Budžetska oblanda

Piše: Zoran Jelić (autor je dugogodišnji član Senata DRI)

Budžet za 2026. godinu nije realno projektovan, nije razvojni ni socijalni i njegove performanse neće uticati na povećanje standarda građana Crne Gore u sljedećoj godini.

Predloženi budžet je prije svega inflatorno-populistički, jer se njime ne obezbjeđuje ni rast ni razvoj privrede Crne Gore u 2026. godini i zasniva se isključivo na potrošnji koja treba da bude „generator“ prihodne strane budžeta.

Budžetski deficit je planiran na iznos od 278 miliona eura, odnosno 3,2%, što pokazuje razmjere sa kojima se budžet Crne Gore suočava zbog primjene programa Evropa sad 2 i u odnosu na umanjeni iznos sredstava za 2026. godinu, projektovan na 3,79 milijardi eura (manji iznos budžeta u odnosu na 2025. za 238 miliona eura). Ovako planirani deficit, u odnosu na BDP, pokazuje da se svjesno krše Mastrihtski kriterijumi koji predviđaju deficit do 3%. Takođe, odnos javnog duga i BDP preći će granicu propisanu Mastrihtskim kriterijumima od 60%, imajući u vidu najavljena zaduživanja u sljedećoj godini. Zaduživanje za potrebe budžeta u 2026. godini planirano je u iznosu od 710 miliona eura (za deficit i otplatu duga).

U odluci o zaduženju navedena je mogućnost da se država zaduži u ukupnom iznosu od 3,23 milijarde eura, od čega za tekuće potrebe budžeta do 500 miliona eura, mogućnost zaključivanja kreditnih aranžmana za realizaciju kapitalnih i razvojnih projekata do dvije milijarde eura, te dodatno zaduženje radi obezbjeđivanja fiskalne rezerve i refinansiranja duga koji dospijeva 2027. i 2028. godine u iznosu do jedne milijarde. Kako su probijeni Mastrihtski kriterijumi za deficit budžeta i odnos javnog duga i BDP, Ministarstvo finansija na ovaj način sistemski ne poštuje fiskalna pravila, svjesno ih krši i povećava rizik po stabilnost javnih finansija Crne Gore.

U ovom segmentu budžeta postoji potencijalni rizik zbog strukturnih promjena koje slabe prihodnu stranu, a povećavaju obaveze rashodne strane budžeta, kao i rizik refinansiranja javnog duga, prvenstveno zbog nivoa kamatnih stopa po kojima će se refinansirati javni dug.

Prihodna strana budžeta zasnovana je na inflatorno-populističkoj projekciji. Glavna stavka prihoda su sredstva od PDV-a u iznosu od 1,47 milijardi eura, što je 7,3% više nego u ovoj godini i čini čak 49% ukupnih izvornih državnih prihoda planiranih za 2026. godinu. Ovaj podatak pokazuje da su državne finansije prvenstveno zavisne od poreza na potrošnju i generisane inflacijom. Prihodi od akciza planirani su u iznosu od 423 miliona eura, što je povećanje od 20 miliona u odnosu na tekuću godinu. Od poreza na dohodak fizičkih lica planirano je 121 milion eura, ili 13 miliona više, od doprinosa za fond PIO 399 miliona eura, itd. Dakle, tekući prihodi budžeta od poreza, doprinosa i drugih „dažbina“ planirani su u iznosu od 2,97 milijardi eura i veći su za 200 miliona u odnosu na ovu godinu.

Stopa rasta BDP-a planirana je na iznos od 3,2% i manja je za 1,6% u odnosu na 2025. godinu. Ovako niska stopa rasta ne obezbjeđuje ni rast ni razvoj privrede Crne Gore, imajući u vidu visoku stopu inflacije koja trenutno iznosi 4,9%. U ovom budžetu nije planirana nijedna mjera za suzbijanje visoke inflacije, već je samo stidljivo saopšteno da se očekuje stopa inflacije ispod 3%.

Rast od 3,2% i dalje je optimistički i zasniva se na turističkoj privredi, koja je u tekućoj godini zabilježila „statistički“ rast od 1,2% u odnosu na projektovanih 8% u budžetu za 2025. godinu. Za turizam su opterećenja sve veća, a evidentan je odlazak stranaca iz Crne Gore koji su ovdje živjeli i trošili svoj novac, povećavajući agregatnu tražnju za robama i uslugama. Potrošnja stranaca neće biti na nivou iz prethodnih godina. Novi Zakon o strancima i uvođenje vizne politike za određene zemlje uticaće na ukupnu potrošnju u našoj zemlji.

Kapitalni budžet iznosi 3,75% BDP-a, odnosno 305 miliona eura za 400 projekata, od kojih je 277 neodrživo i ponavlja se u budžetu iz godine u godinu. Zabilježen je i slučaj da je osam projekata uvršteno u kapitalni budžet suprotno zakonskoj proceduri. U kapitalnom budžetu nalazi se i projekat Velje brdo, za koji je u 2026. godini planirano 10 miliona eura za početak izgradnje infrastrukture, uz mogućnost kreditnog zaduženja države od 120 miliona eura. Prema najavama iz septembra 2024. godine, na ovom brdu bi se gradilo naselje od 14 hiljada stanova sa poslovnim zgradama, tržnim centrima i školama, gdje bi kvadrat stana koštao oko 1.000 eura, a rata iznosila 290 eura. Dakle, potrebno je definisati jasne ciljeve i indikatore učinka, kao i obaveze za ovaj projekat, a ne davati populistička i propagandna obećanja bez osnova.

U budžetu nema optimizacije javne uprave, nema smanjenja neproduktivne potrošnje u značajnom obimu. Službena putovanja će koštati građane Crne Gore 8,5 miliona eura, reprezentacija 962 hiljade eura. Za bruto zarade planirano je devet miliona eura više nego u tekućoj godini, odnosno 726 miliona eura. Za ostala lična primanja predviđeno je 24,6 miliona eura, što je povećanje za 187 hiljada eura.

Za naknade za stanovanje i odvojeni život funkcionera predviđeno je 3,5 miliona eura, za održavanje softvera državnih organa planirano je 40,3 miliona eura, što je sedam miliona više nego u 2025. godini. Konsultantske usluge rastu iz godine u godinu, i za 2026. iznose preko 50 miliona eura. Dakle, nema racionalizacije javnog sektora, smanjenja neproduktivne potrošnje niti mjera za restrukturiranje privrede.

Spoljnotrgovinski deficit enormno raste i za devet mjeseci 2025. godine iznosi rekordnih 3,69 milijardi eura, što je 240 miliona više nego za čitavu 2024. godinu.

Budžetom za 2026. godinu planiran je skroman rast koji će anulirati inflacija. Očekuje se veliki pritisak na turističku privredu, tržište kapitala i stanovništvo koje živi od plata, penzija, socijalnih davanja i malog biznisa.

Zabilježiće se negativni primarni deficit jer se zadužujemo da vraćamo kamate, povećanje plata bez adekvatnog ekvivalenta u rastu produktivnosti, kao i preusmjeravanje sredstava namijenjenih razvoju prema diskrecionoj potrošnji, smanjenje sredstava rezervi i depozita i kapitalnih izdataka. Na ovaj način smanjuje se prostor za razvoj, a povećava neracionalna potrošnja.