Očekuje se da će Banka Izraela naredne sedmice zadržati kratkoročne kamatne stope na istom nivou, ali Reutersovi analitičari smatraju da bi smanjenje moglo uslijediti već u avgustu, nakon brzog rata s Iranom koji je, prema procjenama, unazadio iranski nuklearni program.
Deset od jedanaest ekonomista koje je anketirao Reuters smatra da će centralna banka ostaviti referentnu kamatnu stopu na 4,5% u ponedjeljak u 16 sati po lokalnom vremenu. Jedan ekonomista predviđa smanjenje na 4,25%.
Godišnja inflacija u Izraelu usporila je više nego što se očekivalo i u maju je iznosila 3,1%, u odnosu na 3,6% u aprilu, ali i dalje je iznad ciljanog okvira od 1-3%, dok su cijene ostale visoke tokom dvadesetomjesečnog rata Izraela s Hamasom u Gazi, dijelom zbog problema u lancima snabdijevanja.
„Dok ne budu sigurni da inflacija pada, Banka Izraela neće mijenjati kamatne stope“, rekao je Aleks Zabežinski, glavni ekonomista brokerske kuće Meitav Daš.
Članovi Savjeta su 26. maja jednoglasno glasali da zadrže kamatne stope, uz obrazloženje da postoji rizik od ponovnog rasta inflacije, pokazali su zapisnici sa sastanka.
Međutim, od tada su se ekonomski i geopolitički uslovi značajno promijenili – Izrael tvrdi da je postigao odlučujuću pobjedu nad Iranom, što, po mišljenju analitičara, uklanja trenutnu nuklearnu prijetnju Izraelu.
Izraelski šekel je od početka rata 13. juna ojačao oko 8% u odnosu na dolar, dok je izraelski rizik značajno opao.
Premija rizika na izraelski petogodišnji kreditni swap – trošak osiguranja državnog duga od bankrota – pala je na 86 baznih poena, što je 36 poena manje u odnosu na period prije rata i najniže od marta, prema podacima S&P Global Market Intelligence.
Donosioci odluka su ranije isticali da ne mogu spuštati kamatne stope dok se inflacija i premija rizika ne smanje. Jači šekel obično pomaže u snižavanju inflatornih pritisaka.
Analitičari su ranije očekivali smanjenje kamatnih stopa krajem 2025. ili tokom 2026, ali sve više njih sada te procjene pomjera unaprijed.
Glavni ekonomista Leader Capital Marketsa, Džonatan Kac, smatra da je smanjenje moguće već na narednom sastanku, napominjući da je centralna banka „dugo naglašavala visoku premiju rizika, a sada kada je značajno pala... zašto ne smanjiti? Monetarna politika bi i dalje bila restriktivna i sa 4,25%.“
Slično misli i ekonomista Banke Hapoalim, Viktor Bahar, koji kaže da je Banka Izraela „praktično već ispunila sve uslove potrebne za smanjenje kamatnih stopa“.
Ipak, iako ocjenjuje da je odluka ovog mjeseca bila veoma tijesna, smatra da je izvjesnije da će se smanjenje desiti 20. avgusta, jer bi „centralna banka mogla da sačeka da vidi dodatnu stabilizaciju situacije, ali sada scenario prvog smanjenja u avgustu djeluje sasvim realno.“
Izraelska ekonomija je u prvom kvartalu zabilježila godišnji rast od 3,7%. Očekuje se blago usporavanje u drugom kvartalu zbog rata s Iranom, ali se predviđa i brz oporavak.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR