Krajem aprila 2025. godine, iz Kremlja su ponovo stigle izjave o spremnosti Rusije za pregovore sa Ukrajinom. Portparol predsjednika Rusije Dmitrij Peskov izjavio je 30. aprila da je Moskva otvorena za dijalog bez preduslova, ali insistira da se pregovori vode direktno sa Kijevom, a ne preko Vašingtona. Ova izjava došla je u trenutku kada je Rusija predložila trodnevno primirje od 8. do 10. maja, povodom obilježavanja Dana pobjede.
Reakcija iz Ukrajine bila je suzdržana. Predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju istog dana nazvao je rusku inicijativu „manipulacijom“, naglašavajući: „Da bi se rat zaustavio, ne treba čekati 8. maj. Treba prekinuti udare, zaustaviti ubistva – i tek tada tražiti rješenja za pregovaračkim stolom.“ Ova izjava odražava čvrstu poziciju Kijeva: nikakvi pregovori dok Rusija ne obustavi vojne operacije, piše portal ConUcraina.
Istovremeno, zapaženi su i pomaci u diplomatskim inicijativama Sjedinjenih Američkih Država. Specijalni izaslanik Donalda Trampa, Kit Kelog, objavio je da je Ukrajina prošle nedjelje u Londonu prihvatila 22 tačke američkog plana za obustavu rata. Prema Kelogu, dijalog sa Kijevom se vodi u duhu partnerstva, a sada je „red na Rusiji“. On je istovremeno kritikovao ruski prijedlog o trodnevnom primirju, nazvavši ga „nedovoljnim i taktičkim“.
SAD su takođe najavile prvu direktnu isporuku oružja Ukrajini pod administracijom Trampa, vrijednu 50 miliona dolara. Paralelno s tim, potpisan je novi strateški sporazum između SAD i Ukrajine o zajedničkom fondu za razvoj rudarskog sektora, koji predviđa ulaganja u projekte na teritoriji Ukrajine i reinvestiranje dobiti u obnovu zemlje tokom naredne decenije. Ovim potezom, Vašington pokazuje da vidi Ukrajinu kao dugoročnog partnera, a ne samo kao objekat privremene pomoći.
Ove aktivnosti, prema mišljenju zapadnih posmatrača, pokazuju spremnost SAD da djeluju ne samo vojno, već i politički i ekonomski. Istovremeno, to je i signal Moskvi da odugovlačenje sukoba neće promijeniti čvrstu podršku Zapada Kijevu, ocjenjuje se u tekstu na portalu ConUcraina.
U američkom Kongresu, republikanski senator Lindzi Grejem predstavio je zakon „Sanctioning Russia Act of 2025“, koji predviđa maksimalne sankcije protiv Rusije i uvođenje carina od 500 odsto na uvoz iz zemalja koje kupuju rusku naftu, gas, uranijum i druge resurse. Prema Grejemu, zakon je već podržalo 72 senatora, što omogućava prevazilaženje mogućeg predsjedničkog veta. Ove mjere, naglašava Grejem, imaju za cilj da izvrše pritisak na Moskvu radi postizanja mira, ali i šalju poruku da će, u slučaju izostanka napretka, ruska ekonomija pretrpjeti ozbiljne posljedice.
Uprkos diplomatskim signalima, Rusija nastavlja sa intenzivnim vojnim operacijama. Posljednjih nedjelja, ukrajinski gradovi su bili izloženi novim masovnim napadima, što dovodi u pitanje iskrenost ruskih namjera za prekid rata. Samo 29. aprila, ruski dronovi su napali grad Sumi, uz civilne žrtve. Takvi potezi podrivaju povjerenje u mirovne izjave iz Kremlja i navode zapadne partnere da ruske inicijative doživljavaju kao dio diplomatske igre, a ne kao iskrenu želju za rješenjem.
U ovom kontekstu, ključno pitanje ostaje: da li su izjave Moskve o spremnosti na mir dio diplomatskog manevra ili signal za ozbiljne pregovore? Zapadni saveznici ostaju oprezni. Svako mirno rješenje mora se temeljiti na poštovanju međunarodnog prava, a ne na priznavanju rezultata agresije.
Stabilan mir zahtijeva ne samo prekid vatre, već i jasnu odgovornost za njegovo kršenje. Samo na tim osnovama moguće je obnoviti povjerenje u dijalog kao sredstvo za rješavanje sukoba u Evropi.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR