7 °

max 13 ° / min 7 °

Ponedjeljak

27.03.

13° / 7°

Utorak

28.03.

8° / 2°

Srijeda

29.03.

10° / 2°

Četvrtak

30.03.

12° / 4°

Petak

31.03.

14° / 7°

Subota

01.04.

12° / 10°

Nedjelja

02.04.

12° / 8°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Dugi put Crne Gore prema Zapadu

Stav

Comments 0

Dugi put Crne Gore prema Zapadu

Autor: Antena M

  • Viber
Piše: Isabel Laser, specijalni dopisnik Figaroa iz Podgorice

Mala balkanska država se sprema da postane 29. članica NATO-a. Uvrijeđena zbog pomjeranja bivše jugoslovenske republike ka Zapadu, Rusija je do kraja pokušavala da spriječi zbližavanje sa Atlantskom Alijansom.

Država „crnih planina“ zadržava dah. „Ovo je četvrti put u istoriji da jedan crnogorski državnik pokušava da svoju državu odvede prema Zapadu. Prethodnici Mila Đukanovića su bili ili ubijeni ili protjerani. Ovo je istorijski trenutak. „Bivši ministar vanjskih poslova, Miodrag Vlahović ga je dugo čekao. Nakon godina truda, Crna Gora, jedna od najmanjih evropskih država – 600 hiljada stanovnika – dostigla je cilj. Nakon što je američki Senat dao zeleno svjetlo i crnogorski Parlament glasao u tom pravcu 28. aprila, NATO više nije san. Atlantska alijansa je na dohvat ruke. Čak se ni Moskva više tome ne može suprotstaviti.

Put prema Zapadu ove bivše jugoslovenske republike, koja je u vrijeme Tita pripadala sovjetskoj zoni uticaja, je ipak Ruse ostavio izvan. Moskva govori o „provokaciji“, osuđuje „nove demarkacione linije“ koje je nacrtao Donald Tramp na Balkanu. Republikanski senator Džon Mekejn je na proputovanju kroz Podgoricu, glavni grad, svrstavanje Crne Gore u NATO ocijenio kao „ispit u borbi protiv Vladimira Putina“. Njegov kolega Marko Rubio je ponovio: „Nećemo prihvatiti uspostavljanje ruske sfere uticaja u državama koje žele da se povežu sa zajednicom slobodnihi demokratskih naroda.“

Kremlj smatra da je proširenje NATO-a na istok Evrope jedna od najvećih prijetnji protiv Rusije. Upravo da bi spriječila njihov ulazak u Alijansu, uputila je vojsku u Gruziju 2008. i Ukrajinu 2014. Da bi osujetila ulazak Crne Gore, Moskva je učestvovala, manje više direktno, u zavjeri 16. oktobra 2016. na dan parlamentarnih izbora, protiv premijera. Ovaj prevrat je uključivao, prema izvorima bliskim vlasti, ubistvo Mila Đukanovića i postavljanje nekog ko je naklonjeniji ruskim interesima. Dvadesetak srpskih nacionalista i dva Rusa su optuženi za pokušaj državnog udara. Američke, francuske, kanadske, britanske i srpske obavještajne službe su dostavile Podgorici informacije u prilog ovim optužbama, posebno sadržaje telefonskih razgovora. Bijela kuća potvrdila je da posjeduje „vjerodostojne informacije“ koje dokazuju podršku Rusije neuspjelom državnom udaru.

Strateška vještina

Ruski uticaj u Crnoj Gori nije od danas. „Tokom sukoba između Tita i Staljina, najžešći zagovornici Staljina bili su u Crnoj Gori“ podsjeća Stefan Dukić, čiji sadašnji opozicioni, Pokret za neutralnost, je osnovan 2014. U prostorijama pokreta koje mirišu na ustajali dim duvana i komunizam, on brani „kulturni i tradicionalni ruski uticaj“ između pravoslavne braće. Strateško približavanje sa NATO i EU još nije dovelo u pitanje tu bliskost. Naprotiv, vlast je širom otvorila vrata države ruskim investitorima. „Novac nema miris“, objašnjava jedan crnogorski zvaničnik. Kapital – sumnjivog porijekla – i turisti su osvojili zemlju, posebno u oblasti nekretnina, na plažama na Jadranskoj obali i u fabrikama. Rusi su otvorili svoje škole i došli da podrže ultrakonzervativnu i hegemonističku Srpsku pravoslavnu crkvu. Za Mila Đukanovića, prednost potpisanih ugovora sa Rusima nije samo ekonomska. Od posljednjih ratova na Balkanu, najjači čovjek u državi je uvijek umio da igra na više tabli odjednom, balansirajući između istoka i zapada kako bi sačuvao interese svoje male zemlje koja je postala nezavisna od Srbije 2006. Njegova strateška vještina je omogućila Crnoj Gori da bude jedina bivša jugoslovenska republika koja je stekla svoju slobodu bez rata i koja je, relativno bila pod zaštitom evropske porodice, koja joj je dala euro. Ali, od tada ruski uticaj se širio poput požara.Bila je ohrabrena povlačenjem SAD Baraka Obame i brisanjem Evropske unije, oslabljene ekonomskom i migratornom krizom, koja oklijeva da se dalje širi. Nedavni uspjesi Kremlja na međunarodnoj sceni su probudili apetite na Zapadnom Balkanu. „Rusija je popunila prazninu. Mi smo jedini krivci jer smo im otvorili vrata. Treba reći da smo mi čudni ljudi. Uvijek volimo da budemo uz pobjednike i najjače“, komentarisao je duhovito Savo Kentera, predsjednik Sjeverno-Atlantskog Savjeta, jedne pro-NATO NVO.

Dva pogleda na svijet

Medeni mjesec između Rusije i Crne Gore od tada nije potrajao. I ne samo zbog toga što se ruski turisti ponašaju „kao osvajači“, što je njihov kapital postao previše prljav za Zapadili što su iznevjerena obećanja investitora u crnogorskim fabrikama. „Stvari su počele da se mijenjaju kada se Crna Gora približila Evropskoj uniji i kada je podržala sankcije protiv Rusije“, sjeća se politikolog Daliborka Uljarević. Reakcija Moskve je bila trenutna: pad investicija i poziv na bojkot plaža i crnogorskih hotela. „Kada smo shvatili da Rusija želi da nam nametne svoje viđenje stvari ? Nakon susreta Đukanovića i američkog potpredsjednika Bajdena 2013. u Vašingtonu. Rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova je ocijenilo da je stav crnogorskog premijera „neadekvatan“. Što se tiče ruskog ambasadora u Srbiji, on je izjavio sljedeće: neke države trče za NATO-om kao majmuni za bananama. Za nas je to bio hladni tuš“ prisjeća se osoba bliska Đukanoviću. NATO tema postaje sve osjetljivija, u početku Rusija nas nije ozbiljno shvatala. Ali postupno i u mjeri u kojoj je oporavljala svoj uticaj u svijetu i njen gnijev prema Crnoj Gori je rastao. Povrativši svoju ulogu, Rusija je ponovo našla interes za Balkan“, komentariše bivši šef diplomatije Miodrag Vlahović.

Rusija, koja Crnu Goru optužuje za izdaju od tada pokušava da spriječi njeno članstvo u NATO. Podržava nacionalističke pro-srpske partije koje su protiv Alijanse, koji protestuju u majicama sa slikom Vladimira Putina. Jer ovo pitanje pravi podjelu u crnogorskom društvu. Za jedne ulazak u NATO garantuje nezavisnost i stabilnost zemlje. Za druge, prevashodno Srbe (30% stanovništva) i njihove pro-ruske saveznike koji pale NATO zastave ispred Parlamenta, atlantski projekat Vlade vraća ružno sjećanje na bombardovanje Jugoslavije 1999. „Oni koji su protiv NATO, su isti oni koji su odbacili nezavisnost 2006. podržavajući srpske ratne zločince Karadžica i Mladića. Dva pogleda na svijet od kojih jedan revizionisticki, uvijek se suprotstavljaju u Crnoj Gori. Država se nalazi na demarkacionoj liniji sukoba civilizacija“, nastavlja Miodrag Vlahović. Nova linija loma između istoka i Zapada prolazi kroz srce Balkana.

Moskva i njeni lokalni srpski saveznici oslonili su se na Donalda Trampa kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO. Na putu ka Nikšiću, dvostruki portret američkog predsjednika i Vladimira Putina najavljivao je početkom godine dolazak bolje budućnosti za čovječanstvo. Od tada on je uklonjen. Majice sa likom Trampa se više ne prodaju. Jer su odnosi između Moskve i Vašingtona postali napeti. „Opozicija je mislila da će osujetiti ulazak u NATO zahvaljujući kombinovanoj podršci Putina i Trampa, ali promjena u strategije američkog predsjednika u regionu je poremetila te planove. Tramp je shvatio da se čak i najmanji igrači na šahovskoj tabli, kao što je Crna Gora, mogu računati, komentariše jedan poznavalac ove teme. Bez mogućnosti da spriječe, Rusija i prosrpske nacionalističke partije željele bi danas da „uspore“ integraciju Crne Gore u NATO, kaže Stefan Dukić, iz Pokreta za neutralnost, 31-godišnjak, obožavalac Melanšona, koji je više puta boravio na Krimu koji je anektirala Rusija.

Velika prepreka za Rusiju

Njegovi prijatelji će iskoristiti nekoliko sedmica koje Crnu Goru dijele od definitivnog ulaska u Alijansu, kako bi pokušali da malo skrenu proces sa pravog puta? Milo Đukanović, koji je napustio mjesto predsjednika Vlade, kaže da je uvjeren da je Rusija započela rat protiv Evrope i Zapada i da je Crna Gora na nišanu. „Rusija nema nikakvih iluzija. Razumjela je da je prekasno da se spriječi ulazak Crne Gore u Alijansu. Njen je sadašnji cilj da uspori proces destabilizacijom Vlade. Hoće da pokaže svijetu da se nije odrekla Balkana koji ostaje njena zona uticaja i da se Zapad ne moze širiti bez njenog odobrenja“,komentariše politikolog Daliborka Uljarević. Ne dolazi u obzir da se ruskim vojnicima ispred nosa ponovo zatvore vrata Jadrana i sjeverne obale Mediterana, koju su većblokirale Hrvatska i Albanija, članice NATO-a. Moskva je ovo pitanje pretvorila u simbol, koji važi za Srbiju i Makedoniju. „Rusija pokušava da povrati svoj nekadašnji uticaj. Taj proces se ne može zaustaviti“, priznaje Branko Lukovac, bivši ministar vanjskih poslova.

A ukoliko se, umjesto toga, ruske ambicije slome ocrne planine Crne Gore ? „Mi smo previše daleko da bi nas Rusija napala“ komentariše Savo Kentera. Neuspjeh zavjere, poziv za NATO, zeleno svijetlo Trampa učinili su proces približavanja Zapadu nepovratnim. To je jedna od najvećih prepreka za Rusiju u regionu. Veliki uspjeh za Podgoricu. „Crna Gora konačno može i da definitivno raskine sa komunističkim mentalitetom“, kaže predsjednik Atlantskog savjeta.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR