Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u petak da je glavni rizik s kojim se svijet trenutno suočava upravo podjela između dvije sile – Sjedinjenih Američkih Država i Kine, naglašavajući pritom potrebu za izgradnjom novih saveza između Pariza i partnera u Indo-pacifičkom regionu.
Makron boravi u Aziji dok Francuska i Evropska unija nastoje da ojačaju trgovinske veze s azijskim državama, kako bi umanjile neizvjesnost izazvanu globalnim carinskim mjerama američkog predsjednika Donalda Trampa.
„Biću jasan – Francuska je prijatelj i saveznik Sjedinjenih Država, a istovremeno je i prijatelj, te sarađuje – iako se ponekad ne slažemo i nadmećemo – sa Kinom“, poručio je Makron tokom obraćanja na Šangri-La dijalogu, vodećem azijskom bezbjednosnom forumu, koji se održava uz njegovu dvodnevnu državnu posjetu Singapuru.
„Ako budemo primorani da biramo stranu, time ćemo srušiti globalni poredak i sistematski uništiti sve institucije koje smo stvorili nakon Drugog svjetskog rata da bi sačuvali mir i omogućili saradnju u oblastima zdravstva, klime, ljudskih prava i drugih ključnih pitanja“, upozorio je Makron.
Francuski predsjednik istakao je da Azija i Evropa imaju zajednički interes da spriječe raspad svjetskog poretka.
„Vrijeme nesvrstanosti je nedvosmisleno iza nas, ali došlo je vrijeme za koalicije koje djeluju. To znači da zemlje koje mogu da sarađuju treba da iskoriste sve raspoložive mehanizme kako bi to i učinile“, poručio je.
Makron se, poput lidera Kine, Japana i drugih evropskih zemalja, pridružio nizu posjeta regionu u posljednjim nedjeljama, što dodatno potvrđuje strateški značaj jugoistočne Azije u kontekstu globalnih lanaca snabdijevanja i trgovinskih tokova.
Upozorio je i da bi kredibilitet SAD i Evrope mogao biti ozbiljno narušen i u Indo-pacifičkom regionu ukoliko ne uspiju da zaustave rat u Ukrajini.
„Ako Sjedinjene Države i Evropa ne budu u stanju da u kratkom roku riješe ukrajinsku krizu, bojim se da će njihova sposobnost da reaguju na bilo koju drugu krizu u ovom dijelu svijeta biti ozbiljno dovedena u pitanje“, kazao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u februaru 2022. naredio ulazak desetina hiljada vojnika u Ukrajinu, nakon osam godina sukoba na istoku zemlje između proruskih separatista i ukrajinskih snaga. Rusija sada kontroliše nešto manje od petine teritorije Ukrajine. Iako su ruske vojne operacije posljednjih godinu ubrzane, rat nanosi velike gubitke objema stranama – i u ljudstvu i u finansijama.
Makron je takođe upozorio da bi Azija mogla da bude ugrožena ako bi se Rusiji dozvolilo da prisvoji dio ukrajinske teritorije bez otpora.
„Ako se prihvati ideja da Rusija može bez ikakvih posljedica da preuzme dio ukrajinske teritorije, bez ograničenja i bez reakcije međunarodne zajednice... šta nas onda sprečava da zamislimo šta bi se moglo desiti na Tajvanu?“
Kina Tajvan smatra dijelom svoje teritorije i pojačava politički i vojni pritisak kako bi učvrstila te pretenzije – uključujući i intenzivne vojne vježbe – tvrdeći da je riječ o njenoj pokrajini koja nema pravo da se naziva državom.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR