Američki trgovinski sud blokirao Trampove carine pozivajući se na kršenje Ustava

Američki Trgovinski sud donio je sinoć značajnu presudu kojom se blokiraju sveobuhvatne carine koje je predsjednik Donald Tramp uveo na uvoz robe, ocijenivši da je Donald Tramp prekoračio svoja ovlašćenja jer je uveo carine bez odobrenja Kongresa.

Sud za međunarodnu trgovinu zaključio je da američki Ustav daje Kongresu isključivo pravo da reguliše trgovinu sa inostranstvom, nadležnost koju predsjednik ne može zaobići čak ni u vanrednim situacijama. Odluka suda odmah zaustavlja opšte carinske naredbe koje je Tramp izdavao od januara, te nalaže njihovo trajno ukidanje.

„Sud se ne izjašnjava o mudrosti ni o mogućoj efikasnosti predsjednikove upotrebe carina kao sredstva pritiska”, navela je tročlana sudska komisija. „Ta upotreba nije nedozvoljena zato što je nerazborita ili neefikasna, već zato što je federalni zakon jednostavno ne dozvoljava”.

Sud je naredio administraciji da u roku od deset dana izda nove odluke koje će poštovati ovu zabranu. Administracija je odmah reagovala, podnijevši žalbu i dovodeći u pitanje ovlašćenja suda.

Ova presuda poništava sve Trampove carinske mjere koje su se oslanjale na Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima (IEEPA), koji je zamišljen za reagovanje u situacijama „neuobičajenih i vanrednih“ prijetnji u slučaju proglašenja vanrednog stanja. Odluka se ne odnosi na druge carine koje je Tramp uveo za određene industrije, poput automobilske, čelične i industrije aluminijuma, koje su uvedene na osnovu drugih zakona.

Odluke Trgovinskog suda sa sjedištem u Njujorku, koji se bavi sporovima iz oblasti međunarodne trgovine i carina, mogu se žalbom uputiti Federalnom apelacionom sudu u Vašingtonu, a zatim i Vrhovnom sudu SAD.

Trgovinska politika u previranju

Carine su bile centralni dio Trampove trgovinske strategije, izazivajući poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja i uzdrmavajući finansijska tržišta. Američke kompanije, od malih do velikih, suočavale su se s poteškoćama usljed naglih promjena u carinskoj politici i čestih zaokreta.

Portparol Bijele kuće sinoć je branio carine, nazivajući trgovinski deficit „nacionalnom vanrednom situacijom koja je razorila američke zajednice, ostavila radnike po strani i oslabila našu odbrambenu industrijsku bazu – činjenice koje sud nije osporio”.

„Nije na neizabranim sudijama da odlučuju kako treba reagovati na nacionalnu vanrednu situaciju”, poručio je portparol Kuš Desai u saopštenju.

Finansijska tržišta su pozitivno reagovala na presudu. Američki dolar je ojačao u odnosu na euro, jen i švajcarski franak, dok su indeksi Vol Strita i azijskih berzi zabilježili rast.

Ako presuda ostane na snazi, predstavljaće ozbiljan udarac Trampovoj strategiji upotrebe visokih carina, koje su se kretale od 10% pa i do preko 50%, kao sredstva za vršenje pritiska na trgovinske partnere. Odluka uvodi dodatnu neizvjesnost u pregovore sa Evropskom unijom, Kinom i drugim zemljama.

Tramp je tvrdio da će carine preporoditi američku industriju i smanjiti trgovinski deficit od 1,2 biliona dolara, što su bile ključne tačke njegove ekonomske politike. Bez neposrednog „alata“ u vidu carina, administracija bi mogla biti prinuđena da pribjegne sporijim i manje agresivnim pregovorima.

Pravni i poslovni otpor

Presuda je rezultat dvije tužbe: jednu je podnio nestranački Centar za pravdu i slobodu u ime pet malih američkih kompanija koje uvoze robu iz zemalja pogođenih carinama, a drugu je pokrenulo dvanaest saveznih država.

Među pogođenim firmama su njujorški uvoznik vina i žestokih pića te proizvođač edukativnih kompleta i muzičkih instrumenata iz Virdžinije. Oni tvrde da carine ugrožavaju njihovu egzistenciju.

„Ovdje nije riječ o djelimičnom pravnom lijeku – ako su osporene carinske mjere nezakonite za tužioce, onda su nezakonite za sve”, navele su sudije.

Najmanje još pet sličnih tužbi protiv carina trenutno je u postupku.

Generalni tužilac Oregona Dan Rejfild, demokrata koji predvodi tužbu saveznih država, nazvao je carine „nezakonitim, neodgovornim i ekonomski pogubnim”.

„Ova presuda potvrđuje da zakoni moraju da se poštuju i da se odluke o trgovini ne mogu donositi prema ličnim odlukama predsjednika”, rekao je Rejfild.

Tramp je tvrdio da mu IEEPA daje široka ovlašćenja da uvodi carine, iako je taj zakon do sada korišćen uglavnom za sankcionisanje neprijateljskih zemalja ili zamrzavanje njihove imovine. On je prvi američki predsjednik koji je pokušao da ga primijeni u svrhu carina.

Ministarstvo pravde tražilo je odbacivanje tužbi, tvrdeći da tužioci još nijesu platili carine, te da samo Kongres, a ne privatne strane, može osporiti nacionalnu vanrednu situaciju prema IEEPA-i.

Tramp je u aprilu najavio carine, pravdajući ih trgovinskim deficitom koji je proglasio vanrednom situacijom i uvodeći 10% opštu carinu na sav uvoz, s još višim stopama za zemlje s najvećim trgovinskim suficitima, posebno Kinu. Neke od tih mjera su obustavljene već naredne sedmice.

Trampova administracija je 12. maja saopštila je da će privremeno ublažiti najviše carine prema Kini zbog tekućih trgovinskih pregovora. Dvije zemlje su se dogovorile o međusobnom snižavanju carina na period od najmanje 90 dana.