Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Novi sastanak „Koalicije voljnih“ za podršku Ukrajini održan je u sjedištu NATO-a 10. aprila, a dan kasnije, 11. aprila, tamo je započeo i sastanak u formatu „Ramštajn“.
Britanski ministar odbrane Džon Hili i francuski ministar oružanih snaga Sebastijen Lekornu predsjedavali su 10. aprila sastankom „Koalicije voljnih“, koja je pokrenuta 17. februara, kada je francuski predsjednik Emanuel Makron sazvao sastanak evropskih lidera kao odgovor na telefonski razgovor između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog diktatora Vladimira Putina. Dana 2. marta, britanski premijer Kir Starmer održao je drugi sastanak lidera u Londonu, sa širim spiskom prisutnih. U Londonu je 15. marta održan još jedan sastanak koalicije. Četvrti sastanak „Koalicije voljnih“ održan je u Parizu 27. marta. Na sastanku u Parizu razgovaralo se o finansijskoj i vojnoj podršci Ukrajini, sankcijama Rusiji i planu pripravnosti Evropske unije do 2030. godine.
Dana 10. aprila, u Briselu, na sastanku država „Koalicije voljnih“, zacrtana su četiri cilja snagama koje garantuju bezbjednost u Ukrajini. „Naši planovi su dobro razrađeni i imamo jasne ciljeve za Ukrajinu. Prvo, da osiguramo bezbjedno nebo. Drugo, da osiguramo bezbjedno more. Treće, da podržimo mir na terenu. I četvrto, da podržimo ukrajinske oružane snage kako bi one postale najjače sredstvo odvraćanja“, rekao je britanski ministar odbrane. On je takođe objasnio da će buduća vojna misija Koalicije – „snage za osiguranje bezbjednosti“ – raditi na postizanju tih ciljeva. „Naše snage koje daju bezbjednosne garancije Ukrajini postaće odlučujući i pouzdani element bezbjednosnog sistema, osiguravajući da će svaki dogovoreni mir zaista donijeti ono što je predsjednik Tramp obećao – trajan mir za Ukrajinu“, naglasio je Džon Hili.
Koaliciju voljnih čini trideset država koje imaju za cilj uspostavljanje trajnog, pravednog mira u Ukrajini, dajući joj bezbjednosne garancije, uključujući i raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini.
Nakon sastanka „Koalicije voljnih“, šef britanskog ministarstva odbrane naglasio je da budući kontingent neće imati funkciju mirovnih snaga, napominjući: „To nijesu mirovne snage koje će razdvajati zaraćene strane na liniji kontakta. Najefikasnije sredstvo odvraćanja od Putinove nove agresije, najbolji način da se ojača snaga ukrajinske vojske, jeste snaga same ukrajinske vojske“.
Istovremeno, ministar odbrane Ukrajine, Rustem Umerov, istakao je da je „Koalicija voljnih“ novi format za dugoročnu podršku Ukrajini i bezbjednost u Evropi, koji ujedinjuje zemlje spremne da zajedno rade na održivom i trajnom miru. To je, kako je rekao, i strateški korak ka modernizaciji bezbjednosne arhitekture u Evropi, koja će predstavljati adekvatan odgovor na stalnu prijetnju iz Rusije.
Ne postoji zvanična lista članica koalicije, ali se u nju, prema dostupnim informacijama, mogu provizorno uvrstiti sljedeće zemlje: Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, baltičke zemlje (Letonija, Litvanija i Estonija), Holandija, Švedska, Češka, Španija, Danska, Rumunija, Norveška, Finska, Turska, Kanada, Australija, Novi Zeland i druge.
Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra mogućnost raspoređivanja do 10.000 svojih vojnika u Ukrajinu na period do pet godina, kako bi se osigurala stabilnost i pružila podrška ukrajinskim snagama. Velika Britanija i Francuska su aktivno podržale ideju slanja trupa u Ukrajinu tokom sastanka „Koalicije voljnih“ u Parizu 27. marta. Na sadašnjem sastanku u Briselu, još četiri zemlje izrazile su spremnost da pošalju svoje trupe u Ukrajinu, među kojima su Litvanija, Letonija i Estonija.
Sjutradan je u sjedištu NATO-a počeo sastanak u formatu „Ramštajn“. Nakon pobjede Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima, predsjedavanje Kontakt grupom za pitanja odbrane Ukrajine u formatu „Ramštajn“ preuzela je prvo Velika Britanija, a potom zajedno Britanija i Njemačka. Prije toga, sastanci Kontakt grupe održavali su se pod predsjedavanjem Sjedinjenih Američkih Država.
Na sastanku Kontakt grupe za pitanja odbrane Ukrajine u formatu Ramštajn, održanom 11. aprila, bilo je predstavljeno oko 40 država. Učestvovali su predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i američki ministar odbrane Pit Hesget putem video linka. Njemačka i deset partnerskih država formirale su novu Koaliciju sposobnosti za elektromagnetno ratovanje, s ciljem jačanja kapaciteta Ukrajine u suzbijanju bespilotnih letjelica, zaštiti komunikacija, te identifikaciji i uništavanju neprijateljskih veza, čime se štite civili i vojnici.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, za koga se očekuje da će ostati na funkciji i pod novom koalicionom vladom u Njemačkoj, najavio je novu pomoć Ukrajini. „Njemačka je u početku obezbijedila Ukrajini 4 milijarde eura pomoći za 2025. godinu. Uz to, Bundestag je nedavno otvorio put za dodatnih 3 milijarde ove godine i još 8 do 2029. godine. Dakle, ukupno više od 11 milijardi eura dodatne pomoći“, istakao je Pistorijus.
Njemačka će obezbijediti još četiri sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T sa 300 navođenih projektila i 30 raketa za sisteme Patriot. Planirana je i isporuka 300 izviđačkih dronova, 120 protivvazdušnih kompleksa, 25 borbenih vozila pješadije Marder, 15 glavnih borbenih tenkova Leopard 1A5, 14 artiljerijskih sistema, te 100 radara za nadzor zemljišta, uz dodatnih 100.000 granata. Boris Pistorijus je takođe napomenuo da će lideri „razgovarati“ o zahtjevu Ukrajine za licencnu proizvodnju raketa na licu mjesta.
Osim toga, na sastanku je Estonija najavila da će uskoro Ukrajini prenijeti seriju artiljerijske municije i suvih obroka za potrebe boraca Oružanih snaga Ukrajine. Ovo je saopštio ministar odbrane Estonije Hano Pevkur uoči sastanka u formatu Ramštajn u Briselu. „Isporučićemo 10.000 granata kalibra 155 mm, kao i 750.000 paketa hrane za vojnike“, rekao je Pevkur. On je pozvao na povećanje vojne i finansijske pomoći Ukrajini.
Litvanija je objavila da namjerava izdvojiti 20 miliona eura za nabavku municije za Ukrajinu.
Takođe, Ukrajina će dobiti novi paket vojne podrške u vrijednosti od 450 miliona funti (589 miliona dolara). Od tog iznosa, 350 miliona funti dolazi iz Velike Britanije, dok će ostatak obezbijediti Norveška. Paket uključuje 160 miliona funti za popravku i održavanje vozila i opreme koju je Velika Britanija već isporučila Ukrajini. Novi paket uključuje i finansiranje radarskih sistema, protivtenkovskih mina i stotine hiljada dronova u vrijednosti većoj od 250 miliona funti. Riječ je o visoko upravljivim FPV dronovima. Ujedinjeno Kraljevstvo je ukupno izdvojilo 4,5 milijardi funti vojne podrške Ukrajini do 2025. godine.
Holandija izdvaja 150 miliona eura za jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane, saopštio je ministar odbrane Holandije Ruben Brekelmans. Holandija dosljedno podržava Ukrajinu u njenom otporu ruskoj agresiji. U martu ove godine, Holandija je najavila ulaganje od 700 miliona eura u proizvodnju bespilotnih letjelica, a dio sredstava biće usmjeren na ukrajinsku odbrambenu industriju. U decembru prošle godine, Holandija je izdvojila dodatnih 22 miliona eura za jačanje ukrajinske vazdušne odbrane i sajber otpornosti.
Norveška će takođe pružiti značajnu podršku Ukrajini, uključujući nabavku modernog naoružanja, oklopnih vozila i drugih tehnoloških rješenja za ukrajinske brigade. Drugi prioritet je obezbjeđivanje municije. Norveška je, kao aktivni učesnik u „češkoj inicijativi“, spremna da izdvoji značajna sredstva za kupovinu visokokvalitetnih granata. Prema odluci vlade Norveške, iznos pomoći Ukrajini za 2025. godinu dostići će do 7 milijardi eura. Planirano je i pokretanje novih zajedničkih projekata sa norveškim kompanijama, naročito u oblastima vazdušne odbrane i pomorskih tehnologija.
S druge strane, predsjednik Ukrajine istakao je: „Naš prioritet je protivvazdušna odbrana i veoma je važno da nas naši partneri čuju. Ukrajinci znaju kako biti precizni. Već smo naučili da obaramo mnoga ruska oružja terora. Samo treba da pokrijemo deficit u sistemima protivvazdušne odbrane kako bi naša zaštita neba postala snažnija“. On je naglasio da partneri mogu pomoći u tome, ali i ubrzati primjenu svih ranije postignutih dogovora.
„Godina 2025. je ključna za Ukrajinu. Naš zadatak kao ministara odbrane je da damo u ruke ukrajinskim borcima ono što im je potrebno. Moramo pojačati odvraćanje ruske agresije, dok istovremeno nastavljamo jačati odbrambene kapacitete Ukrajine“, zaključio je britanski ministar odbrane Džon Hili na sastanku u Ramštajnu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR