Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus putuje danas u Vašington, gdje će se sastati sa američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom, kako bi razjasnio stavove SAD o isporuci oružja Ukrajini, planovima za raspoređivanje raketa, kao i o budućnosti američkog vojnog prisustva u Evropi.
Pistorijusa najvjerovatnije očekuje srdačan doček, s obzirom na to da je Njemačka, kao najveća evropska ekonomija, nedavno postala ključni igrač u najvećem vojnom jačanju NATO-a još od Hladnog rata, nakon što je godinama kaskala za saveznicima po pitanju izdvajanja za odbranu.
Dok evropski zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog moguće buduće ruske ofanzive i pripremaju se za potencijalno povlačenje američkih snaga, Njemačka je ublažila ustavno ograničenje zaduživanja kako bi dostigla novi cilj NATO-a, izdvajanje 3,5% BDP-a za odbranu do 2029. godine.
Taj potez će povećati njemačke vojne izdatke sa 95 milijardi eura u nacrtu budžeta za 2025. na 162 milijarde eura u 2029.
Na sastanku u Pentagonu, Pistorijus će razgovarati o ponudi Berlina da finansira američke Patriot sisteme protivvazdušne odbrane za Ukrajinu, prijedlog koji je kancelar Fridrih Merc nedavno javno obznanio, nakon što prethodni pokušaji da se dođe do odgovora iz Vašingtona nisu dali rezultate.
Američki predsjednik Donald Tramp je juče izjavio da će poslati Patriot rakete Ukrajini. Nije precizirao broj, ali je rekao da će Sjedinjene Države biti obeštećene za trošak putem Evropske unije.
Njemačka je već donirala tri Patriot sistema Kijevu, dok Ukrajina trpi neke od najžešćih ruskih napada u posljednjim nedjeljama.
Ipak, evropski saveznici ostaju oprezni zbog nepredvidive politike nove američke administracije kada je riječ o isporuci oružja. U utorak je Tramp rekao da je odobrio slanje defanzivnog naoružanja Ukrajini i da razmatra dodatne sankcije Moskvi, svega nekoliko dana nakon što je Pentagon obustavio isporuku ključnog oružja Ukrajini.
Pistorijus će takođe tražiti potvrdu da li Vašington ostaje pri planu da od 2026. godine privremeno rasporedi rakete dugog dometa u Njemačkoj, što je dogovoreno još tokom mandata bivšeg predsjednika Džoa Bajdena.
Plan uključuje sisteme poput Tomahawk krstarećih raketa dometa 1.800 kilometara i eksperimentalnog hipersoničnog oružja Dark Eagle, čiji domet iznosi oko 3.000 kilometara.
Rusija je ove planove nazvala ozbiljnom prijetnjom svojoj nacionalnoj bezbjednosti i odbacila tvrdnje NATO-a da bi mogla napasti neku od članica Alijanse.
Još jedno ključno pitanje biće i aktuelna analiza američkog vojnog rasporeda širom svijeta, koja bi mogla dovesti do smanjenja broja trupa u Evropi, gdje trenutno boravi oko 80.000 američkih vojnika, uključujući približno 40.000 u Njemačkoj.
Evropski saveznici pozivaju Vašington da eventualna smanjenja budu pažljivo koordinisana, kako bi se izbjegle bezbjednosne praznine koje bi NATO članice mogle učiniti ranjivim na rusku agresiju.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR