19 °

max 27 ° / min 17 °

Utorak

21.05.

27° / 17°

Srijeda

22.05.

21° / 14°

Četvrtak

23.05.

22° / 13°

Petak

24.05.

22° / 14°

Subota

25.05.

24° / 14°

Nedjelja

26.05.

25° / 16°

Ponedjeljak

27.05.

25° / 15°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Analize: Šta je Nagorno-Karabah za koji su vođena dva rata

Izvor: Izvor: EPA/EFE

Svijet

Comments 0

Analize: Šta je Nagorno-Karabah za koji su vođena dva rata

Izvor: Al Jazeera Balkans

Autor: Antena M

  • Viber

Armenija i Azerbejdžan su ranije vodili dva rata oko Karabaha u tri decenije od raspada Sovjetskog saveza čije su bili članice.

Azerbejdžan je danas pokrenuo „antiterorističke aktivnosti“ u regiji Nagorno-Karabah, objavivši kako želi povratiti ustavni red i istjerati, kako navode iz Bakua, armenske snage iz ove regije, prenosi Reuters i navodi kako bi ovaj potez mogao pokrenuti novi rat kavkaskih država.

Armenija i Azerbejdžan su ranije vodili dva rata oko Karabaha u tri decenije od raspada Sovjetskog saveza čije su bili članice.

Šta je Nagorno-Karabah?

Nagorno-Karabah, koga Armenci nazivaju Artsakh, planinska je regija na južnom kraju planinskog lanca Karabah, unutar države Azerbejdžan. Međunarodno je priznat kao dio ove države, no ogromna većina od 120.000 njegovih stanovnika su etnički Armenci. Oni imaju svoju vladu koja je bliska sa Armenijom, ali ju ni Erevan ni bilo koja druga država ne priznaju.

Armenci, hrišćani, pozivaju se na svoje jako dugo prisustvo u ovom području, odnosno na nekoliko stoljeća prije nove ere.

Azerbejdžan, čiji su stanovnici većinom turkijski muslimani, također tvrdi kako ima duboke istorijske veze sa regijom koja je u istoriji bila na udaru Perzijanaca, Osmanlija, Rusa… Krvavi sukob dva naroda star je više od stoljeća.

Za vrijeme Sovjetskog saveza, Nagorno-Karabah je postao autonomna regija u okviru republike Azerbejdžana.

Prvi rat

Kako se SSSR raspadao, tako je došlo do Prvog karabaškog rata (1988-1994) između Armenaca i susjednih Azerbejdžanaca. Blizu 30.000 ljudi je poginulo, a više od milion raseljeno.

Većinom je riječ o Azerbejdžancima koji su protjerani iz svojih domova, te je armenska strana na kraju preuzela kontrolu nad Nagorno-Karabahom i velikim dijelom sedam okolnih distrikta.

44-dnevni rat 2020. godine

Nakon decenija povremenih okršaja, 2020. je Azerbejdžan lansirao vojnu operaciju koja je na kraju postala Drugi karabaški rat i u kojem je brzo probio armensku odbranu. Baku je ostvario veliku pobjedu za 44 dana, preuzevši nazad sedam distrikta i trećinu samog Nagorno-Karabaha.

Upotreba bespilotnih letjelica koje je kupio od Turske i Izraela, smatraju analitičar, bila je jedan od glavnih razloga azerbejdžanske pobjede. Najmanje 6.500 ljudi je ubijeno.

Rusija, koja ima sporazum o odbrani sa Armenijom, ali i dobre odnose sa Azerbejdžanom, vodila je pregovore o prekidu vatre. Dogovor je podrazumijevao raspoređivanje 1.960 ruskih mirovnjaka da čuvaju ključnu vezu teritorije sa Armenijom: put kroz Lachinski koridor koji armenske snage više nisu kontrolirale

Mirovni razgovori

Analitičari navode kako su brojne runde razgovora, kojima su posredovali Evropska unija, Sjedinjene Američke Države i Rusija, približile dvije strane stalnom mirovnom sporazumu više nego ikada proteklih godina, ali nije došlo do konačnog dogovora.

Najosjetljivije pitanje bilo je status 120.000 etničkih Armenaca u Karabahu kojima je poštovanje prava i sigurnost tražila Armenija kroz garancije. Premjer Nikol Pašinijan je kazao kako Armenija priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Azerbejdžana, no iz Bakua navode kako nisu sigurni da je taj potez iskren i optužuju Erevan da potpaljuje separatizam.

Humanitarna kriza

Decembra 2022. su azerbejdžanski civili, koji su se predstavljali kao borci za zaštitu okoline, počeli sa blokadom Lachinskog koridora, da bi aprila 2023. Azerbejdžan uspostavio zvanične kontrolne tačke uz objašnjenje da pokušava spriječiti šverc naoružanja. Tim potezom je protok ljudi i dobara između Armenije i Nagorno-Karabaha uglavnom prekinut.

Iz SAD-a su upozoravali na „rapidno pogoršanje humanitarne situacije“. Ove sedmice je Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC) uspio istovremeno dostaviti pomoć i kroz Lachinski koridor i drugim putem koji povezuje Karabah sa azerbejdžanskim gradom Agdamom.

Uprkos tomu, tenzije su ovog mjeseca žestoko porasle, sa obostranim optužbama za masovno okupljanje vojske. Armenija se glasno žalila kako je ruski rat u Ukrajini skrenuo pažnju Moskve sa uloge, kako iz Kremlja navode, garanta sigurnosti na Južnom Kavkazu.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR