23 °

max 31 ° / min 20 °

Ponedjeljak

13.07.

31° / 20°

Utorak

14.07.

31° / 20°

Srijeda

15.07.

31° / 19°

Četvrtak

16.07.

31° / 20°

Petak

17.07.

30° / 20°

Subota

18.07.

28° / 20°

Nedjelja

19.07.

31° / 19°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Ko pokušava da otme američke proteste protiv rasizma?

Izvor: EPA

Svijet

Tag Video
Comments 1

Autor: Antena M

  • Viber

Ko pokušava da otme američke proteste protiv rasizma?

Tramp sa suprugom i sinom spušten u sklonište zbog bezbjednosne procjene Tajne službe

Piše: Biljana Jovićević

Šestodnevni protesti u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) četvrte, a posebno pete večeri nakon ponoći su prerasli u nerede u kojima je dio bijesne mase razbijao izloge radnji u velikom broju američkih gradova, sukobljavao se sa policijom i bacao molotovljeve koktele. Ishod - više od 300 uhapšenih, na stotine povijeđenih policajaca, oko 200 uništenih i opljačkanih radnji sa obje strane američke obale.

U nedjelju ujutro, izvještači američkih medija kao i brojni analitičari zaključili su da su prethodni sati predstavljali najveće nerede u SAD od ubistva dr Martina Lutera Kinga (Luther) juniora 1968. i, definitivno, jednu od najvećih kriza sa kojima se ta zemlja suočava.

Novinari koji su izvještavali uživo sa protesta, od kojih su mnogi i sami bili mete, neki policije neki razjarene mase, međutim, gotovo bez izuzetka zaključali su da su višednevni mirni protesti u subotu veče nakon ponoći “oteti”.

Čak su i ljudi čije su radnje demolirane i opljačkane i koji su uz pomoć građana rasčišćavali nered, novinarima govorili da su tokom noći iznenada svjedočili insceniranom (staged) napadu. Da ih utisak ne vara može se veoma lako vidjeti sa fotografija i snimaka na društvenim mrežama na kojima upravo Afroamerikanci mole ili viču na uglavnom bijele ljude da to ne čine, da prestanu da lome i kradu iz demoliranih radnji.

U svakom slučaju, njučerašnji snimci iz Mineapolisa, Čikaga, Njujorka, Los Anđelesa, Filadelfije, Atlante i drugih gradova,  izgledaju kao da su snimljeni na Bliskom istoku, a ne u SAD. U 13 saveznih država aktivirana je Nacionalna garda kao podrška policiji, a predsjednik SAD ponudio je i angažovanje vojske.

Ovim apokaliptičnim scenama skrenuta je pažnja sa masovnih mirnih negodovanja građana, svih rasa, religijske pripadnosti i etniciteta zbog sistematske policijske brutalnosti u SAD nad Afroamerikancima, koja nikad nije bila tako neupitno očigledna kao u destominutnom snimku iz Mineapolisa u Minesoti, u kojem je bijeli policajac Derek Čavin (Chauvin) 8 minuta i 45 sekundi nogom na vratu davio i udavio nenaoružanog Afroamerikanca, Džordža Flojda (George Floyd), dok je on izgovarao “ne mogu da dišem” i molio da ga pusti.

Na mučnom snimku vidi se kako ovaj, sad već bivši policajac, u petak optužen za ubistvo trećeg stepena, ne reaguje niti na molbe Flojda, niti prolaznika koji ga upozoravaju, dok trojica njegovih kolega policijaca sve gledaju bez reakcije. Za razliku od Čavina trojica drugih, takođe otpuštenih policajaca, nijesu optužena, iako pravni stručnjaci danima ukazaju da su bili u obavezi da spriječe prekomjernu upotrebu sile. Čavin je prema objavljnoj evidenciji bio pod više istraga zbog učešća u oružanim obračunima kao i prijava za prekomjernu upotrebu sile, ali je svaki put oslobođen. Na dodatnim snimcima koji su objavljeni vidi se i da je Čavin još skoro punih tri minuta nakon što je Flojd izgubio svijest držao pritisnuto koljeno na njegovom vratu i glavu pribijenu na tlo.

Ovaj eksplicitni zločin samo je očiglednije nego svi drugi do sada pokazao ono na šta neprekidno ukazivali aktivisti za ljudska prava i afroamerička zajednica i lideri decenijama: da je sistematski rasizam duboko ukorijenjen u brojnim institucijima sistema, naročito u policiji, koja prema svim statističkim podacima mnogo više zaustavlja, privodi, zatvara i upotrebljava prekomjernu silu pa i ubija Afroamerikance, nego bijele građane.

Brutalnost snimka na ulice je izvela ogroman broj građana širom Amerike (u međuvremenu i u nekim evropskim centrima poput Berlina i Londona, ispred američke ambasade), koji su mirno tražili pravdu za svirepo ubistvo Džordža Flojda, kao i za brojna ubistva crnih nenaoružanih građana SAD-a, koja su mu prethodila, noseći podsjećanje da su “crni životi važni” (Black Lives Matter) i zahtijevajući da se sistematski rasizam u institucijama sistema mora okončati.

Trampov savjetnik: Nema sistematskog rasizma samo "nekoliko trulih jabuka"

No, u momentu kada su protesti i opravdani gnjev iznenada prerasli u nasilje, stvoreni su uslovi da se problem ukorijenjenog rasizma relativizuje i svede na “nekoliko trulih jabuka”, kako je gostujući na CNN-u, rekao savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Donalda Trampa (Trump) Robert O Brajan (O Brien), koji “misli da nema sistematskog rasizama” u američkoj policiji, a fokus prebacuje na nasilje koje nema opravdanja.

Predsjednik Tramp se do momenta dok ovo pišem nije obratio javnosti, iako ga neprekidno mediji prozivaju, imajući u vidu eskalaciju krize. Samo je u nedjelju kasno popodne, na Twitteru potvrdio ono što su prethodno već javili mediji, pozivajući se na izvore iz Bijele kuće, da Tramp namjerava da označi ljevičarsku organizaciju Antifa kao terorističku organizaciju.

Naime, prethodno je, nakon događaja u noći sa subote na nedjelju njegov državni tužilac Vilijam Bar (William Barr), kojeg veliki dio američke javnosti vidi onako kako se, recimo, na ovim prostorima gleda na državne tužioce u službi vlastodržaca, izašao i dao izjavu za javnost u kojoj je ustvrdio i optužio “ekstemno ljevičarsku Antifu” da stoji iza protesta, bez da je za to ponudio dokaze. Pravni stručanjaci kažu da čak nema uporišta u zakonu da Antifu proglasi terorističkom organizacijom, jer je to zakonom predviđeno samo za strane grupe i organizacije.

Suprotno Trampu i Baru, guverneri i gradonačelnici država u kojima su se dogodili neredi rekli su da su, prema prvim nalazima sa kojima raspolažu, mirne proteste u nasilje pretvorili desničarski bijeli supremacisti i ljudi koji su u njihove gradove došli sa strane, sa jasnom namjerom da otmu mirne preoteste i skrenu pažnju sa brutalnog ubistva Džordža Flojda.

To podupire i tekst u Vice News-u pod naslovom “Ekstremni desničari se nadaju da će proteste zbog Džordža Flojda pretvoriti u novi građanski rat".

Kako se navodi “naoružani eskremisti pojavlju  se na protestima i apeluju na ‘boogaloo’- online kod za građanski rat”.

"Ekstremni desničari pojavlju se sa oružjem na protestima protiv policijskog nasilja koji su eksplodirali širom zemlje. Drugi podstiču nasilje sa svojih kompjutera, pozivajući one koji ih prate da napadaju crne demonstrante sa ciljem da izazovu 'rasni rat'".

Kako piše Vice News, takozvani Boogaloo Bois, grupa naoružanih antivladinih ekstremista prepoznatljivih po njihovim havajskim košuljama, prema izvještajima, pojavila se na nekoliko protesta u zemlji. “Boogaloo” je  kod za predstojeći građanski rat ili nasilno konfrontiranje sa snagama reda, i to je ono što žele da dobiju od ovih protesta.

Kako reče jutros CNN-ov Kris Kuomo (Chris Cuomo) u programu uživo, gledajući nasilnu masu na protestima:

“Pogledajte ove snimke dobro. Ne možemo reći da su to ljutiti crni ljudi. Teško da možemo i vidjeti crne ljude ovdje, zapravo su samo bijeli!”.

Donald Tramp nikada ne kritikuje desne ekstremiste, naprotiv, kada je nakon dešavanja u Šarlotsvilu 2017, kada je u protestima građana protiv paradiranja bijelih supremacista i neonacista ubijena mlada žena, pod pritiskom javnosti bio prinuđen da reaguje, uspio je da kaže samo da su “dobri ljudi na obje strane”.

Tokom nedavnih protesta u nekoliko saveznih država zbog restrikcija preduzetih za sprječavnje širenja koronavirusa, Tramp je čak preko Twittera podstrekivao bijele desničare koji su pokušavali da upadnu u kancelarije guvernera (porukama “oslobodite Minesotu, Mičigen i Virdžiniju”). Demonstrante zbog ubistva Džordža Lojda pak nazvao je “razbojnicima” i priprijetio im oružjem, što je izazvalo gnjev mnogih.

Podjela među Trampovim savjetnicima o tome kakva je reakcija korisnija za reizbor 

U momentu pisanja teksta i dok su šestu noć zaredom demonstranti ispred Bijele kuće, na Pensilvanija aveniji 16000, američki mediji javljaju da je Tramp sa suprugom Melanijom i sinom Baronom spušten u sklonište zbog bezbjednosne procjene Tajne službe.

Kako su izvještači iz Bijele kuće javljali, američki predsjednik se na ozbiljnu krizu koja trese zemlju nije oglašavao, osim pomenutim tweetom, zato što su unutar njegovog tima dvije strane savjetnika oštro konfrontirane o tome na koji način djelovati u ovoj eskalaciji.

Naime, jedan krug oko predsjednika nagovara ga da treba da izađe sa pomirujućim govorom koji bi smirio naciju i da iskaže saosjećaj i razumijevanje za bijes zbog brutalnog ubistva Lojda i drugih Afroamerkanaca, što ih je počinila policija posljednjih mjeseci, dok druga struja insistira da treba da bude još agresivniji i da priprijeti demontrantima akcijom organa reda, čime bi zadovoljio svoju sigurnu glasačku bazu.

Tramp ćuti jer je duboko zabrinut za svoje reizborne šanse, već oslabljene lošom reakcijom tokom pandemije COVID-19 koja je odnijela više od 100.000 života i ekonomske krize koja je već 40 miliona ljudi ostavila bez posla, pa nije siguran kakav mu odgovor može više odgovarati.

Mnogi, međutim, imajući u vidu da ga drže najodgovornijim za sve što se dešava i njegove loše prve reakcije na proteste, smatraju da je najbolje da se i ne oglašava. Kako je rekao politički analitičar i čovjek koji je bio savjetnik čak četiri bivša američka predsjednika, Dejvid Gergen (David) u svakoj drugoj situaciji bi rekao da predsjednik mora da se oglasi, osim u ovoj kada je Tramp šef države.

Imajući u vidu kako je reagovao prethodnih dana, kao i najavu da će Antifu označiti za teroritičku orgnaizaciju, dok desničare ne pominje, isto smatra i legendarni Karl Bernstin (Carl Bernstein) jedan od dvojice novinara koji su otkrili aferu Votergejt, koji kaže da je ova kriza u SAD teža i od Vijetnama i rasnih i antiratnih nereda 1968, između ostalog i zato što nema lidera koji bi se sa njom nosio.  Bernstin, čak, smatra da, kad bi Tramp uopšte bio odgovoran prema dužnosti koju obavlja, zapljusnut sa tri krize kojima loše vlada, ne bi se ni borio za drugi mandat, podsjetivši da je Lindon Džonson ( Lyndon Johnson) upravo to učinio kada je shvatio koliko dijeli javnost.

Gradonačelnica Atlante, Kiša Lens Botom (Keisha Lance Bottoms) poručila je aktuelnom predsjedniku da “treba da prestane da govori”. Botom, Afroamerikanka, oštro je kritkovala nasilne demonstrante zbog rušenja, poručujući demonstrantima da poništavaju uspomenu na brutalnu smrt Džordža Lojda i drugih koji su umrli kao on u rukama policije-kao žrtve rasizma, rekaviši im da “idu kući” jer “mi smo bolji od ovoga”.

Ambasadorica Suzan Rajs (Susan Rice) bivša savjetnica za nacionalnu sigurnost predsjednika Baraka Obame (Barack), gostujući na CNN-u komentarisala je riječi Trampovog savjetnika O Brajana koji je ustvrdio da “nema sistematskog rasizma u policiji već samo nekoliko trulih jabuka”.

“Ambasador O Brajan sjedi u istom krilu Bijele kuće u kojem sam ja sjedila, u istoj kancelariji u kojoj sam ja sjedila, ali on i ja nemamo istu perspektivu iz jednog prostog razloga: on je bijel, a ja sam crna, ja sam majka crnog mladića koja se plaši svakog dana kad on izađe iz kuće, ja sam sestra crnog brata i cijelog se života plašim da ga policija može zaustaviti na ulici i maltretirati, ili privesti bez ikakovog razloga. Ja živim sa tim svakog dana svog života i zato nam je perspektiva drugačija,“ poručila je ambasadorica Rajs.

Amerika kao neuspjeli socijalni eksperiment i sistem koji ne može reformisati sam sebe

Kultni borac za ljudska prava, profesor emiritus na Univerzitetu Prinston (Pinceton) i profesor javne politike na Harvardu, Kornel Vest (Cornel West), komentrišući proteste i ubistvo Džordža Flojda, kod Andresona Kupera (Cooper) izjavio je da “svjeodočimo Americi kao neuspjelom socijalnom eksperimentu” kao i da “izgleda da sistem ne može reformisati sam sebe”.

“Hvala Bogu da je toliko ljudi na ulicama. Imamo brata Džordža, to je bio čisti linč, to niko ne može da negira i ja zahvaljujem Bogu da imamo ljude na ulicama. Možemo li zamisliti da se takvo linčovanje desi i da su ljudi indiferentni, da ljude nije briga, da ima samo nekoliko ljudi van. Ja se sjećam vremena kada je Regan bio na vlasti, kada nas je bilo samo nekoliko na ulicama. U 60-tim smo imali mase, sad opet imamo mladu generaciju svih različitih boja, rodova i seksualne orjenatcije koja kaže ‘nećemo ovo više trpjeti’. Znaš li šta je tužno na jednom dubljem nivou: izgleda da sistem ne može reformisati sam sebe.“

U prilog toj tvrdnji profesor Vest podsjeća da je upravo u vrijeme prvog crnog predsjednika Amerike, Baraka Obame rasizam potpuno ogoljen i formiran pokret “Crni životi su važni”. Njegova je tvrdnja u protekla dva dana puno puta ponavljana i komentrisana.

Nekoliko je stvari koje ipak ulivaju nadu. Način na koji gotovo svi mainstream mediji prate ove proteste, pažljivo razdvajajući nasilne demonstracije od opravdanog gnjeva i mirnih protesta građana. Zapravo neprekidno daju kontekst kako je i zašto došlo do ovoga, kako je biti Afroamerikanac u Americi 2020, da je Džordž Flojd samo jedan u dugom nizu ubijenih nenaoružanih crnih ljudi, čiju smo jezivu smrt u rukama brutalne rasističke policije vidjeli zahvaljući tome što je snimljena, da na opravdanim protestima rame uz rame pravdu mirno traže i crni, bijeli i ljudi svih drugih boja kože, kao i da se sve ne smije završiti samo na jednom optuženom policajcu.

Takođe, TV stanice pitaju sugrađane kako je biti crni čovjek u SAD, kada ih je policija prvi put zaustavila, a emituju i snimke kako su se u pojedinim gradovima građanima koji mirno protestuju pridružili i policajaci i njihovi šefovi, kao i kako su u nedjelju isti oni koji su mirno protestovali, došli da rasčišćavaju nered i pomognu ljudima čije su radnje uništene- sa porukom “ovo ne odobravamo, ovo nijesmo mi”.

Gotovo nestvarno u nedjelju ujutro je bilo gledati šefa vašingtonskog biroa CNN –a Džejka Tapera (Jake Tapper) koji je slučajno ili ne, svoj memorijal za žrtve COVID-19 organizovao baš juče i to kao molitvu imama, rabina, baptističkog pastora i biskupa, a hor iz Harlema je pjevao “Amazing Grace”.

“Moramo dekonstruisati ovu zemlju koja je sazdana na nasilju policije i rasizmu. Ne možemo se vratiti poslu kao i obično” poručila je jutros u specijalnoj emisiji CNN-a naslovljnoj “Ne mogu da dišem- crni muškarci žive i umiru u Americi”, kćer dr Martina Lutera Kinga, Bernis King (Bernice).

Nasilje koje proteklih nekoliko noći esklaira u američkim gradovima osudio je ikona ljudskih prava, 80-togodišnji kongresmen Džon Luis (John Lewis) koji je marširao sa dr Kingom i koji se se od decembra bori sa četvrtim stadijumom raka pankreasa (možda se sjećate, riječ je o čovjeku kojeg je prilikom prve zvanične posjete Americi francuski predsjednik Emanuel Makron pet minuta grlio očiju punih suza):

“Nasilnim demonstrantima ovdje u Atlanti i širom zemlje: vidim vas i čujem vas. Znam vaš bol, vaš bijes, vaš osjećaj očaja i beznađa. Pravda je zaista bila uskraćivana previše dugo. Neredi, pljačke i paljenja nijesu način. Organizujete se, demonstrirajte. Sjedite. Ustanite. Glasajte. Budite kontruktivni, ne destruktivni. Istorija je dokazala svaki put da su nenasilni, mirni protesti način da se dostigne pravda i jednakost koju svi zaslužujemo”.

I šeste večeri zaredom masovne mirne proteste u Njujorku, Filadelfiji, Los Anđelesu, kako javljaju izvještači, najednom su preplavile ubačene grupe nasilnika i anarhista koje su počeli da lome i pale sve oko sebe. Iz izvora njujorške policije noćas je javljeno da je svaka sedma osoba uhapšena zbog nereda, ovih dana stigla izvan “Velike Jabuke”.

Od suštinskog je značaja zaustaviti ih, ali i utvrditi ko su i sa kojim ciljem skreću pažnju sa decenijskog problema sistematskog rasizma sa kojim se SAD- “lider slobodnog svijeta” - teškom mukom bori.

Komentari (1)

POŠALJI KOMENTAR

Ubuntu

Slovne greske nijesu problem. Desava se. Ipak, malo je previse ako se prezime covjeka koji je zrtva policijske brutalnosti i centralni lik ove price vise puta ponavlja pogresno napisano - Lojd umjesto Flojd. Pored toga, anti-trampovski stav autorke predstavlja ozbiljan limitirajuci faktor.