Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Pregovori su održani u Vašingtonu uz učešće Volodimira Zelenskog, Donalda Trampa, predsjednika Francuske, Finske, šefova vlada Njemačke, Velike Britanije, Italije, predsjednice Evropske komisije i generalnog sekretara NATO-a. Ovom sastanku prethodili su bilateralni pregovori između predsjednika Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država. Jedna od glavnih tema razgovora bile su bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Volodimir Zelenski je naglasio da bezbjednost Ukrajine zavisi od svih prisutnih lidera, ističući snažan signal Sjedinjenih Američkih Država o njihovoj spremnosti da učestvuju u garantovanju bezbjednosti i važnost podrške iz Evrope. Takođe, Ukrajina posebno smatra pridruživanje Evropskoj uniji dijelom bezbjednosnih garancija. Odvojeno, razgovaralo se o radu „koalicije voljnih“ i specifičnim bezbjednosnim garancijama koje je svaka od više od 30 zemalja, koje su njen dio, spremna da pruži.
Učesnici su razgovarali o važnosti održavanja sastanka s ruskom stranom na nivou lidera. Svi su se složili da je to jedini način za rješavanje najosjetljivijih pitanja. Prema riječima američkog predsjednika, tokom razgovora na Aljasci, Vladimir Putin je pristao da prihvati bezbjednosne garancije za Ukrajinu. „Optimista sam da zajedno možemo postići sporazum koji će odvratiti svaku buduću agresiju protiv Ukrajine“, rekao je Donald Tramp. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute naglasio je važnost zaustavljanja ubistava i napada na ukrajinsku infrastrukturu. Njemački kancelar insistirao je da je prekid vatre važan korak prije daljih razgovora o mirovnom sporazumu.
„Ne mogu da zamislim da će se sljedeći sastanak održati bez prekida vatre. Zato hajde da radimo na tome i da izvršimo pritisak na Rusiju. Jer prekid vatre i ozbiljnost pregovora zavise od toga kako to učinimo“, rekao je Fridrih Merc. Francuski predsjednik je takođe naglasio da je prekid vatre neophodan za zaustavljanje ubistava. „Kada govorimo o bezbjednosnim garancijama, govorimo o bezbjednosti za cio evropski kontinent. Prva garancija je sposobna ukrajinska vojska za naredne godine i decenije. A to su ujedno i odgovarajuće obaveze svih nas“, rekao je Emanuel Makron. Šefica italijanske vlade naglasila je da se mir i pravda mogu postići samo u jedinstvu.
„Razgovaraćemo o bezbjednosnim garancijama: kako osigurati da se ovo ne ponovi. Započećemo diskusiju prijedlogom modela zasnovanog na primjeru Člana 5 NATO-a“, rekla je Đorđa Meloni. Britanski premijer je uvjeren da bi sastanak u Vašingtonu mogao biti istorijski korak u kontekstu bezbjednosti. „Želimo mir. Rat ima ogroman uticaj, prvenstveno na Ukrajince koji drže front, ali utiče i na Evropu, posebno na Ujedinjeno Kraljevstvo“, rekao je Kir Starmer. Osim toga, na sastanku se razgovaralo o obnovi i oporavku Ukrajine. Volodimir Zelenski je naglasio da je ovo velika prilika za buduća ulaganja, što je istovremeno i element puta ka miru.
Prije razgovora s predsjednikom SAD-a u Vašingtonu, predsjednik Ukrajine održao je sastanak s predsjednikom Finske, premijerom Ujedinjenog Kraljevstva, predsjednicom Savjeta ministara Italije, predsjednicom Evropske komisije i generalnim sekretarom NATO-a. Svi učesnici sastanka istakli su važnost zajedničkog stava o budućem mirovnom sporazumu. Naglasili su jasnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine i nedopustivost promjene međunarodno priznatih granica država silom. Podsjetimo da je prije toga, u Briselu, Volodimir Zelenski učestvovao na Sedmom sastanku „koalicije voljnih“, kojim su kopredsjedavali predsjednik Francuske, premijer Ujedinjenog Kraljevstva i savezni kancelar Njemačke.
Lideri su usaglasili zajedničke stavove uoči razgovora s Donaldom Trampom. Partneri su razgovarali o tome kako što prije zaustaviti ubistva i razvili zajednički stav o tome kakav bi trebao da bude mirovni sporazum. Učesnici sastanka naglasili su jasnu podršku nezavisnosti i suverenitetu Ukrajine. Svi su se složili da se državne granice ne mogu mijenjati silom. Istaknuto je da ključna pitanja treba riješiti uz učešće Ukrajine u trilateralnom formatu: Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Ruska Federacija. Lideri koalicije pozdravili su odluku SAD-a da učestvuju u bezbjednosnim garancijama koje Ukrajina treba da dobije kao dio mirnog rješenja.
Tokom sastanka u Vašingtonu, predsjednik Volodimir Zelenski i predsjednik Donald Tramp razgovarali su o stvarnoj situaciji na bojnom polju, oslobađanju zatvorenika i povratku ukrajinske djece koju je otela Rusija. Predsjednik Ukrajine izrazio je zahvalnost prvoj dami SAD-a Melaniji Tramp na pismu posvećenom ukrajinskoj djeci, koje je predala Vladimiru Putinu, i na pažnji koju je posvetila tom problemu. Ovo pitanje je jedno od najbolnijih za Ukrajince, jer se tiče najmanje 20.000 djece koja su prisilno odvedena. Volodimir Zelenski zamolio je Donalda Trampa da Melaniji Tramp prenese pismo zahvalnosti prve dame Ukrajine, Olene Zelenske. Osim toga, hiljade Ukrajinaca – i vojnika i civila – Rusija drži u zarobljeništvu, od kojih su neki tamo od 2014. godine, kada je Rusija započela rat protiv Ukrajine. „O tome smo razgovarali s američkim predsjednikom. Slaže se da će pomoći u razmjeni svi za sve. Ne samo ratnih zarobljenika, već i civila – novinara, političkih zatvorenika“, rekao je V. Zelenski. Osim toga, tokom sastanka predsjednici su razgovarali i o bilateralnoj saradnji.
Nakon zajedničkog sastanka američkog predsjednika s V. Zelenskim i liderima evropskih, EU i NATO zemalja, Donald Tramp je pozvao Vladimira Putina kako bi razgovarali o sljedećim diplomatskim koracima i održali trilateralni sastanak na nivou lidera Ukrajine, SAD-a i Rusije. Kasnije su se učesnici koordinacionog sastanka ponovo okupili u Ovalnom kabinetu kako bi razgovarali o rezultatima ovog telefonskog razgovora. Donald Tramp je rekao da je ruska strana predložila da se prvo održi bilateralni sastanak s predsjednikom Ukrajine, a zatim trilateralni uz učešće američkog predsjednika. „Spremni smo za sve formate na nivou lidera, jer samo na taj način možemo riješiti sva ta složena, bolna pitanja“, odgovorio je Volodimir Zelenski.
Nakon sastanaka u Vašingtonu, kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand je rekla da sve važne odluke u vezi s budućnošću Ukrajine treba da donose samo sami Ukrajinci. „Za Rumuniju je važno obezbijediti trajni mir, a ne samo pauzu u ratu na neodređeno vrijeme“, rekla je rumunska ministarka spoljnih poslova Oana Koi. „Grupa od 30 zemalja, uključujući Japan i Australiju, već nekoliko mjeseci radi na razvoju koncepta bezbjednosnih garancija za Ukrajinu“, izjavio je generalni sekretar NATO-a. Premijer Velike Britanije najavio je da će se sljedeći pregovori o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu održati 19. avgusta. Kir Starmer vjeruje da će te garancije „umiriti ljude u Evropi, Ukrajini i Velikoj Britaniji“. Istovremeno, njemački kancelar pozvao je na pojačan pritisak na Rusiju. Prema riječima F. Merca, to je jedini način da se što prije postigne prekid vatre.
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov rekao je da je američki predsjednik obavijestio šefa Kremlja o završetku pregovora s predsjednikom Ukrajine i šefovima zemalja EU u Bijeloj kući. Prema njegovim riječima, razgovor je „bio iskren i vrlo konstruktivan“. Napomenuo je da su se dogovarali sastanci na nivou predsjednika SAD-a, Rusije i Ukrajine, a razgovaralo se i o nastavku pregovora na nivou delegacija. „Razgovarali smo o ideji o mogućnosti povećanja nivoa predstavnika ukrajinske i ruske strane koji učestvuju u pomenutim direktnim pregovorima“, rekao je Ušakov.
„Kina podržava sve napore za postizanje mirovnog sporazuma o Ukrajini i pozdravlja dijalog između SAD-a i Rusije“, rekla je portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning. Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je da je skeptičan prema spremnosti ruskog predsjednika da okonča rat u Ukrajini. Ipak, Makron je pohvalio Trampov „optimizam“ u vezi sa zaključenjem mirovnog sporazuma i rekao da „to treba shvatiti ozbiljno“.
Dakle, sastanci u Vašingtonu bili su vrlo produktivni i potvrdili su da Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Evropa ostaju ujedinjene po fundamentalnim pitanjima u vezi sa okončanjem rata. Sjedinjene Američke Države su potvrdile da će učestvovati u bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, čiji format bi trebalo da bude formalizovan u narednih deset dana. Ukrajina je potvrdila svoju spremnost da se sastane na nivou rukovodstva u bilo kojem formatu kako bi riješila ključna pitanja u vezi sa okončanjem rata. Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Evropa ostaju u bliskom kontaktu i koordiniraju zajedničke napore za završetak rata. Glavni cilj Kijeva nije privremeni prekid borbi, već pouzdan i trajan mir za Ukrajinu i cijelu Evropu.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR