Merkel: Da bi Evropa preživjela njena ekonomija mora preživjeti

Evropski mediji fokusirani su na njemačko predsjedavnje EU koje počinje 1. jula. Najmoćnija političaraka Evrope, Angela Merkel odgovarala je na pitanja o brojnim izazovima za više evropskih medija, a Politiko je objavio profil njenog glavnog savjetnika, malo poznatog van briselskih i berlinskih birokratskih krugova, čiji će zadatak biti da nagovori ostatak EU da pristanu na Mekel-Macron plan povećanja duga- da bi sa 500 milijardi eura spasili evropsku ekonomiju, ali i EU od daljeg fragmetiranja.

„Ovih dana, moramo učiniti sve što možemo da zaustavimo same sebe od propadanja u priotekcionizam. Ako Evropa želi da se njen glas čuje, onda mora da postavi dobar primjer. Ja računam na to, iako nemam iluziju koliko će teški pregovori biti“ rekla je opširnom intervju za britanski The Guardian i još pet evropskih dnevnika, njemačka kancelaraka Angela Merkel, kometarišući krizu koja je pogodila Evropu, ali i cijeli svijet koji se bori protiv pandemije koronavirusa kao i političkih demona.

Uticajna politička figura Evropske unije, zajednički intervju za The Guardian, njemački Süddeutsche Zeitung, francuski Le Monde, španski  La Vanguardia, italijansku La Stampu i poljsku Polityku, dala je povodom njemačakog preuzimanja predsjedavnjem Evropske unije od kojeg se mnogo očekuje imajući u vidu utcaj kancelarke i njene zemlje na briselske odluke ali i velike uloge koje su i igri.

Novinari uglednih medija pitali su je o ekonomskom odgovoru Evrope na pandemiju koronavirusa, stavu o pregovorima o Brexitu i globalnim izazovima koje su postavile SAD, Rusija i Kina.

Kancelarka je sama priznala  sve slabosti koje je EU pokazala u protekloj deceniji.

“Ponovo i opet se pokazalo da Evropa još nije dovoljno otporna na krize. U krizi eura nedostajali su nam alati za odgovarajući odgovor.  Izbjeglička kriza 2015. pokazala je nedostatke azilantskog sistema EU. Sada sa pandemijom koronavirusa suočavamo s izazovom neviđenih dimenzija. Sve nas je pogodilo neselektivno” navela je Merkel.

Na konstataciju da je prijedlog fonda za oporavak, od kojeg se mnogo očekuje, bio veliki ustupak južnim zemljama, i pitanje koje reformske napore očekuje zauzvrat, Merkel je odgovorila:

„Ne smatram da je od koristi govoriti o sjevernim zemljama, južnim zemljama i istočnim Evropljanima. To je gledanje na stvari crno-bijelo. Očekujem da se svaki od nas uvijek stavi u cipele druge osobe i razmotri probleme s tačke gledišta drugih“.

Na pitanje da li je opstanak EU u pitanju, Mekel kaže da bi joj bilo draže da se umjeto tih egzistencijalnih pitanja „bavimo onim što treba da radimo na dnevnoj bazi“.

„U interesima svih država članica ponaosob je da zadrže snažno evropsko unutrašnje tržište i ostanu ujedinjeni na svjetskoj pozornici. U takvoj vanrednoj situaciji, oslanjam se na to da države članice imaju veliki interes za stvari koje nas ujedinjuju“.

U odnosu na finansijski slom 2008., situacije  je, prizanje njemačka kancelarka, znatno teža jer i zbog toga što se svijet osim sa pandemijom, ekonomskom krizom suočava i sa brojnim političkim demonima. Ona podsjeća da je 2008. multilatrizam bio taj koji je pomogao i vodio zajedničko djelovcanje i zajednički odgovor. Danas- konstatuje, to nije slučaj.

Novac ne može riješiti sve probleme Evrope, ali da ga nema pogoršao bi ih sve

Njemačka je donenadavno bila ta kaja se zalagala za „odgovorno i pažljivo trošenje EU budžeta, ali je u međuvremenu promijenila stav. Ostala je samo grupa od četiri EU članice poznate kao „štedljiva četvorka“ (Austrija, Danska, Švedska i Holandija) i koji zastupaju takozvani „odrambeni pristup“.

Šeficu Vlade Njemačke su pitali zašto su oni napustili taj kamp.

„Za Italiju i Španiju pandemija koronavirusa predstavlja ogroman teret- ekonomski, medicinski i, naravno, zbog mnogih izgubljenih života, emocionalni. U tim okolnostima, jedino je ispravno da Njemačka ne misli samo na sebe, već da bude spremna učestvovati u jednom vanrednom činu solidarnosti. U tom duhu francuski predsjednik Emmanuel Macron i ja dali smo svoj prijedlog“.

Objašnjavanjući pristanak Njemačke na povećanje nivoa duga, što je za njih potpuni zakret, Merkel je rekla da se u ovako velikoj krizi od svakoga očekuje da učini ono što treba.“Ono što mora da se uradi u ovom slučaju je nešto izvandredno“ . Njemačka sebi može priuštiti da u ovoj situaciji preuzme „još malo duga“ tvrdi.

„U intresu je Njemačke da postoji snažno unutrašnje tržište i da Evropska unija postane bliskija, a ne da se raspadne. Kao i uvijek, ono što je dobro za Evropu, dobro je i nas“.

Fond za oporavak stvorio je čudan oblik sklada. Da li novac kao veo pokriva stvarne probleme  astućeg nacionalizma i latentnog populizma, bilo je takođe jedno od pitanja na koje je kancelarka odgovorila da Fond za oporavak ne može riješiti sve probleme Evrope, ali i dodala „da ga nema, pogoršalo bi sve naše probleme“.

„Evropsko ekonomsko zdravlje može uticati na toliko stvari. Vrlo visoka nezaposlenost u zemlji može postati politički eksplozivna i na taj način povećati prijetnju demokratiji. Da bi Evropa preživjela, njena ekonomija mora preživjeti“.

Na pitanje da li bi Italija trebala da iskoristi ono što joj nudi Evropski mehanizam za stabilnost, poručila je da je „odluka na njima“.

„Dr. No“  čovjek iz sjenke Merkel u najtežoj misiji do sada

Istovremeno dok je kancelarka dala intervju za pet uticajnih evropskih medija, Politico je objavio profil njenog savjetnika za EU, iz sjenke, takozvanog Merkelinog „dr. No-a“ (gospodina ne), Uwea Corsepiusa, koji će prema navodima iz ovog teksta imati zadatak da ubijedi ostatak EU uključujući i „štedljivu četvorku“ da kaže „da“ povećanju evropskog duga.

„Malo ko je izvan mašine evropske politike čuo za Uwea Corsepiusa, ali u dvoranama Brisela i prijestonicama širom kontinenta, samo spominjanje njegovog imena izaziva kombinaciju straha, bijesa i divljenja. Corsepius (59) je većinu svog vremena bio glavni savjetnik za Evropu Angele Merkel, pomažući joj veslati kroz neprestalne krize EU. Zahvaljujući toj dugovječnosti (i njegovoj neposrednoj blizini Merkel), Corsepius je ispleo najvažniju mrežu u Evropi bolju od bilo koga u njemačkoj vladi“, navodi Politico, dodajući da je prema mnogim ocjenama znatno uticajniji od njemačkog ministra vanjskih poslova, iako izbjegava reflektore javnosti i vrlo rijetko daje intervjue. Ekonomista je po obrazovanu, a savjete iz te oblasti pružao je i prethodnoj dvojici njemačkih kancelara, Helmutu Kohlu i Gerhard Schröderu. Radio je i u Međunarodno monteranom fondu (MMF), u centrali u Vašingtonu.

Njegova analitičnost i povjerenje koje kancelarka Merkel ima u njemu, čine ga veoma uticajnim i pored toga što nije omiljena figura, i zato što vuče konce iz sjenke.

"On nije obojen u vuneni šal Evropljanina", rekao je neimnovani dugogodišnji njemački zvaničnik u EU, opisujući Corsepiusa kao "opstrukcionistu", koji je dolazio u konflikt sa mnogima od briselskih zvaničnika, uključujući i nekadašnju desnu ruku,predsjednika Evrospke komisije, Jean-Claude Junckera, Martina Selmayra.

„Mnogi u Briselu ga smatraju previše nacionalistom", rekao je jedan njegov bivši kolega za Politico.

U svojim odnosima s evropskim kolegama Corsepius ne krije činjenicu da slijedi ono što je najbolje za Njemačku.

„I pored toga njegove pristalice, kažu da Corsepius možda neće nositi ružičaste naočare kada je u pitanju EU, ali ga to ne čini antievrospki nastrojenim“.

"Budućnost Njemačke počiva na evropskom uspjehu i on to razumije", rekao je jedan izvora za Politico.

Tome u prilog ide činjenica da je bio ključna karika koja je u vrijeme prošlog njemačkog predsjedavanja EU pogurala usvajanje Lisabonskog ugovora, te da je sada glavni zagovarač pookušaja Njemačke i Francuske da nagovore ostale članice da prihvate fond za oporavak težak 500 milijardi eura, da bi pomogli ekonomski oporavak zamalja koje se muče sa pandemijom.

„Njegova direktnost, koju neki nazivaju „u vaše lice“, mogla bi  biti od pomoći u mjesecima koje predstoje dok Njemačka pokušava spriječiti da se Evropa raspadne. "Reci što hoćeš, na kraju dana Merkel je sretna što ga ima", rekao je jedan evropski diplomata za Politico.

 Za saradnju sa Kinom i Rusijom po mogućnosti jedinstveno kao EU blok

U intervju za evropske listove Merkel je, na konstraciju da je posljednji lider iz generacije 1989. i pitanje ima li osjećaj da se EU sve više međusobno udaljava i pored napora u borbi protiv pandemije, te vidi li da postoje mlađi šefovi vlada koji bi još mogli pronaći zajednički jezik, podsjetila da je i mađarski premijer Viktor Orban takođe tada bio aktivan, bez daljeg elaboriranja njegove politike danas, ali je potom rekla:

„Tada je liberalni demokratski poredak u početku trijumfirao nad diktaturom socijalizma i komunizma. Ali to je bio samo dio stvarnosti. Sukobi su izbili na zapadnom Balkanu, a kasnije i u islamskom svijetu. Kina je narasla i postala glavna ekonomska sila. I zaista, primjer Kine pokazuje da čak i nedemokratska država može biti ekonomski uspješna, što je veliki izazov za naše liberalne demokratije. Potom je uslijedio izazov islamističkog terorizma, naročito napad na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. Dodajte tome razočarenje koje je uslijedilo nakon arapskog proljeća. Ukratko, još uvijek nismo uspjeli pružiti apsolutni dokaz da će liberalni sistem uskoro pobijediti. To me brine“.

To je ujedno i jedino mjesto na kojem je pomenula Balkan u opširnom intervju.Nije ga dotakala čak ni u dijelu koji se ticao Kine i Rusije.

Njemačko predsjedništvo EU planira da da pronađe zajedničku strategiju za Kinu, a zbog pandemije koronavirusa planirani septemabrski samit se ne može održati, no plan je da se održi naknadano. Merkel kaže da je cilj pobiljšati odnose EU sa Kinom, posbeno tamo gdje imaju zajednički intres, kao što je saradnja po pitanju zaustavljanja klimatskih promjena. Cilj je kaže, da se postigne zajednička evropska pozicija prema Kini što nije lak zadatak, ali se mora postići na način koji reflektuje EU interese, ali i njene vrijednosti poput vladavine zakona i budućnosti  prava Hong-Konga.

Na pitanje dovodi li Kina u pitanje zapadanu demokratiju, kancelaraka odgovara:

„Moramo početi da radimo sve što možemo kako bismo postali otporniji. Moramo stati zajedno kao Evropljani, inače ćemo samo slabiti. Kina je postala globalni igrač. To nas čini partnerima u ekonomskoj saradnji i borbi protiv klimatskih promjena, ali i konkurentima s vrlo različitim političkim sistemima. Ne razgovarati jedni s drugima sigurno bi bila loša ideja“.

Na pitanje o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovim napadima na Njemačku, kancelarka je bila neutralana, poručila da vjeruje da je NATO alijansa na dobrobit svih članica, da će njena zemlja nastaviti da povećava izdvajanja za zajednički budžet, te ponovila da su američke trupe u Evropi i Njemačkoj da štite interese i SAD takođe.

Za Brexit je naglasila da je u intresu svih da se postigne sporazumni dogovor ali da bi se to desilo potrebno je da obje strane to žele.Takođe je dodala:

Moramo odustati od ideje da je na nama da definišemo što bi Velika Britanija željela. To će Britanija definisati- a mi, EU 27-ca, odgovorićemo na odgovarajući način.

Na pitanje – da li Njemačka podcjenjuje prijetnju koju za istočnu Evropu predstavlja Rusija, Merkel je rekla da oni naravno prepoznaju kampanju dezinformacija, oružje hibridnog ratovanja, koje predstavlja dio ruskog arsenala, čak i ubistvo Čečena Želimkana Kangošvilija krajem ljeta prošle godine u berlinskom parku,  “koje predstavlja ozbiljan incident”.

“U svakom slučaju, prepoznajemo hibridno ratovanje, metode destabilizacije, kao ruski obrazac ponašanja. S druge strane, postoje dobri razlozi da se nastavi voditi konstruktivan dijalog s Rusijom. U zemljama poput Sirije i Libije, zemljama koje su u neposrednom susjedstvu Evrope, ruski strateški uticaj je velik. Stoga ću se i dalje zalagati za saradnju“, poručila je Merkel.

Od „Mutti“ (majka) kako joj tepaju, u zadnjoj dionici njenog dugodišnjeg kancelarskog staža, i šestomjesečnog predsjedavnja EU mnogi očekuju puno, računaju na njeno iskustvo i sposobost navigavanja kroz brojne evropske krize, a ova je, kako je sam priznala u intervju, teža od svih prethodnih.

Britanski The Guradian je u uredničkom mišljenju naveo da „najveća i najmoćnija evropska nacija može osigurati neophodno liderstvo usred zastrašujućih izazova“, konstatujući da je za njemačko preuzimanje predsjedavanja EU dobar tajming.