Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi ulazak Ukrajine u Evropsku uniju mogao nanijeti ozbiljnu štetu mađarskoj ekonomiji. Ovu informaciju objavio je vodeći mađarski list Magyar Nemzet. Prema Orbanu, Mađarska je tokom tri godine potpune ruske invazije izgubila značajna finansijska sredstva, jer zemlje EU obezbjeđuju pomoć Kijevu. Premijer je takođe komentarisao planove za prijem Ukrajine u EU do 2030. godine, ocijenivši da bi takva odluka bila opasna po mađarsko tržište. Posebno je izrazio nezadovoljstvo inicijativom za uzimanje zajedničkog kredita unutar EU radi daljeg finansiranja Ukrajine.
„Da je to korisno za Mađare, oni bi podržali članstvo Ukrajine, ali naša zemlja bi platila dodatnu cijenu zbog njenog pristupanja“, rekao je šef mađarske vlade. Prema njegovim riječima, Mađarska ne bi imala takve ekonomske probleme da je novac, umjesto Ukrajini, ostao u evropskoj ekonomiji. Orban je naveo da Brisel ne može samostalno da podržava Ukrajinu, te da zbog toga želi da uzme ogroman kredit u te svrhe. Pozvao je na sprečavanje da Evropa upadne u dužničku zamku.
Mađarski premijer odavno je poznat po svojim kritičkim stavovima prema Ukrajini. Više puta je blokirao pomoć toj zemlji, koja se brani od ruske invazije, a protivio se i njenim evropskim integracijama. U martu ove godine, mađarska vlada pokrenula je zvaničnu anketu među građanima o tome da li smatraju da je pristupanje Ukrajine EU preporučljivo. Referendum će trajati do 20. juna. Ipak, pristup mađarskih vlasti teško se može nazvati transparentnim, budući da je anketni bilten sadržao informativne listove sa sedam navodnih „rizika“ članstva Ukrajine u EU. Orban je inicirao nacionalnu anketu i pozvao građane da glasaju protiv članstva, a i sam je javno glasao „ne“. On uvjerava Mađare da bi ulazak Ukrajine u Evropsku uniju mogao ugroziti dostignuća njihove zemlje.
Istovremeno, mađarska opoziciona stranka „Tisa“ sprovela je alternativnu anketu, koja je pokazala da više od 58% ispitanika podržava evropsku budućnost Ukrajine.
„Postupci mađarskog premijera diktirani su unutrašnjom političkom borbom uoči izbora 2026. godine“, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Prema njegovim riječima, jedan visoki zvaničnik mađarske vlade uvlači Ukrajinu u unutrašnju politiku svoje zemlje i time radi „veoma opasne stvari“. Predsjednik Zelenski govorio je o otvaranju tri klastera za Ukrajinu u okviru EU, ističući da sve države članice podržavaju taj korak – osim Mađarske. On je rekao da Ukrajina planira da bude tehnički spremna za otvaranje klastera do sredine ljeta, uprkos tome što sastanci s mađarskim predstavnicima nijesu donijeli konkretne rezultate. Zelenski je ocijenio da mađarske vlasti pokušavaju da „zavaraju“ svoje građane, ali je naglasio da takav pristup neće donijeti dugoročne koristi.
Vlada premijera Viktora Orbana dosljedno se protivila odlukama o podršci Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. To bi uskoro moglo imati posljedice i po samu Mađarsku, izvještava britanski list The Guardian. Prema njihovim navodima, Evropska unija trenutno razmatra mogućnost uskraćivanja Mađarskoj prava glasa prilikom donošenja zajedničkih odluka. Iako je sve još u ranoj fazi, već postoji pravni osnov. Prema članu 7 Ugovora o EU, sankcije su predviđene za državu članicu koja sistematski krši temeljne demokratske norme.
„Sada bi pokušaji Budimpešte da osujeti podršku EU Ukrajini mogli dovesti do preispitivanja odnosa, dok se premijer Viktor Orban suočava sa svojim najozbiljnijim političkim rivalom u posljednjih nekoliko godina – Peterom Mađarom“, navodi The Guardian.
Fridrih Merc, koji bi uskoro trebalo da preuzme dužnost njemačkog kancelara, već je najavio da njegova vlada planira da pojača pritisak na države koje zanemaruju demokratske principe – a posebno na političku elitu Mađarske.
Evropska unija pronašla je način da zaobiđe stalne mađarske veto odluke kada je riječ o pomoći Ukrajini. Naime, Evropski savjet objavio je novu izjavu koju je usaglasilo 26 zemalja članica. O tome piše Politico. Tradicionalno, pravila EU zahtijevaju jednoglasnost svih 27 članica prilikom usvajanja zajedničke izjave u ime Savjeta. Ovoga puta, međutim, stvari su bile drugačije – tekst usaglašen među 26 zemalja dodat je drugim rezolucijama i objavljen kao službeni zaključak Evropskog savjeta.
„Ovo je nova normalnost. I korisna je kada su u pitanju političke namjere“, citira Politico visokog zvaničnika EU, koji dodaje da se „mađarski veto uzima u obzir – i brzo ignoriše“. EU je naglasila da je Orbanu „dato mnogo prilika, ali je on odbijao pružene ruke“.
U međuvremenu, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto ponovo je iznio pritužbe na račun Ukrajine zbog, kako tvrdi, kršenja prava mađarske manjine u Zakarpatskoj oblasti. Po njegovim riječima, Kijev još od 2015. godine nije vratio prava oduzeta Mađarima, i dok se to ne desi, Budimpešta će nastaviti da blokira evropske integracije Ukrajine.
Ukrajinske vlasti, s druge strane, ističu da sve sprovedene reforme odgovaraju standardima EU i da ne ugrožavaju prava nacionalnih manjina. Zamjenica premijera Ukrajine, Olga Stefanišina, izjavila je da će 12. maj ove godine biti ključan datum za određivanje budućnosti pregovora između Ukrajine i Mađarske u vezi sa ukidanjem mađarskog veta na pristupanje Ukrajine EU.
Prema njenim riječima, upravo tokom naredne runde pregovora biće jasno da li je moguć stvarni kompromis ili će Budimpešta nastaviti da blokira proces proširenja. Podsjetimo, 29. aprila ukrajinska delegacija posjetila je Budimpeštu s ciljem da ubijedi mađarske partnere da povuku svoje prigovore. Kijev je predstavio prijedloge koji se odnose na ispunjavanje zahtjeva Budimpešte u oblasti zaštite prava nacionalnih manjina – naročito u vezi sa obrazovanjem, primjenom novog zakonodavstva i obezbjeđivanjem kulturnih prava mađarske zajednice.
Stefanišina je naglasila da će se pregovori 12. maja voditi na osnovu 11 tačaka oko kojih su se strane prethodno dogovorile. Ukrajina je, kako kaže, spremna da učini „sve moguće i nemoguće“ kako bi se uklonio mađarski veto i deblokirali pristupni pregovori s EU.
Budimpešta, generalno, zaboravlja da su, kada se Mađarska 2004. godine priključivala EU, i Njemačka i Francuska mogle tvrditi da bi ulazak nove članice mogao naštetiti njihovoj nacionalnoj ekonomiji ili poljoprivredi. Sredstva EU tada su prestala da se pretežno usmjeravaju ka njemačkim i francuskim proizvođačima, kako bi se zadovoljile potrebe novih članica, poput Mađarske. Berlin i Pariz su, da su htjeli, mogli raspisati referendume i putem javne rasprave upozoriti svoje građane na moguće ekonomske posljedice proširenja.
Ali to nijesu učinili – jer su dobro razumjeli šta znači evropska solidarnost. I za razliku od Orbana danas, njima Moskva nije određivala politiku. Vrijeme je da se mađarski premijer prestane skrivati iza tobožnjih nacionalnih interesa – koje imaju sve države članice EU – i konačno prekine sa otvorenim lobiranjem za interese Kremlja unutar Unije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR