UŽIVO Nastavljena razmjena zarobljenika između Ukrajine i Rusije; SAD odlažu sankcije Putinu

Prošlo je tačno 100 dana otkako je Ukrajina prihvatila najnoviji američki prijedlog za bezuslovni prekid vatre, kao i 149 dana otkako je Donald Tramp preuzeo dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, 20. januara, obećavši da će okončati rusku invaziju na Ukrajinu “za 24 sata”.

Očekuje se da će se rat u Ukrajini naći u centru pažnje na predstojećem samitu NATO-a u Hagu, gdje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi da to pitanje ostane visoko na dnevnom redu. Još nije poznato da li će Tramp, poznat po nepredvidivosti, ostati dovoljno angažovan da utiče na tok razgovora.

U međuvremenu, evropski saveznici nastavljaju da izražavaju podršku Ukrajini, iako se pažnja sve više rasipa zbog rastućih tenzija na Bliskom istoku, naročito između Izraela i Irana. Kako globalne krize brzo eskaliraju, diplomatski fokus se razdvaja na više strana, što dodatno otežava put ka miru u Ukrajini.

21:35 Imenovan novi komandant kopnenih snaga Ukrajine

Predsjednik Volodimir Zelenski imenovao je Genadija Šapovalova za novog komandanta kopnenih snaga Ukrajine.

General-major Mihailo Drapatij početkom juna je podnio ostavku na mjesto komandanta nakon ruskog raketnog napada na centar za obuku Kopnene vojske u kojem je poginulo najmanje 12 osoba.

Šapovalov, čije je imenovanje objavljeno predsjedničkim dekretom, ranije je bio veza u koordinacionom centru NATO-a u Njemačkoj.

17:12 Nastavljena razmjena zarobljenika

Ukrajina i Rusija razmijenile su danas ratne zarobljenike, potvrdili su zvaničnici na objema stranama, u okviru najnovije razmjene dogovorene u Istanbulu.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski objavio je fotografije oslobođenih ukrajinskih vojnika koji su, ogrnuti nacionalnom zastavom, nasmijani pozirali pred kamerama.

"Većina njih bila je u zarobljeništvu još od prvih mjeseci ruske invazije u februaru 2022. godine", naveo je Zelenski.

Kako je saopštilo ukrajinsko koordinaciono tijelo za pitanja ratnih zarobljenika, među razmijenjenim vojnicima nalazili su se bolesni i ranjeni. Ministarstvo odbrane Rusije poručilo je da će i njihovi zarobljenici biti upućeni na liječenje i rehabilitaciju.

Ni Ukrajina ni Rusija nijesu objavile tačan broj razmijenjenih zarobljenika.

Osim povremenih razmjena zatvorenika i posmrtnih ostataka, pregovori dvije strane o okončanju rata do sada nijesu dali značajnije rezultate.

15:20 Dešavanja koja su obilježila 19. jul

Ruski ambasador prijeti Kijevu kapitulacijom

Londonski ambasador Rusije Andrej Kelin uputio je oštar ultimatum Ukrajini, poručivši da Kijev ima izbor – da odmah prihvati ruske uslove ili da se suoči s nastavkom ofanzive koja bi, prema njegovim riječima, dovela do kapitulacije pod znatno težim okolnostima.

Ukrajina optužuje Rusiju da ignoriše mirovne inicijative

Šef ukrajinske diplomatije Andrij Sibiha optužio je Moskvu da već više od tri mjeseca ignoriše mirovne inicijative koje su pokrenule Sjedinjene Američke Države s ciljem okončanja trogodišnjeg rata. Prema njegovim riječima, Rusija sistematski odbija ozbiljan dijalog.

Putin otvoren za pregovore, ali prijeti Njemačkoj zbog raketa

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da naoružavanje NATO-a ne predstavlja direktnu prijetnju za Moskvu, ali je upozorio da bi eventualna isporuka njemačkih raketa „Taurus“ Ukrajini „potpuno uništila“ odnose sa Berlinom. U razgovoru s međunarodnim medijima, Putin je naglasio potrebu za trajnim rješenjem sukoba i najavio mogućnost susreta sa Volodimirom Zelenskim, ali tek nakon zaključenja pregovora.

SAD odlaže nove sankcije Rusiji zbog bliskoistočne krize

Američki Senat odlučio je da odloži razmatranje novog zakona o sankcijama protiv Rusije najmanje do jula, prenosi američki portal Semafor. Odluka je donijeta zbog eskalacije sukoba između Irana i Izraela, koji je trenutno glavni prioritet američke spoljne politike.

Finska izlazi iz konvencije o zabrani mina

Finski parlament izglasao je povlačenje iz Otavske konvencije, kojom je zabranjena upotreba protivpješadijskih mina. Odluka dolazi nakon što su se istim putem povukle i baltičke zemlje – Estonija, Letonija i Litvanija. Za izlazak iz sporazuma glasalo je 157 poslanika, dok je 18 bilo protiv.

Švedska ulaže dodatnih 27 milijardi eura u odbranu

Političke partije u švedskom parlamentu postigle su dogovor da tokom naredne decenije povećaju vojni budžet za dodatnih 300 milijardi kruna, odnosno oko 27 milijardi eura. Povećanje budžeta dio je šire strategije jačanja nacionalne bezbjednosti u kontekstu rastućih geopolitičkih tenzija.

Ruski ministar: Ekonomija na ivici recesije

Ministar ekonomije Rusije Maksim Rešetnjikov saopštio je da se zemlja nalazi na granici recesije. Tokom obraćanja na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, Rešetnjikov je istakao da su izazovi brojni, uključujući inflaciju i pad investicione aktivnosti.

Ukrajina: Oboreno 88 od 104 ruska drona

Ukrajinske oružane snage saopštile su da je tokom noći između 18. i 19. juna Rusija izvršila napad sa 104 bespilotne letjelice, uključujući dronove tipa „Šahed“ i više mamaca. Prema podacima ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, PVO sistemi su uspjeli da obore 88 dronova.

Argentina tvrdi da je otkrila ruske špijune

Predsjedništvo Argentine saopštilo je da je u zemlji otkrivena grupa ruskih državljana koji su sprovodili „sumnjive aktivnosti“ u cilju širenja dezinformacija i promovisanja interesa Kremlja. Portparol Manuel Adorni izjavio je da se radi o ozbiljnom narušavanju nacionalne bezbjednosti.

12:48 Ambasador Rusije uputio ultimatum Kijevu: Prihvatite uslove ili slijedi kapitulacija

Ambasador Rusije u Velikoj Britaniji Andrej Kelin izjavio je da Ukrajina ima samo dvije opcije: da prihvati uslove koje Moskva postavlja ili da se suoči s daljom ruskom ofanzivom i kapitulacijom pod znatno težim okolnostima.

U intervjuu za CNN, datom sinoć, Kelin je poručio da se ruske snage u ovom trenutku nalaze u napredovanju, dok se ukrajinska vojska povlači s fronta. Prema njegovim riječima, u maju je zauzeto oko 600 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, a ofanziva se nastavlja. Istovremeno, jasno je stavio do znanja da Rusija ne pridaje značaj inicijativi bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa za prekid vatre.

Podaci ukrajinske obavještajne platforme otvorenih izvora DeepState, međutim, navode da su ruske snage tokom maja preuzele približno 449 kvadratnih kilometara, što jeste najviši mjesečni bilans ove godine, ali ipak niži od cifre koju je iznio Kelin.

Izjave ruskog ambasadora dolaze uoči mogućeg trećeg kruga mirovnih pregovora, koji bi mogao uslijediti nakon 22. juna. Zvaničan datum održavanja pregovora još nije potvrđen.

10:24 Zelenski: Rusija bira da ubija, ne prekid vatre

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija noćas izvela podmukli raketni napad na stambenu zgradu u Kijevu, pri čemu je poginulo 23 civila. On je danas posjetio mjesto udara i odao počast žrtvama.

„Danas sam bio na mjestu gdje je ruska raketa s visokim eksplozivnim punjenjem pogodila stambenu zgradu u Kijevu. Odao sam počast onima koji su izgubili život“, napisao je Zelenski na mreži X.

Predsjednik Ukrajine je izrazio saučešće porodicama nastradalih i poručio da pomoć za pogođene građane i dalje traje.

„Ovaj podmukli napad, izveden usred noći, odnio je živote 23 civila. Izražavam saučešće njihovim porodicama i voljenima. Pomoć svima koji su pogođeni napadom i dalje traje“, naveo je.

Today, I was at the site where a Russian high-explosive missile struck a residential building in Kyiv. I honored the memory of those who were killed. This vile attack, carried out in the middle of the night, claimed the lives of 23 civilians. My condolences to their families and… pic.twitter.com/msBegbU4Oc

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) June 19, 2025

Zelenski je poručio da ovaj napad predstavlja jasnu poruku svijetu o ruskom stavu prema prekidu vatre.

„Ovaj napad je podsjetnik cijelom svijetu da Rusija odbacuje prekid vatre i bira da ubija“, naglasio je ukrajinski predsjednik.

Dodao je da je zahvalan međunarodnim partnerima koji podržavaju Ukrajinu i razumiju potrebu da zemlja svakodnevno jača.

„Zahvaljujem svima koji su spremni da izvrše pritisak na Moskvu tako da osjeti pravu cijenu ovog rata“, poručio je Zelenski.

10:18 Američki Senat odlaže sankcije Rusiji najmanje do jula

Zbog eskalacije sukoba između Irana i Izraela, koji je u ovom trenutku prioritet za Vašington, američki Senat je odlučio da odloži razmatranje nacrta zakona o sankcijama protiv Rusije najmanje do jula, prenosi američki medij Semafor.

Lider republikanske većine u Senatu Džon Tun potvrdio je u utorak da je „jul“ sada najvjerovatniji termin za razmatranje sankcija protiv Rusije. Lindzi Grejem, jedan od dvojice autora nacrta – s demokratom Ričardom Blumentalom – izjavio je za Semafor da će Senat „morati još malo da pričeka“ kada je riječ o sankcijama protiv Rusije, ne navodeći konkretan datum. „Situacija s Iranom se brzo razvija… ali to ne znači da sam zaboravio na Rusiju ili Ukrajinu, nipošto. Iran je sada u centru pažnje, ali to je samo pitanje vremena“.

Neke demokrate gube strpljenje i žele da Senat usvoji sankcije odmah, uz dodatnu vojnu pomoć Ukrajini. „Glasao bih za sve: više vojne pomoći, strože sankcije. Sve“, izjavio je demokratski senator Džon Feterman. „Vrlo sam pro-izraelski nastrojen, čvrsto podržavam Tajvan i Ukrajinu. To je ista borba za demokratiju – bilo da je riječ o Rusiji, Iranu ili Kini.“

Donald Tramp i sam pokazuje sve više nestrpljenja prema Vladimiru Putinu, ali njegovi stavovi o sankcijama ostaju nejasni. U ponedjeljak je sugerisao da bi Evropa trebalo prva da preduzme korake i uvede nove mjere.

09:52 Rusija tokom noći lansirala 104 drona na Ukrajinu

Tokom noći između srijede i četvrtka, Rusija je izvela napad na Ukrajinu sa 104 drona tipa „Šahed“, kao i sa drugim vrstama mamaca, saopštila je ukrajinska vojna avijacija. Ukrajinska protivvazdušna odbrana uspjela je da obori 88 dronova, dok je zabilježeno šest pogodaka.

„Oborena su 40 drona, dok su 48 onesposobili sistemi elektronskog ratovanja. Pogoci su registrovani u šest različitih mjesta,“ navodi se u saopštenju ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

09:47 Ukrajina optužuje Rusiju da već sto dana odbija pozive na prekid vatre

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga izjavio je u poruci objavljenoj na mreži X da Rusija već više od tri mjeseca odbacuje pozive na mir koje su inicirale Sjedinjene Američke Države, u cilju okončanja trogodišnjeg rata.

It has been exactly 100 days since Ukraine unconditionally accepted the US peace proposal to completely cease fire, put an end to the killing, and move forward with a genuine peace process.

It has been exactly 100 days since Russia has been rejecting this basic first step toward…

— Andrii Sybiha 🇺🇦 (@andrii_sybiha) June 19, 2025

„Prošlo je tačno 100 dana otkako Rusija odbija ovaj prvi, ključni korak ka miru,“ poručio je Sibiga. „Sto dana manipulacija, propuštenih prilika da se stane na kraj ratu. Sto dana tokom kojih je Rusija pojačala teror nad Ukrajinom, umjesto da ga zaustavi“.

Dodao je da „Ukrajina ostaje posvećena miru“, ali i da „Rusija, nažalost, nastavlja da bira rat, ignorišući napore SAD-a da se prekine nasilje“.

„Vrijeme je za odlučnu akciju – da se Rusija natjera na mir. Mir koji se mora izboriti – kroz pojačane sankcije i dodatnu podršku ukrajinskim odbrambenim kapacitetima“, zaključio je Sibiha.