17 °

max 19 ° / min 12 °

Ponedjeljak

07.10.

19° / 12°

Utorak

08.10.

21° / 13°

Srijeda

09.10.

18° / 15°

Četvrtak

10.10.

22° / 16°

Petak

11.10.

22° / 17°

Subota

12.10.

21° / 14°

Nedjelja

13.10.

19° / 11°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Vasojevićka riječ!

Izvor: Arhiva

Stav

Comments 4

Vasojevićka riječ!

Vojvoda Miljan Vukov: „Sa Crnom Gorom mi živimo i umiremo, to svako zna ko hoće da zna“

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: prof. dr Draško Došljak 
 
Pisana istorija traje, ali i riječi istaknutih Vasojevića. Riječi u vremenu i kamenu  - kamenu crnogorskom. Zogovićevski – „žilama za kamen – kamen crnogorski“. Zato i izreke:  „Na početku bješe riječ“. „Verba volant scripta manent“ (Riječi lete, ono što je napisano ostaje).   

Među najistaknutijim Vasojevićima, od prvog pisanog pomena iz 1444. godine, po mudrosti, odlukama, diplomatičnosti, uticaju, viziji, hrabrosti - spadaju: iguman Mojsije (Zečević), vojvoda Miljan Vukov, Gavro Vuković, đeneral Radomir Vešović. Težine riječi i poruka svakog od njih, u svom, a i u našem vremenu, sve nas obavezuju, naročito one koji se pozivaju na vasojevićku pripadnost i tradiciju. Iza ovih vasojevićkih prvaka ostala su djela čvrsto vezana za dinastiju Petrović, Cetinje i interese Crne Gore. I danas u Vasojevićima, Gornjim i Donjim, odjekuje rečenica:  „Ostala je riječ vojvode Miljana“! I ne samo riječ nego i djelo: „prislanjanja Crnoj Gori još jedne Crne Gore“ – Vasojevića. 

Iguman beranskih Đurđevih stupova Mojsije Zečević (1780 – 1850) u susretu sa Petrom I, kada mu je, umjesto Turcima, predao harač, koji je prikupljan za Turke, zbori: „Ništa nam nije teško Vaše Svjatiteljstvo, ako dođemo u priliku da našoj premilosnoj majci Crnoj Gori pružimo bilo kakvu pomoć. Ovo je više simbolično, u odnosu na to koliko se ośećamo blaženo, kad na bilo koji način sa ostalom braćom Crnogorcima radimo za dobro Crne Gore. Sveti Vladiko, računaj na vasojevićke Crnogorce, kao na svoje najbliže i sebe samoga“!

Mojsije je, kako piše akademik Milisav Lutovac, „po pozivu vladike Petra otišao na Cetinje. Na prvi pogled izgleda čudno zašto je otišao u Crnu Goru, a ne u Srbiju, s kojom je ovaj kraj bio u tješnjim vezama preko migracija. Uzrok treba tražiti u tome što je mitropolit Petar bio poznat kao samostalni crkveni velikodostojnik i vladar, dok su u Srbiji u to vrijeme još bile grčke vladike. Dakle, Mojsija je privukao autoritet nezavisnog mitropolita-vladike“. 

Petar II je, zbog diplomatskih sposobnosti, igumana Mojsija slao u pregovore s Hafis-agom i Huseinom Gradaščevićem. U pismu Hafis-agi, od 23. novembra 1831. godine, Njegoš piše: „Primio sam tvoje pismo i razumijem šta mi pišeš svaku rabotu i kako želiš igumana Mojsija da se s tobom stane i da učiniš s njim zbor, i mi ti ga eto šaljemo kako smo ga i pređe šiljali i govorili ti: sve što ti iguman reče, to ti mi zborimo, i sve što s njim uglaviš znadi dobro da s nama glaviš“. 

Zato će i nastavljač Mojsijeve misije, crnogorski vojvoda Miljan Vukov (1820 – 1886)  poručiti: „Sa Crnom Gorom mi živimo i umiremo, to svako zna ko hoće da zna“, a vojvoda Gavro Vuković (1852 – 1928) nastavlja: „Crnogorci ne drže na vrhu mača svoju nezavisnost več i na diplomatskom polju“. Zaključak je jasan: Vasojevićka riječ je uvijek bila u interesu Crne Gore! Slate su te poruke iz Berana i Vasojevića. Potrebno je samo da ih ne zaboravimo! Ko je zaboravio da ih obnovi i usvoji! Ko ih ne zna  - da nauči! Poruke kao putokazi i u ovom vremenu. Naročito sada! 

Ne možemo mrtve ljude dizati iz groba, ali možemo i moramo držati živim njihove mudre poruke i djela, uz izreku: „Đe je riječ, tu je i obraz“! 

Komentari (4)

POŠALJI KOMENTAR

chronicler

@Krsto, i Lutovac, i svi akademici SANU našeg porijekla morali su pretrpjeti cenzuru i redakciju, i pristati na nju, da bi radovi u SANU uopšte bili objavljeni i status akademika zadržan. To je poznata stvar, na našu štetu, i svi su se morali deklarisati kao Srbi, inače, ništa od nauke ...

Krsto

Vasojevići su se sjedinili sa Crnom Gorom na osnovu etnografske i lingvističke istovjetnosti. Pa jesu li Vasojevići etnografski i po jeziku sličniji narodu u Katunskoj nahiji i Crmnici ili narodu u Surdulici, Kragujevcu ili Šabcu ? Nije teško prosuditi...