22 °

max 29 ° / min 15 °

Utorak

26.08.

29° / 15°

Srijeda

27.08.

31° / 15°

Četvrtak

28.08.

33° / 20°

Petak

29.08.

34° / 21°

Subota

30.08.

30° / 19°

Nedjelja

31.08.

23° / 19°

Ponedjeljak

01.09.

29° / 18°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Levčenko: Lavrovljeva igra moći

Izvor: EPA-EFE

Stav

Comments 0

Levčenko: Lavrovljeva igra moći

Autor: Antena M

  • Viber

Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao je intervju za NBC News u emisiji "Meet the Press", gdje je iznio stav Kremlja: "mir" je moguć samo pod uslovom neutralnosti Ukrajine i odbijanja NATO-a pod "garancijama" velikih sila, a teritorijalna pitanja treba rješavati odvojeno. Istovremeno je izjavio da Putinov sastanak sa Zelenskim "nije planiran" jer "dnevni red nije spreman", optužio Zapad da blokira pregovore i negirao udare na civilne ciljeve u Ukrajini, insistirajući da Rusija navodno napada isključivo vojne ciljeve.

Rusija je još jednom pokazala svoj pravi stav: neće biti mira pod uslovima međunarodnog prava. Lavrov je ponovio neprihvatljive "početne zahtjeve" za Kijev, poput ukrajinskog odbijanja NATO-a, "garancijâ velikih sila" sigurnosti umjesto stvarne integracije u kolektivni sistem odbrane i stvarnog prihvatanja ruskih teritorijalnih pretenzija. Ovo nije okvir za primirje, već korak-po-korak upute za predaju, osmišljene da zamrznu rat pod uslovima Kremlja i sačuvaju poluge ucjene za budućnost.

Ključ propasti bilo kakvih pregovora je namjerna delegitimizacija partnera. Lavrov je javno izjavio da je Volodimir Zelenski "nelegitiman" i da stoga nije moguće pregovarati ni sa kim. Ovakva formulacija pitanja blokira svaki sastanak lidera, bez obzira na sadržaj potencijalnog sporazuma: Moskva odugovlači proces i istovremeno prebacuje krivicu na Kijev i njegove saveznike, rekavši da "sama Ukrajina nije spremna za mir", što je klasična taktika stvaranja neprihvatljivih preduslova za odugovlačenje vremena.

Indikativna "principijelnost" u vezi s ciljevima udara je pokušaj legalizacije daljih napada na ukrajinsku infrastrukturu, uključujući i mjesta gdje se nalazi američki kapital. Kada ga je NBC direktno pitao o udaru na američko preduzeće u Ukrajini i na teritoriji Zakarpatja, Lavrov je odbacio odgovornost i rekao da "udaramo samo po vojnim i industrijskim objektima" i pozvao se na "pouzdane obavještajne informacije".

Prevedeno s birokratskog jezika na ljudski: svaka fabrika, skladište ili logistički centar koji Kremlj može smatrati korištenim u vojne svrhe po svom hiru biće smatrano "legitimnom metom" od strane Moskve. To znači da će udari na industrijske objekte s američkim učešćem u Ukrajini nastaviti, a pravna kazuistika Kremlja postat će pokriće za nove napade na ukrajinsku energetiku, transport i druge sektore.

Lavrovljev govor nije diplomatija, već informativna operacija za američku publiku. Koristeći platformu poznatog političkog programa, Kremlj prebacuje razgovor s pravnog okvira na silu: negira vlastitu agresiju, nameće "krivicu" Evropi za nastavak rata i promoviše poruku "jednostavnog rješenja" kroz ustupke Ukrajine. Svrha govora je jasna: poljuljati javni konsenzus u SAD-u i posvađati Vašington s njegovim evropskim saveznicima prije sljedeće runde odluka o pomoći Kijevu.

Moskva ocrtava svoje eskalirajuće "crvene linije": nema misija NATO-a u Ukrajini, nema širenja prisustva saveznika, prisilna neutralnost Ukrajine pod "garancijama glavnih igrača". U suštini, ovo je pravo veta Rusije na odbrambene sposobnosti Kijeva i bilo kakvu vanjsku podršku i nezavisnu politiku. Svaka hipotetička obuka ili zaštitna misija Zapada u Ukrajini može se proglasiti casus belli, a takav skup zahtjeva ne smanjuje, već povećava rizik od novog rata.

Indikativni "princip" u vezi s ciljevima udara je pokušaj legalizacije daljnjih napada na ukrajinsku infrastrukturu, uključujući i ona gdje je prisutan američki kapital. Sve formule poznate ruskoj propagandi – "nikada ne napadamo civile", "samo vojne ciljeve", "štitimo rusofonce" – ponovo su se čule kao pokušaj da se zamagli granica između ratnog zločina i "legitimne mete". Ovo je retorička priprema za daljnje masovne napade na ukrajinske energetske objekte, transportnu i urbanu infrastrukturu uz standardno poricanje: "to su bila odbrambena preduzeća".

Na kraju, može se reći da Putin ne doživljava Trampov tim i njega lično kao ravnopravne pregovarače i javno se igra za "ustupke" koji zapravo ne postoje. Dok potpredsjednik Džej-Di Vens "prodaje" američkom biračkom tijelu priču o "spremnosti Moskve da poštuje teritorijalni integritet Ukrajine", Lavrov u spomenutoj emisiji potkopava osnovne preduvjete pregovora – od legitimiteta ukrajinskog predsjednika do prava Ukrajine na samoodbranu i savezničkih garancija. Ovo nije "dogovorena linija", već demonstrativno ponižavanje Ukrajine, NATO-a i Bijele kuće. Kremlj odugovlači, namećući Vašingtonu ulogu navodnog "jedinog mirotvorca", dok se EU predstavlja kao "partner u ratu". Njemački kancelar Fridrih Mers također je optužio lidera Kremlja Vladimira Putina za "taktiku odugovlačenja".

U međuvremenu, njemački list Bild piše da novi satelitski snimci ukazuju na to da Rusija gradi veliki radio-izviđački objekat u Kalinjingradskoj oblasti. Nalazi se samo 25 kilometara od ruske granice s NATO-om. Riječ je o gigantskom prstenastom antenskom kompleksu u blizini grada Černjahovska. Izgradnja radio-izviđačke stanice započela je u martu 2023. godine. Stručnjaci smatraju da se radi o takozvanom prstenastom antenskom nizu – sistemu antena koji se koristi za vojno radio-izviđanje i komunikacije. Takvi sistemi su se široko koristili tokom Hladnog rata za određivanje lokacije signala, elektronski nadzor i komunikaciju s podmornicama. Njihov domet doseže i do 7.400 km.

Bild navodi da prečnik objekta može doseći i do 1.600 metara, što je četiri puta veće od konvencionalnih kompleksa ovog tipa. Nakon završetka, Rusija će vjerovatno moći presresti NATO-ove radio-komunikacije u istočnoj Evropi i baltičkim državama, kao i uspostaviti pouzdaniju komunikaciju s podmornicama u Baltičkom moru i Sjevernom Atlantskom okeanu. Takva stanica će olakšati pasivno prikupljanje informacija Rusiji u skladu s doktrinom elektronskog ratovanja: dobijanje podataka o neprijateljskim komunikacijama, kretanju ili opremi. Većina ovih instalacija je demontirana nakon završetka Hladnog rata. Međutim, posljednjih godina neke zemlje su nastavile njihovu izgradnju, na primjer Kuba.

Kalinjingradska oblast, kao eksklava Rusije, ima izuzetnu stratešku vrijednost za Kremlj. Nalazi se između Poljske i Litvanije, što Moskvi omogućava stvaranje vojnog pritiska, kontrolu Baltičkog mora i prijetnju zemljama NATO-a. Kalinjingradska oblast je odvojena od proruske satelitske države Bjelorusije samo uskom trakom zemlje između Poljske i Litvanije, poznatom kao "Suvaljski koridor". Moguće zauzimanje ovog koridora od strane Rusije jedan je od ključnih scenarija u vojnom planiranju NATO-a. Takva operacija mogla bi prekinuti kopnene veze baltičkih država s drugim članicama Alijanse, što predstavlja ozbiljan rizik za njihovu sigurnost.

Kalinjingradska oblast je dugo bila zona aktivne militarizacije. Rusija je ovdje rasporedila komplekse Iskander, sposobne za nošenje nuklearnih bojevih glava, kao i obalne raketne sisteme odbrane, sisteme protivvazdušne odbrane S-400 i značajnu flotu. Ova koncentracija vojnih sredstava pretvara regiju u stalni izvor napetosti. Izgradnja nove radio-obavještajne stanice u Kalinjingradskoj oblasti od strane Rusije još je jedna faza u dugogodišnjoj politici militarizacije i eskalacije napetosti koju provodi Kremlj. Ovaj potez nije izolovan, već se uklapa u širi kontekst sistematskog gomilanja vojnih kapaciteta koji se odvija u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu u velikim razmjerima i njene neprijateljske retorike prema Zapadu.

Nova stanica, koja je sposobna presresti NATO radio komunikacije i provoditi elektronske obavještajne podatke, značajno povećava prijetnju sigurnosti baltičkih država i cijele istočne Evrope. Ona pokazuje spremnost Rusije za daljnje hibridne i, ako je potrebno, otvorene vojne operacije, jer omogućava Kremlju da prikuplja informacije o neprijateljskim komunikacijama, kretanju i opremi.

Istovremeno, prema Bloombergu, Litvanija, Latvija, Estonija i Finska poslale su pismo Međunarodnoj telekomunikacijskoj uniji (ITU) o povećanju smetnji u radio-navigaciji. U njemu su naznačene "rastuće poteškoće sa signalom u vazdušnom saobraćaju i drugim kritičnim sistemima". Litvanija je posebno optužila Rusiju za organiziranje naglog povećanja ometanja GPS-a krajem jula 2025. godine, što je dovelo do 22 puta većeg broja takvih incidenata u zemlji u poređenju sa julom 2024. godine. U Estoniji je 85% letova naišlo na prekid signala, a greške u koordinatama postaju sve češće. Baltičke države, Finska, Švedska i Poljska također su izrazile zabrinutost zbog ruskih sposobnosti elektronskog ratovanja (EW).

Rusko ometanje EW-a značajno je uticalo na letove u baltičkim državama, Poljskoj i Finskoj, posebno početkom 2024. godine. Konkretno, vjeruje se da je Rusija ometala satelitski signal aviona RAF-a koji je prevozio tadašnjeg ministra odbrane Granta Šapsa, njegov tim i neke novinare koji su se vraćali u Veliku Britaniju iz Poljske u martu 2024. godine.

Moskva koristi lekcije naučene iz rata u Ukrajini kako bi testirala navigacijske i komunikacijske sisteme zemalja NATO-a na slabosti. To joj omogućava da procijeni nivo spremnosti Alijanse za elektronsko ratovanje. Da bi se efikasno suprotstavile hibridnim napadima Rusije, vlade NATO-a moraju preći sa pukog osuđivanja na odlučnu i koordiniranu akciju, demonstrirajući konsolidovani stav.

Posebno, treba uvesti lične sankcije protiv ruskih vojnih i civilnih pojedinaca, kao i kompanija uključenih u proizvodnju i raspoređivanje sistema za elektronsko ratovanje. Države članice NATO-a trebale bi razviti jasne protokole koji definišu pod kojim uslovima ometanje GPS-a neće se smatrati "smetnjom", već ciljanom agresijom koja zahtijeva oštar odgovor. Zemlje članice NATO-a trebale bi rasporediti vlastite moćne sisteme za elektronsko ratovanje u pograničnim područjima kako bi mogle odgovoriti na rusko ometanje sličnim mjerama. Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) trebala bi uvesti strože sankcije protiv Rusije zbog namjernog ometanja signala koji ugrožavaju sigurnost civila.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR