Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Dana 13. avgusta 2025. godine, nakon virtuelnog sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i liderima EU, britanski premijer Kir Starmer izjavio je da Ujedinjeno Kraljevstvo i druge evropske zemlje imaju detaljne vojne planove za raspoređivanje „kontingenta dobrovoljaca“ u Ukrajinu nakon što se postigne sporazum o prekidu vatre. Ujedinjeno Kraljevstvo je sada odustalo od početne ideje o kontingentu od 30.000 vojnika u Ukrajini radi zaštite gradova i luka. Umjesto toga, London predlaže „realniju misiju“ koja bi uključivala patroliranje zračnim prostorom iznad zapadnih regiona Ukrajine, obuku ukrajinske vojske i razminiranje Crnog mora.
Krajem 2024. godine, lideri nekih evropskih država počeli su razgovarati o slanju trupa u Ukrajinu kao dijela „koalicije dobrovoljaca“ nakon prestanka neprijateljstava. Evropski partneri Kijeva nastojali su izgraditi sigurnosni sistem koji bi, ako ne odvrati Rusiju od nove agresije, cijenu rata za nju učinio previše visokim. Ovu inicijativu promovisale su dvije zemlje – Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Stav Sjedinjenih Američkih Država bio je ključan za provedbu ove ideje.
Ranije je Kir Starmer izjavio da Ujedinjeno Kraljevstvo neće poslati svoje trupe u Ukrajinu nakon završetka rata bez sigurnosnih garancija Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, administracija Donalda Trampa hladno je reagovala na ideju pružanja garancija „snagama odvraćanja“ u Ukrajini. Stav Vašingtona doveo je do toga da mnoge evropske zemlje nisu izrazile interes za učešće u slanju svojih vojnih jedinica u Ukrajinu. Formalni izgovor bio je pozivanje na činjenicu da bi raspoređivanje značajnih vojnih snaga za zaštitu strateških ukrajinskih objekata moglo dovesti do eskalacije.
Trenutno, kako izvještava The Times, uloga Sjedinjenih Američkih Država u budućoj misiji ostaje neizvjesna. Trenutni plan „koalicije dobrovoljaca“ predviđa obezbjeđivanje logistike, isporuke oružja i stručne podrške za obuku, obnovu i reorganizaciju ukrajinskih kopnenih snaga. Obuka će se odvijati uglavnom u zapadnom dijelu zemlje, gdje su trupe manje ranjive na ruske napade. Osim toga, planirano je patroliranje zračnim prostorom iznad Ukrajine avionima Typhoon ili F-35 kako bi se odvratili mogući napadi, obnovili međunarodni letovi i umirili Ukrajinci. Zemlje koalicije će takođe pomoći u deminiranju Crnog mora, osiguravajući siguran prolaz za komercijalne i transportne brodove koji plove do i iz ukrajinskih luka.
S obzirom na veliku vjerovatnoću zamrzavanja neprijateljstava, Ukrajina i Zapad suočavaju se s pitanjem sigurnosnih garancija koje mogu učiniti mir zaista održivim. Očigledno je da bi najbolja sigurnosna garancija za Kijev bilo članstvo u NATO-u. Međutim, iz mnogo razloga, Ukrajina se neće pridružiti Alijansi u kratkoročnom i srednjoročnom periodu. Stoga raspoređivanje „snaga odvraćanja“ u Ukrajini postaje jedan od rijetkih alata koji će poslužiti kao odvraćanje Putinu od još jedne invazije.
Vrlo je važno da Sjedinjene Države takođe pruže sigurnosne garancije za kontingent „koalicije dobrovoljaca“ u Ukrajini. Prvo, to će povećati broj zemalja koje pristaju poslati svoje jedinice u „snage odvraćanja“. Drugo, to će imati veći odvraćajući učinak na odluke i postupke ruskog rukovodstva u vezi s Ukrajinom. Istovremeno, za Kijev i njegove partnere, ista kritična zavisnost od obavještajnih informacija koje pružaju Sjedinjene Države ostaje.
Ohrabrujuće je što je, prema Politicu, Donald Tramp tokom online razgovora s evropskim liderima izjavio da su Sjedinjene Američke Države spremne pružiti sigurnosne garancije Ukrajini, ali pod određenim uslovima. Iako je Tramp jasno stavio do znanja da Sjedinjene Američke Države neće direktno isporučivati oružje ili trupe Ukrajini, već će prodavati oružje Evropi, važno je da se američki predsjednik pridržava ove odluke nakon sastanka s Putinom na Aljasci.
Jedno od ključnih pitanja je kakav će mandat imati snage odvraćanja. Bez takvog mandata, misija se može pretvoriti u još jedan formalno postojeći alat koji neće moći efikasno spriječiti novi rat. Ovo pitanje treba biti predmet pregovora i potrebno je insistirati na najvišem nivou spremnosti. Radi sigurnosti Ukrajine, nema velike potrebe za „snagama odvraćanja“ koje će samo pratiti situaciju u pogledu primirja. Ono što je zaista potrebno jeste vojni kontingent koji je spreman, zajedno s ukrajinskim oružanim snagama, da odbije Ruse ako prekrše uslove budućeg mirovnog sporazuma.
Neophodno je da se u glavama evropskih političara i građana dogodi prekretnica: radi vlastite sigurnosti, moraju donositi odluke koje su nepopularne među evropskim građanima i učestvovati u provedbi plana „koalicije dobrovoljaca“ za pružanje sigurnosnih garancija Ukrajini. Evropski lideri moraju svojim građanima prenijeti da su ulaganja u sigurnost Ukrajine ulaganja u vlastitu sigurnost, što će u budućnosti izbjeći mnogo veće gubitke.
U tom smislu, postoji dovoljno prihvatljivih opcija za evropske države da izbjegnu lično učešće evropskih vojnih jedinica u jačanju odbrambenih sposobnosti Ukrajine. Konkretno, evropske države mogu finansirati masovno učešće stranih legionara u ratu na strani Kijeva kako bi se izravnala neravnoteža u ljudskim resursima. Među ovim stranim legionarima mogu biti penzionisani piloti aviona, operateri raketnih bacača i slično, koji znaju kako se boriti sa modernim oružjem i čija prekvalifikacija ne zahtijeva mnogo vremena i novca.
Nakon online sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, britanski premijer izjavio je da se neke evropske zemlje boje da bi raspoređivanje desetina hiljada vojnika za zaštitu ključnih ukrajinskih lokacija bilo previše rizično i da nisu spremne obezbijediti dovoljno vojnika da odvrate predsjednika Putina od napada. To je, između ostalog, izazvalo razočaranje.
Starmer je rekao da su zapadni lideri postigli „pravi napredak“ tokom telefonskog poziva koji se održao prije nego što se Tramp sastao s Putinom na Aljasci. Prema njegovim riječima, sada postoji „stvarna“ šansa za sklapanje sporazuma, dok su evropski saveznici obećali da će olakšati njegovu provedbu. Uvjerio je Trampa da se „međunarodne granice ne mogu i ne smiju mijenjati silom“.
„Takođe smo spremni povećati pritisak na Rusiju, posebno na ekonomiju, koristeći sankcije i šire mjere ako je potrebno. U tom smislu, mi u Velikoj Britaniji pripremamo sljedeće pakete oštrih sankcija“, rekao je britanski premijer. Velika Britanija vrši pritisak na svoje saveznike u EU da zaplijene 260 milijardi eura zamrznute ruske imovine, ali su se oni do sada tome opirali. Vlada Velike Britanije saopštila je da su „sve opcije na stolu“ za povećanje pritiska na Rusiju.
Sljedećeg dana, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se sa britanskim premijerom Kirom Starmerom u njegovoj rezidenciji u Londonu. Starmer je posljednji put ugostio Zelenskog u Downing Streetu u junu. Tokom sastanka, lideri su koordinirali sljedeće korake i razgovarali o kontinuiranoj podršci Ukrajini. Volodimir Zelenski zahvalio se Kiru Starmeru i cijelom britanskom narodu na njihovoj iskrenoj i nepokolebljivoj podršci Ukrajini i Ukrajincima.
U bilateralnom formatu, lideri su razmijenili mišljenja o očekivanjima od sastanka na Aljasci i mogućim ishodima. Volodimir Zelenski i Kir Starmer posvetili su detaljnu pažnju sigurnosnim garancijama koje bi mogle učiniti mir zaista održivim ako Sjedinjene Države uspiju izvršiti pritisak na Rusiju da zaustavi ubistva i uključi se u smislenu diplomatiju. Predsjednik Zelenski naglasio je da je važno da Ukrajina, zajedno sa svim partnerima, bude u stanju postići efikasne formate za sigurnosni rad u okviru „koalicije dobrovoljaca“.
Lideri su takođe detaljno razgovarali o nastavku programa podrške ukrajinskoj vojsci i ukrajinskoj odbrambenoj proizvodnji. Posebno je bilo riječi o mehanizmu snabdijevanja oružjem kao što je PURL. Šef države Ukrajine pozvao je Ujedinjeno Kraljevstvo da se pridruži ovoj inicijativi. Posebna pažnja posvećena je stogodišnjem sporazumu između Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva, koji su Volodimir Zelenski i Kir Starmer potpisali u Kijevu u januaru. Ukrajina se priprema da ga ratifikuje do kraja ovog mjeseca. Tada će, kao rezultat toga, biti moguće održati prošireni sastanak Ukrajina–Ujedinjeno Kraljevstvo.
Osim toga, lideri su razgovarali o ulaganjima u ukrajinsku proizvodnju dronova. Ukrajina ima značajan potencijal za povećanje obima proizvodnje i hitno joj je potrebno finansiranje za to. Dronovi igraju ključnu ulogu na prvim linijama fronta, a Ukrajina ima velike mogućnosti za njihovu proizvodnju, tako da ulaganja u proizvodnju dronova mogu uticati na situaciju na strateškom nivou.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR