Širom Rusije i inostranstva ruski su građani stajali u redovima kako bi svojim potpisom dali podršku predsjedničkoj kandidaturi Borisa Nadeždina, bivšeg poslanika ruske Dume, glasnog protivnika rata u Ukrajini i dosad najozbiljnijeg konkurenta Vladimira Putina.
Ruski antiratni aktivisti i u Crnoj Gori organizovali su potpisivanje podrške Nadeždinu za kandidaturu na martovskim predsjedničkim izborima u Rusiji jer je, kako navode, jedini kandidat koji se protivi ratu u Ukrajini.
Do sada je prikupljeno oko 1.700 potpisa za Nadeždina.
Da je važnija od brojke, poruka koja se time šalje, smatra jedan od organizatora Ilja Gurevič.
“Svi ti ljudi su napustili dom i došli u Crnu Goru zbog ruskog režima i rata. Ovo je njihova poruka da žele promjene”, kaže za RSE Gurevič, i dodaje da Rusi prikupljaju podršku Nadeždinu i u više drugih evropskih zemalja.
Predsjednički izbori u Rusiji će se održati od 15. do 17. marta.
Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore su za RSE saopštili da ih je Ambasada Ruske Federacije obavijestila da će u ambasadi u Podgorici, sredinom marta, organizovati glasanje na predsjedničkim izborima u toj zemlji.
U Crnoj Gori zvanično boravi oko 27.000 Rusa.
Ko je Boris Nadeždin?
20. i 21. januara počeli su se stvarati dugi redovi ispred kancelarije Borisa Nadeždina, koji se namjerava uključiti u predsjedničku trku i biti legitiman kandidat na izborima u martu. Desetine hiljada Nadeždinovih pristalica u redovima su čekali da daju svoj potpis za Nadeždinovu kandidaturu. Zabilježeni su i pokušaji sprječavanja potpisivanja za njegovu kampanju, piše Guardian.
Nadeždinov štab saopštio je da je prikupljeno više od 200.000 potpisa, dvostruko više nego što mu treba za kandidaturui. No, ruske vlasti bi ga, ipak, mogle odbiti staviti na glasački listić i proglasiti žpotpise nevažećima, što je taktika kojom su se i ranije služili u slučaju drugih kandidata.
Nadeždinova kandidatura nije prva antiratna kandidatura koja se pojavljuje u ovom ruskom izbornom ciklusu. Jekaterina Duncova, ruska TV novinarka, podnijela je svoju kandidaturu kao nezavisna kandidatkinja za predsjednicu, no prošlog ju je mjeseca diskvalifiikovalo ruska izborna komisija. Tada je najavila svoju podršku Nadeždinovoj kampanji.
"Kao opozicija, moramo tražiti zajednički jezik, a ne sukobe", rekla je o svojoj odluci da podrži Nadeždina. "Naša zajednička tačka je želja za mirom i to mi je prioritet. Ostalo će vrijeme pokazati", rekla je Duncova, a prenio je Guardian. I drugi brojni opozicioni političari u Rusiji izrazili su podršku Nadeždinu, uključujući i Alekseja Navaljnog.
Stranka građanske inicijative nominovala je Borisa Nadeždina, inače fizičara po struci, za kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima u Rusiji. Politička karijera Putinovog kritičara započela je početkom 1990-ih kada je izabran u gradsko vijeće Dolgoprudnija, grada u Moskovskoj oblasti. Od 1997. do 1998. bio je pomoćnik tadašnjeg premijera Sergeja Kirijenka.
Godine 1999. kao član stranke Unije desnih snaga, Nadeždin je izabran na stranačkoj listi u rusku Dumu, gdje je postao zamjenik čelnika stranačke frakcije do 2003. Od tada nije bio član parlamenta ili bilo kojeg regionalnog zakonodavnog tijela, iako je učestvovao na više izbora. Posljednjih godina predstavljao je stranke Pravedna Rusija i Građanska inicijativa na izborima, iako mu je zabranjeno da se kandiduje za guvernera Moskovske regije 2023.
Nadeždinovu objavu da se namjerava kandidovati za predsjednika odmah su popratile medijske spekulacije da je njegova kandidatura povezana s Kremljom, iako on te glasine demantuje. Nadeždinov poznanik rekao je za portal Meduza da je Putinova administracija dala takvu ponudu, ali "bez jasnih garancija da će biti nominovan".
Na službenoj stranici kampanje Nadeždin se opisuje kao "principijelan protivnik politike sadašnjeg predsjednika". "Putin gleda na svijet iz prošlosti i tamo odvlači Rusiju. Rusiji je potrebna budućnost, budućnost zemlje u koju će se slobodni i obrazovani ljudi ugledati te u koju će se Rusi željeti vratiti", stoji na stranici.
Politički stavovi
Nadeždinov stav o ruskoj invaziji na Ukrajinu jedna je od ključnih tačaka njegove kampanje. Nadeždin kaže da je Vladimir Putin "počinio kobnu grešku pokrenuvši specijalnu vojnu operaciju". Nastavlja: "Niti jedan od ciljeva operacije nije ispunjen. A malo je vjerojatno da će se oni ispuniti bez ogromne štete ruskoj ekonomiji i nepopravljivog demografskog udarca na zemlju." Tvrdi i da bi Rusija trebala prekinuti rat i "započeti mirovne pregovore s Ukrajinom i Zapadom", prenosi Meduza.
Politico piše da je Nadeždin obećao okončati Putinovu "fatalnu pogrešku" u Ukrajini, zaustaviti mobilizaciju i osloboditi političke zatvorenike, uključujući Alekseja Navalnog. Također je najavio i liberalizaciju zakona oko prava LGBT osoba te ukidanje vojne cenzure.
Ipak, Nadeždin je bio kritikovan zbog svoje dvosmislenosti u pogledu statusa Krima, koji je Rusija anektirala 2014., kao i nedavno okupiranih područja u istočnoj Ukrajini, rekavši da bi njihovim stanovnicima trebalo prepustiti odluku kojoj zemlji žele pripadati. I premda kritikuje ukrajinski rat kao Putinovu "fatalnu pogrešku", on ga naziva "specijalnom vojnom operacijom", eufemizmom koji je skovao Putin. Nadeždin se brani korištenjem tog termina kao nužne mjere opreza, odnosno kako bi izbjegao kršenje zakona o vojnoj cenzuri.
Šanse za pobjedu mizerne
Politički analitičar Fedor Krašeninikov rekao je za Reuters kako vjeruje da Centralna izborna komisija Rusije vjerovatno neće odobriti Nadeždinovu kandidaturu. "Čini mi se da se javnost uzbuđuje i ponavlja istu grešku iz kampanje Duncove", rekao je.
"Oko 85 posto sam siguran da će ga izbaciti iz trke na temelju potpisa i to će biti kraj, koliko god potpisa bilo i koliko god oni bili valjani", tvrdi.
Financial Times prenosi kako je na pitanje novinara smatra li ruski predsjednik Nadeždina političkom prijetnjom, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je kako ga "ne smatraju suparnikom".
I sam je Nadeždin svjestan da mu je za pobjedu potrebno čudo, iako je za Politico rekao kako se već dosad dogodio cijeli niz "čuda i nevjerojatnih stvari", misleći na 200.000 prikupljenih potpisa.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR