Pređi na sadržaj stranice
Uživo/Online Uživo
Vremenska prognoza

Trampov put ka drugom mandatu

| Postavio/la: Biljana Jovićević

Trampov put ka drugom mandatu Foto: Beta/AP

Kako impičment bez izgleda da uspije i pokušaj demokratskog establišmenta da po svaku cijenu zadrže kontrolu nad strankom i odrede demokratskog kandidata za novembar, može utrijeti put do Trampovog reizbora.

Maratonski početak suđenja Donaldu Trampu (Trump) u američkom Senatu po dva člana impičmenta ( impeachment/opoziv) koje je sredinom decembra izglasao Predstavnički dom Kongresa, prvog radnog dana zašao je u drugi i okončao onako kako se očekivalo: republikanci su, prema najavama glatko odbili sve prijedloge demokrata za novim dokazima i svjedocima na suđenju u Senatu.

Republikanski senatori koji su zajedno sa demokratskim, prošle sedmice položili zakletvu pred glavnim sudijom Vrhovnog suda Džonom Robertsom (John) i obavezali se na nepristrasno i fer suđenje, su kako su i obećavali prije toga „ubili“ svaki od 11 temeljno obrazloženih amandamana za novim dokazima i svjedočenjima, uključujući i ono bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Donalda Trampa, Džona Boltona (John).

Tako je ishod impičementa američkog predsjednika Donalda Trampa, odnosno njegovo uklanjanje iz Bijele kuće i dalje -nemoguća misija. Demokrate su proteklih mjeseci (od avgusta 2019)  pribavile i javnosti prezentovale brojne dokaze i svjedoke o tome je američki predsjednik zloupotrijebio ovlasti i slanje vojne pomoći koju je Kongres opredijelio za Ukrajinu, uslovio pokretanjem istrage Kijeva protiv sina bivšeg američkog potpredsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) – Hantera (Hunter), koji je sjedio u upravnom odboru ukrajinskog energetskog giganta Burisme. Bajden, slovi među favoritima za mogućeg protivkandidata Trampu na predsjedničkim izborima u novembru.  

Ono što je problem u ovoj priči i zbog čega su dokazi, ma kako bili validni od malog ili nikakvog značaja, je činjenica da je Donlad Tramp republikansku stranku u potpunosti stavio pod svoju kontrolu, a oni, iako ne baš ubjedljivom većinom, kontrolišu Senat. Oni su uostalom odmah nakon izglasavanja impičmenta u Predstavničkom domu, koji je pod kontrolom demokrata, bez ustezanja rekli da će koordnirati svaki potez sa Bijelom kućom i učiniti sve da suđenje u Senatu bude kratko te da će se potruditi da ga „ubiju“ što prije. Zbog toga je Tramp iako nezadovoljan, mirno otputovao na Svjetski ekonomski forum u Davosu.

Dan uoči početka suđenja u Senatu istraživanje javnog mnjenja CNN je pokazalo da je 51 posto građana SAD želi da Tramp bude uklonjen sa dužnosti, na prema 45 posto onih koji to ne žele. No ključno pitanje je kakvog će efekta imati impičement, koji je mjesecima tema broj jedan u američkim mainstream medijima, baš kao što je prethodne dvije i po godine bila ruska istraga, imati na novembarske predsjedničke izbore.  

Prema posljednjem istraživanju, čak 28 posto građana SAD smatra da će upravo Trampu biti od koristi za reizbor. Taj procenat je decembru bio čak 32. Veoma zanimljiv podatak je i da obje strane, i demokrate i republikanci u velikoj većini misle da je Trump zloupotrijebio ovlasti i da su dokazi protiv njega validni.  

Drugi problem u priči o impičmentu je interesovanje građana SAD, a posebno demokratskog biračkog tijela za ovu temu.

Naime, iako impičment mainstrem mediji ne skidaju sa svojih stranica i ekrana, više je pokazatelja koji govore o tome da to nije u fokusu američkih građana. Ovdje izdavjamo samo dva : prvi je taj što su rejtinzi odnosno gledanost mainstream medija, izuzimajući FOX, u slobodnom padu, naročito dva najpoznatija liberalna medija, CNN i MSNBC. Drugi, veoma indikativan pokazatelj je nedavna anketa u kojoj su građene zaustavljali na ulici sa slikom kongresmena Adama Šifa (Schiff) glavnog menadžera demokrata za impičment,  koji se proteklih mjeseci nije skidao sa TV-a, jer je kao predsjedavajući Komiteta za obavještajne službe, vodio čitavu istragu i neosporno briljantno sakupio dokaze i branio slučaj, niko međutim od anketiranih mu nije mogao pogoditi ime, niti su znali ko je.

Demokratski establišment ponovo želi da nametne kandidata umjesto birača

Sa druge strane, osim sto su glavni fokus u borbi protiv Trampa demokrate stavile na impičement za koji je ishod očigledno unaprijed jasan, druga stvar koja bi mogla ići u korist reizbora aktuelnog američkog predsjednika su unutarstarnački izbori demokratskog kandidata za predsjednika. Mnogo toga što se dešava neodoljivo podsjeća na 2016.

Naime, i ovaj put se establišment Demokratske stranke, sa njima i mediji, baš kao i prethodni put prvo pravio kao da Berni Sanders ne postoj, bez obzira što je od početka bio favorit koji uživa ubjedljivo najveću popularnost kod građana. Umjesto toga bilo je smiješno gledati kako nakon Bajdena, preskaču Sandersa i daju prostor i favorizuju, kako su govorili, stabilnom četvrtom, gradonačelniku gradića Saut Bend u Indijani, Pitu Butedžidžu (Pete Butiggieg), prvom otvorenom gej kandidatu,  i takođe stabilno petoj i šestoj, senatorki Ejmi Klobučar (Amy Klobuchar). Potom su od progresivaca izdvojili senatorku Elizabet Voren (Elizabeth Warren), koja je i prijateljica senatora Sandersa ili je makar to bila do prošle sedmice.

Senatorka Voren je uz Bajdena i Sandersa bila glavna favoritkinja za demokratsku nominaciju zbog progresivne agende koju je nudila, slično Berniju Sandersu.

Ona za razliku do njega međutim ima „repove“ iz prošlosti, a kako se pokazalo i krupne greške u nekim od aktuelnih planova, poput onog kojeg građane SAD najviše interesuje -zdravstveno osiguranje. Nakon što je pojedine milijardere javno u TV emisijama rasplakala zbog najave oporezivanja super bogatih i izazavala pravu paniku i skok rejtinga, na tajnim sastancima sa establišmentom Demokratske stranke, čiji je sadrdžaj međutim procurio u medije, obećala je  da „ne brinu“ i da neće biti radikalnih promjena kako najavljuje u kampanji. Ubrzo potom izbio je skandal i sa njenim planom za „medicare for all“ (zdravstveno osiguranje za sve) i njen rejting je počeo da pada. 

Senator Berni Sanders za to vrijeme oborio je sve moguće rekorde po broju prikupljenih pojedničnih donacija, najviše u istoriji izbora u SAD. Potom je u saveznim državama u kojima se prvo održavaju unutarstranački izbori u anketama počeo da izbija na prvo mjesto. I ne samo u njima, već i u liberanoj Kaliforniji ali i u tradiocionalno republikanskom Teksasu, popularni Berni i njegov brend demokratskog socijalizama imaju sve više pristalica, među svim kategorijama stanovništva, a naročito mladih, koji su njegova glavna baza, potom Afroamerikanaca, Latino populacije, žena i ostalih manjina.  U neko doba, negdje oko Nove godine i mainestream mediji teška su srca morali priznati da Berni ima šansi da osvoji nominaciju demokrata, te ga više nijesu mogli ignorisati.

CNN i Voren protiv Bernija, na štetu senatorke 

Strategija se promijenila. Prvo je preko Politika (Politico), od ljudi iz tima bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame (Barack) koji i dalje uživa ogromnu popularnost, počela da se lansira poruka da će Obama istupiti i usprotiviti se, ukoliko Berni bude na putu da dobije nominaciju. Onda se u medjima pojavila Hilari Klinton (Hilary Clinton) i gostujući kod popularnog Hauarda Sterna (Howard) optužila Sandersa da je kriv za njen poraz „jer ju je kasno podržao“.

Ova optužba je međutim bila kontraproduktivna po nju, jer su je svi podsjetili da je u finišu kampanje Sanders održao više skupova za nju, nego ona sama, uključujući i posjete Viskonsinu i Mičigenu, koje su je kao „swing states“ koštale pobjede,  a koje se ona nije udostojila posjetiti. Sve to, nakon što su procureli emalovi DNC (Demokrtski nacionalni komitet) iz kojih se vidjelo da su na njenu korist radili protiv Sandersa.

No brutalan obračun demokratskog establišementa i mainstream medija sa Bernijem Sandersom dogodio se prošle sedmice, a glavnu i neslavnu ulogu su imali voditeljka CNN -a, Ebi Filip (Abby Phillip) i senatorka Voren koja je vjerovatno očekivala zaustavljanje pada sopstvene popularnosti.Dogodilo se suprotno!

Dan dva pred debatu CNN je iz „pouzdanih izvora“ dobio informaciju da je senator Sanders u privatnom razgovoru krajem 2018.,  senatorki Voren rekao da „žena ne može postati predsjednik SAD“. Senator Sanders je odmah dematovao takvu informaciju, ali se glavna predstava dogodila na debati koju niko ne bi upamtio da nije bilo tog događaja.

Scena ide ovako:

Novinarka Filip: „Senatore Sanders da li je istina da ste senatorki Voren rekli da žena ne može postati predsjednik SAD?

Senator Sanders: Ne, nije tačno!.

Novinarka Filip: „Senatorko Voren, kako ste se osjećali kada Vam je senator Sanders rekao da žena ne može biti predsjednik SAD?“

Predstava je nastavljena i po završetku zvaničnog dijela debate, kada je uz pratnju kamera Elizabet Voren krenula prema Berniju Sandersu i on joj i pored svega pružio ruku, a ona odbila da se rukuje.

Efekat ovoga bio je potpuno suprotian onome što su očekivali „scenaristi spektakla“ jer su čak i neki konzervativni novinari kritični prema Sandersu ukazali na neprofesionalnost novinarke CNN.

Dan kasnije CNN je navodno došao „u posjed audio snimka“ na kojem se čuje dijalog Voren -Sanders nakon debate u prisustvu još jednog kandidata Toma Stajera (Steyer). Voren je prilazeći Sandersu koji je krenuo da joj pruži ruku rekla: „Upravo si me pred javnošću nazavo lažovom“ , na šta je senator Sanders rekao „Molim?“.Pošto je Voren ponovila istu rečenicu, odbivši da mu pruži ruku, Berni je samo kratko rekao „O tome nećemo ovdje ...razgovaraćemo“...

I dok su mainstrem mediji bjesomučno ponavljali ovaj snimak, efekat na javno mnjenje je bio takav, da su ljudi posjećali na činjenicu da senator Sanders do sada, za razliku od senatorke Voren, nikada nije uhvaćen u laži, a istraživanja javnog mnjenja urađena nakon debate pokazala su da je Bernijeva popularnost ponovo porasla, dok je senatorke Voren dalje opala.

Bez obzira na to, 19. januara u svom editorijalu, Njujork Times (The New York  Times) je u neubičajenom  potezu umejsto jednog podržao dva kandidata, odnosno kandidatkinje za presjedničku nominaciju, Ejmi Klobučar i Elizabet Voren, pokušavajući valjda, kako su primjetili pojedini analitičari, da zadovolji dva krila Demokratske stranke, umjereno-koje predstavlja Klobučar i progresivno čiji je reprezent, po njima, i dalje Voren.

Uslijedilo je još jedno oglašavanje jedne od dva najnepopularnija kandidata za predsjednika SAD od kada se rade istraživanja javnog mnjenja - Hilari Klinton (drugi je Donald Tramp). Ovoga je puta u novom dokumentarcu rekla da je Berni iritira i izluđuje kao i „da ga niko ne voli“ odbijajući da kaže hoće li ga podržati ako bude izabran za kandidata Demokratske stranke.

Uslijedilo je nova bura i dokazivanje da izjave bivše američke državne sekretarke, nijesu utemeljene na činjenicama, jer je riječ o daleko najpopularnijem američkom senatoru, što je dokazalo, koliko prošle sedmice objavljno istraživanje o Kongresu u kojem je Berni daleko najomiljeniji (Voren je pak među najnepopularnijima), te čovjeku koji je za svoje duge senatorske karijere više puta sarađivao i sa demokratama i republikancima radi usvajanja zakona.

Nakon oštrik kritika njene izjave u medijima, Klinton se juče naknadano oglasila i pojasnila da će podržati svakog kandidata Demokratske stranke čak i ako to bude Berni Sanders.

Više komenatora na društvenim mrežama i po alternativnim medijima (TV Hill, TYT i drugi), koji su mnogo popularniji od klasičnih kablovskih stanica, naročito kod demokratske publike i glasača, primjetilo je da ukoliko je Klinton pod „niko ga ne voli“ mislila da  nije omiljen među vašingtonskom elitom, to senatoru Sandersu samo diže rejting god glasača,  koji su upravo izborom Trumpa prije tri godine odbacili otuđeni stranački establišment, koji ponovo čini sve da spriječi da najpopularniji kandidat demokrata dobije kandidaturu, dok  sa druge strane vode impičment čiji ishod Trampa neće ukloniti iz Bijele kuće, ali ga možda može ojačati.

Sve skupa nagovještava da demokrate nikako da izvuku pouke i da idu ka Hilari Klinton 2.0  i još četiri godine Donalda Trampa, čovjeka koji je za 3 godine manadata izrekao 16.241 laž. 

Ostavi komentar

0/300