Predsjednik SAD Donald Tramp pokušao je da odvoji Grenland od Danske, što predstavlja globalnu opasnost jer rastući bezbjednosni izazovi ugrožavaju svjetski poredak, rekla je danska premijerka Mete Frederiksen u intervjuu za Newsweek.
Vođa jedne od manjih evropskih zemalja, Mete Frederiksen, našla se u neočekivanom sukobu s najmoćnijim svjetskim predsjednikom oko ogromnog arktičkog ostrva, za koji kaže da mora sam odlučiti o svojoj sudbini. Ranije ovog mjeseca Tramp je izjavio da ne isključuje upotrebu sile za sticanje Grenlanda, tvrdeći da je to ključno za sigurnost SAD i svijeta.
"Pokušala sam deeskalirati situaciju jer u ovom svijetu, s vrlo agresivnom Rusijom, s bližom saradnjom između Irana, Sjeverne Koreje i Rusije, uz pomoć Kine, učiniću sve što mogu kako bih osigurala da ništa ne krene po zlu između saveznika i dobrih prijatelja i partnera. Ali u isto vrijeme moramo se držati najvažnijih vrijednosti i principa", rekla je Frederiksen u ekskluzivnom intervjuu u Kopenhagenu.
Grenland je autonomna teritorija unutar Kraljevine Danske, članice NATO-a. Iako su ankete u decembru pokazale da velika većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske, još više njih bilo je protiv pridruživanja Sjedinjenim Američkim Državama.
NATO je u pitanju
"Prilično sam sigurna da postoji veliki interes u SAD, posebno od predsjednika, kada je riječ o Grenlandu. Takođe slušam kada službenici i predstavnici vlade kažu da 'naravno, nećemo ništa učiniti silom'," rekla je.
"Moramo vjerovati u to. Jer situacija u kojoj jedan saveznik napada drugog saveznika bila bi vrlo, vrlo pogrešna i ugrozila bi ne samo odnos s Kraljevinom Danskom već i transatlantski odnos, što bi, mislim, bilo vrlo opasno za sve nas."
Danska je spremna da pomogne u jačanju sigurnosti Grenlanda i Arktika u saradnji sa NATO saveznikom, ali ne može prihvatiti princip da velike države preuzimaju druge dijelove svijeta ili teritorij druge zemlje.
Grenland zadao udarac Trampu, potpisao sporazum o mineralima s Evropom
"Nije riječ samo o Danskoj i Grenlandu i Kraljevini Danskoj. Ne možemo se složiti sa SAD po tom pitanju jer bi time podrivali svjetski poredak koji smo gradili od Drugog svjetskog rata."
Sukob oko Grenlanda šokirao je Frederiksen, 47-godišnju socijaldemokratkinju koja je premijerka od 2019. i odrasla je u doba zahvalnosti prema SAD za pomoć Evropi u Drugom svjetskom ratu i ulozi koju je odigrala u NATO savezu.
Frederiksen je pažljivo birala riječi, navodi Newsweek. "Kada si pravi vjernik transatlantskog saveza, i usput, uvijek bio vrlo dobar saveznik SAD, bilo je prilično iznenađujuće slušati riječi koje dolaze iz SAD", rekla je.
Trgovinski ratovi
Carine koje je Tramp nametnuo Evropi u pokušaju da ispravi trgovinske neravnoteže bile su još jedan izvor napetosti. Kao članica Evropske unije, Danska ne vodi zasebne trgovinske pregovore sa SAD.
"Mislim da će trgovinski rat biti problem, ne samo za Evropu već za sve, i zato činimo sve da ga izbjegnemo", rekla je Frederiksen. "Ono što pokušavam reći našim američkim prijateljima i kolegama jest da postoji toliko mnogo globalnih izazova. Trenutno stvari idu u pogrešnom smjeru."
WSJ: Amerika je pojačala svoje obavještajne aktivosti vezane za Grenland
Vrijeme je za naoružavanje Evrope, rekla je Frederiksen: ne zato što SAD ne treba vjerovati, već zato što Evropa nije dovoljno učinila da se odbrani - što potvrđuju i zvaničnici Trampove administracije koji kažu da je Evropa finansirala svoje socijalne države dok su američki porezski obveznici plaćali njen sigurnosni kišobran.
"Bila je greška što smo nakon kraja Hladnog rata smanjili vojne budžete u velikom dijelu Evrope. To je bila greška i možda je jedna od najvažnijih stvari sada dogovoriti se da se to nikada više neće dogoditi", rekla je.
"Moramo biti sposobni braniti se, odvraćati Rusiju i ne mislim da je fer tražiti od nekoga drugog da dođe i brani tebe ako ti sam nijesi spreman to da učiniš."
Rat u Ukrajini
U odnosu na svoju ekonomsku snagu, Danska je jedan od najvećih finansijskih podržavalaca Ukrajine od ruske invazije 2022. Frederiksen je rekla da bi bilo "katastrofa" da Rusija pobijedi u ratu.
Ako bi evropske zemlje zbog napetosti u odnosima sa SAD krenule prema Kini, to bi bio "pogrešan odgovor", rekla je.
"Odgovor je izgradnja jake Evrope i jake Evrope koja je otvorena i sposobna raditi, naravno, globalno, s različitim partnerima, uključujući Kinu", rekla je. "Donijeti strateški izbor sada, manje SAD-a, više Kine, mislim da nije pravi put naprijed."
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR