako bi optužili Ukrajinu za terorizam i opravdali opštu mobilizaciju?

Izvor: EPA-EFE

Stav

Comments 2

FSB sprema krvoproliće u Rusiji, kako bi optužili Ukrajinu za terorizam i opravdali opštu mobilizaciju?

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Poslije početka aktivne faze djelovanja ukrajinskih vojnika na jugu Ukrajine, prema Hersonu, koja može ostaviti dio ruske vojske odsječen od ostataka okupatorskih grupacija na desnoj obali Dnjepra, u Kremlju su se pojavili znaci nervoze. Tačnije, vidljivi su tijekom posljednjih 30 dana. Moskva je prepoznala da je njen napad praktično svuda stao. Rusija nastavlja sa taktikom prekomjernog raketnog i artiljerijskog granatiranja, kako pozicija ukrajinske vojske, tako i civilnih objekata. To je sve čime je ruska okupatorska armija donedavno nanosila veliku štetu ukrajinskoj strani.

Ali, sa dolaskom američkog sistema HIMARS i drugog teškog naoružanja koje može iz daljine uništavati vojna skladišta i ogromne zalihe municije, ova ruska prevaga sa svakim sljedećim danom počela se topiti. To se odmah reflektovalo na stanje na frontu, ruska vojska polako se zaustavljala na svim pravcima napredovanja. Bez ogromne prevage u artiljerijskoj vatri postali su važni i drugi faktori koji odlučuju u sukobu dvije vojske. Kremlj je osjetio da ruskoj vojsci u Ukrajini nedostaje ljudstva. Ne zaboravimo da je već ubijeno 48 hiljada ruskih vojnika, a ranjeno više od 150 hiljada. Dakle, iz stroja je izbačeno 200 hiljada za rat obučenih Rusa.

Moskva već više mjeseci sprovodi prikrivenu mobilizaciju, ali i ona ne spašava Kremlj od poteškoća sa nestašicom vojnika. Putin je donio odluku o povećavanju broja pripadnika oružanih snaga do nivoa 2 miliona i 40 hiljada, od kojih bi milion i 151 hiljada bili vojnici. U stvarnosti, broj pripadnika oružanih snaga povećan je na 137 hiljada ljudi. To, međutim, ne rješava situaciju u kojoj se sada nalazi okupatorska vojska.

Putin urgira preko svojih prijatelja u Evropi da traže hitno sklapanje mirovnog ugovora, što nije dobilo međunarodnu podršku, osim onih članica NATO najviše zavisnih od ruskog novca i energenata (Mađarska, Turska). Putin je počeo neisprovocirani rat protiv Ukrajine kao "posebnu vojnu operaciju" da Rusija ne bi bila odmah isključena iz većine međunarodnih institucija, ali i da bi ruska javnost bila uvjerena kako rat neće dovesti do opšte mobilizacije, pošto bi tada svaka ruska porodica osjetila posljedice krvavog napada na Ukrajinu.

Plan brzog zauzimanja većine ukrajinskih teritorija propao je i Putin se polako spremio za dug rat. On je na tuđoj zemlji, uništava tuđe civile i infrastrukturu i to odgovara razumijevanju agresivnog Kremlja o nanošenju stalne štete ukrajinskoj privredi i stanovništvu. Ali situacija na jugu Ukrajine postaje za Moskvu alarmantna. Iz Donbasa i Krima Rusija je prebacila značajne snage, no i sa tim pojačanjima nema ih dovoljno da se suprotstave Ukrajincima.

Moskva pokušava da ucjenjuje situacijom sa Zaporoškom nuklearkom, ali je međunarodna zajednica, ipak, pritisnula Kremlj i tamo je došla tehnička misija iz međunarodne organizacije za kontrolu korišćenja atomske energije. Zamjenik Putina u Savjetu za nacionalnu bezbjednost i odbranu Dmitrij Medvedjev počeo je prijetiti upotrebom nuklearnog oružja ako Krim postane meta ukrajinskog napada. No, veći dio međunarodne zajednice nikad nije prihvatio pokušaj ruske aneksije poluostrva, šta je bilo potvrđeno na drugom zasjedanju zemalja članica Krimske platforme. Stoga krimska teritorija može biti legalna meta ukrajinskog vojnog natiska.

Sevastopolj i druga mjesta poluostrva osjetila su eksplozije u vojnim bazama. Siguran život okupatora pridošlih na Krim završen je. U takvoj situaciji Kremlj je počeo grčevito tražiti izlaz. FSB je dobio zadatak da mobilizira rusko društvo za aktivno učešće u ratu u Ukrajini, koji je ušao u za Moskvu neizvjesnu fazu. Ubistvo kćeri ideologa ruskog fašizma – rusizma Aleksandra Dugina bilo je prvi korak u pripremanju ruskog društva za sveopšti rat s Ukrajinom. Sljedeći koraci moraju potpuno šokirati rusku javnost da bi potom bilo moguće oglasiti sveopštu mobilizaciju.

FSB je krenuo u pripremu krvavih provokacija kojima će potpuno uzdrmali rusko društvo. Izgleda da će Lubjanka uskoro koristiti scenario rušenja eksplozivom stambenih zgrada, kako to je učinjeno prije tačno 23 godine, u prvoj polovini seeptembra 1999. godine.

Tada je Vladimir Putin tek dobio dužnost predsjednika vlade od tadašnjeg predsjednika države Borisa Jeljcina. Uža porodica Jeljcina odlučila je da neprimijetni u ruskoj javnosti šef FSB Putin postane nasljednik na tronu u Kremlju. Tada se većina ruskih političara bila svrstala uz predsjednika vlade Jevgenija Primakova, koji je prije vodio Obavještajnu agenciju. U borbi FSB sa obavještajcima pobijedili su prvi. Putin je dao garanciju Jelcinu i njegovom okruženju da će oni i dalje voditi svoj biznis i da nikoga od njih nikad neće dirati.

Na neki način ponovila se istorija, kada je 1613. na ruski tron stupala nova dinastija Romanovih. Mladi car Mihajlo Romanov zbog svog slabog karaktera odgovarao je težnjama bogatih i uticajnih ljudi u Moskvi. Oni su govorili da je on slabašan duhom i poslušan, a baš takav i treba da bude kandidat za novog Moskovskog cara. Ali, ispostavilo se da su pogrešno procijenili situaciju. Za samo nekoliko godina samozatajni Mihajlo Romanov postao je neprikosnoveni vladar zemlje, a dinastija Romanovih ostala je na vlasti više od 300 godina, do 1917.

Tako je i neprimijetni Putin za nekoliko godina postao apsolutni gospodar Ruske Federacije. U septembru 1999. imao je slabe šanse da postane predsjednik države. Zato je Putin sa svojim prijašnjim zamjenikom Patruševim, koji je kasnije postao šef FSB, smislio plan kako da novonaimenovani predsjednik vlade postane poznat svakom Rusu. Zato su između 4-16. septembra 1999.  podmetnute eksplozije u stambenim zgradama Moskve, Volgodonska i Bujnakska. Ubijeno je 307 osoba, ranjeno više od 1700. Ove su eksplozije poslužile kao povod za objavljivanje Drugog Čečenskog rata, iako ni jedan Čečen nije bio pravno okrivljen za počinjene zločine. Rat je ruska vojska, koju je lično vodio iz Moskve Vladimir Putin, dosta brzo dobila. Siguran put za njegov izbor na mjesto predsjednika države bio je utaban.

Veoma je vjerojatno da u bliskoj budućnosti FSB može smisliti neki sličan krvavi scenario da bi okrivili ukrajinsku stranu za terorističko djelovanje na ruskom prostoru. Mogućnosti za manipulaciju FSB ima bezbroj. Najgore bi bilo ako će poginuti veliki broj ljudi, kako bi rusko društvo uvjerili u neophodnosti sveopšte mobilizacije za rat u Ukrajini.

Komentari (2)

POŠALJI KOMENTAR

tivat

@Trile Svaka ti cast Trile tako kratko posteno i korektno si kazao istinu.

Trile

Od Putina i krvoloka oko njega treba svašta očekivati.Ali pobijediti neće,prosto zato jer Ukrajinci brane svoje postojanje.