Za Antenu M piše: Oleksandr Levčenko
Dana 4. septembra u Parizu je održan sastanak Koalicije voljnih, uz učešće predsjednika Ukrajine. Ovaj sastanak bio je najveći po broju učesnika: 38 zemalja, uključujući ne samo Evropu, već i Kanadu, Japan, Australiju, Novi Zeland. Razgovaralo se o tome šta je svaka od zemalja koalicije spremna da učini kako bi garantovala bezbjednost Ukrajine na kopnu, moru, u vazduhu i u sajber-prostoru. Doprinosi saveznika su dokumentovani, potvrđeni na nivou ministara odbrane i odobreni na nivou političkih lidera država. Ne jedina, ali ključna garancija bezbjednosti je jaka ukrajinska vojska, pa će je saveznici podržati finansijski, oružjem, obukom, proizvodnjom itd.
Sastanak u Parizu ojačao je međunarodnu podršku Ukrajini, a posebno je istaknuta podrška Sjedinjenih Američkih Država, kao i zajednički stav saveznika o daljoj pomoći i bezbjednosti Ukrajine nakon završetka rata. Dvadeset i šest zemalja složilo se da pruži bezbjednosne garancije Ukrajini. Ovo su prve ozbiljne specifičnosti nakon dugo vremena. Odluke donijete u Parizu usmjerene su ne samo na pomoć Ukrajini, već i na garantovanje stabilnosti i bezbjednosti cijelog evropskog kontinenta.
Odvraćanje ruskih trupa sada sprječava novi rat u Evropi. Ukrajinski partneri imaju zajedničko razumijevanje da osnova bezbjednosnih garancija treba da budu snažne ukrajinske oružane snage i da su svi pokušaji ograničavanja Oružanih snaga Ukrajine neprihvatljivi. Na sastanku Koalicije voljnih postignut je dogovor o prisustvu vojnih saveznika nakon završetka rata radi pružanja bezbjednosnih garancija. Ovaj dogovor treba da se formalizuje u pravno obavezujućim dokumentima. To ukazuje na ozbiljnu namjeru postizanja trajnog mira. Ukrajinski saveznici vide da Rusija odugovlači pregovarački proces i želi da nastavi rat.
Kremlj je moguće prisiliti na mir samo povećanjem podrške Ukrajini i povećanjem pritiska na Rusiju. Predsjednik Emanuel Makron izjavio je da će Evropa i Sjedinjene Američke Države uvesti nove sankcije protiv Rusije ako Moskva izbjegava mirovne pregovore. Napomenuo je da je u početku planiran bilateralni sastanak Putina i Zelenskog, zatim trilateralni sastanak uz učešće Trampa, a kasnije i četvorostrani – očigledno, takođe uz učešće Evrope. Ovo je dokaz stvarnih koraka Koalicije voljnih.
Evropska vojna komanda razvila je plan za raspoređivanje trupa u Ukrajini, koji uključuje dvije grupe kopnenih snaga. Svrha jedne grupe je obuka i pružanje pomoći ukrajinskim borcima, a svrha druge je formiranje snaga odvraćanja kako bi se spriječila nova ruska agresija. Plan predviđa, prema „Vol Strit Žurnalu“, raspoređivanje više od 10.000 vojnika iz nordijskih zemalja, baltičkih država, Holandije, Australije, ukupno 10 zemalja.
Patroliranje ukrajinskim vazdušnim prostorom obavljaće vazdušne snage stacionirane izvan Ukrajine. Evropljani čekaju jasnu izjavu administracije američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi s nivoom podrške Amerike. U avgustu je američki lider signalizirao da su Sjedinjene Države spremne da rasporede vazdušne snage kako bi podržale evropske bezbjednosne snage u Ukrajini, ali je isključio raspoređivanje američkih kopnenih trupa. Prema riječima evropskih zvaničnika, ukrajinski zvaničnici insistirali su na značajnom učešću SAD-a u poslijeratnim bezbjednosnim garancijama, tvrdeći da agresorska Rusija ne bi ozbiljno shvatila garancije bez američke vojne podrške.
Američki predsjednik Donald Tramp, razgovarajući s ključnim evropskim saveznicima Kijeva, rekao im je da je potreban veći finansijski pritisak na Rusiju i njenog glavnog saveznika, Kinu, kako bi se Kremlj prisilio da okonča rat u Ukrajini. Tramp je u telefonskom razgovoru rekao da „evropski lideri moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu zbog finansiranja ruskih ratnih napora“. Trampu je rečeno da samo Mađarska i Slovačka uvoze naftu iz Rusije. Kada je Tramp razgovor skrenuo na sankcije protiv Rusije, predstavnici zemalja EU ponudili su da pošalju svoje delegate u Vašington u roku od 48 sati kako bi formirali radnu grupu za sankcije protiv Rusije.
Od velike ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Evropa pokušava da se oslobodi zavisnosti od Rusije za snabdijevanje energijom. Evropska komisija je predložila zakonodavstvo kojim bi se postepeno ukinuo uvoz ruske nafte i gasa u EU do 1. januara 2028. godine. Istovremeno, Mađarska i Slovačka, čiji lideri imaju bliske veze s Kremljom, nastavljaju da uvoze ruske energetske proizvode, uprkos koracima EU da diversifikuje svoje izvore.
Francuski predsjednik je rekao da su „predsjednik Tramp i američka administracija izrazili zabrinutost, kao što smo to činili od početka ovog sukoba, zbog izbora dvije članice Evropske unije koje nastavljaju da kupuju rusku naftu. I mislim da je to ispravno, jer su se ove zemlje ponekad opravdavale pozivajući se na svoju bliskost s novom američkom administracijom. Dakle, koherentnost SAD-a i Evrope po ovom pitanju samo će učiniti prekid takvih praksi efikasnijim“.
Istovremeno, Volodimir Zelenski je istakao: „Američki predsjednik je veoma nezadovoljan što Evropa kupuje rusku naftu. Znamo da se radi o Mađarskoj i Slovačkoj. Ali želim da podsjetim sve da kada je Rusija napala naš energetski sektor, a mi smo kao odgovor napali njihov energetski sektor, na kojem oni zarađuju novac, a zatim taj novac troše na oružje, upravo su te dvije zemlje žalile predsjedniku Trampu da je Ukrajina takva, da smanjuje mogućnosti dobijanja relevantne nafte. Danas SAD apsolutno otvoreno govore o tome da, nazivajući ove zemlje, pomažu „ruskoj“ ratnoj mašineriji. I svi mi to moramo da zaustavimo.“
Rusija je više puta odbacila ideju o raspoređivanju evropskih trupa na teritoriji Ukrajine, a Putin je upozorio da je Moskva spremna da „vojno riješi svoje zadatke“ ako se ne može pronaći prihvatljiv mirovni sporazum. Putin je zaprijetio stranom kontingentu koji se planira rasporediti u Ukrajini. To je izjavio na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku.
„Ako se u Ukrajini postigne dugoročni mir, neće biti smisla imati strane trupe tamo. Ako se bilo kakve strane trupe pojave u Ukrajini, posebno sada, tokom neprijateljstava, pretpostavljamo da će to biti legitimne mete za njihovo uništenje“, rekao je lider Kremlja. Istovremeno, Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je da bi bezbjednosne garancije trebalo da se pruže i Ukrajini i Rusiji. Peskov je takođe rekao da je Ruska Federacija protiv toga da strani vojni kontingenti garantuju bezbjednost Ukrajine.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute odgovorio je rekavši da Rusija nema pravo da određuje uslove za prisustvo stranih trupa u Ukrajini u okviru bezbjednosnih garancija. To je rekao tokom govora na Praškom samitu o odbrani. Rute je naglasio da je Ukrajina nezavisna država i da samo ona ima pravo da odlučuje o svojoj bezbjednosti. „Ukrajina je suverena država.
Ako Ukrajina želi da ima snage za garanciju bezbjednosti kako bi održala mir, to je njihova stvar. Niko drugi ne može da se protivi tome. I mislim da zaista moramo da prestanemo da Putina činimo previše uticajnim“, naglasio je generalni sekretar NATO-a. Dodao je da ne treba pridavati važnost stavu Rusije o mogućem raspoređivanju stranih trupa u Ukrajini, jer ta država nema nikakve veze s tim.
Predsjednik Ukrajine je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Makronom rekao da Kijev i njegovi saveznici već razumiju opštu strukturu bezbjednosnih garancija. Napomenuo je da svaka zemlja koja je spremna da da svoj doprinos priprema relevantne dokumente koji će definisati okvir saradnje.
„Snažna ukrajinska vojska biće ključna za sve takve obaveze“, naglasio je Zelenski, pozivajući evropske odbrambene kompanije da maksimizuju svoj rad na podršci odbrambenom potencijalu Ukrajine. Očekuje se da će paket bezbjednosnih garancija uključivati diplomatske, finansijske i vojne elemente usmjerene na jačanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine.
Zelenski je napomenuo da Rusija čini sve što je moguće da odugovlači pregovarački proces i nastavi rat. Potrebno je povećati podršku Ukrajini i povećati pritisak na Rusiju. Trenutno je u toku priprema 19. paketa sankcija od strane Evropske unije. Japan takođe radi na koracima sankcija. Aktivnosti Koalicije voljnih dokaz su da Ukrajina ima pouzdane međunarodne partnere i da može da računa na njihovu podršku danas i u budućnosti.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR