Ukrajina slavi Trampovu promjenu stava o oružju, ali „đavo je u detaljima“

Predsjednik SAD Donald Tramp konačno je našao način da podrži naoružavanje Ukrajine: od evropskih saveznika traži da doniraju svoje sisteme, a zauzvrat će im SAD prodati američku opremu.

Ali tek sad dolazi ono teško – dogovor oko toga ko će se zapravo odreći svojih vrijednih sistema, uključujući i raketne baterije Patriot koje Kijev očajnički traži, naglašava Reuters.

„Pravićemo vrhunsko oružje i biće poslato u NATO“, rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu u ponedjeljak. Neki od Patriot sistema trebalo bi da stignu u Ukrajinu „za nekoliko dana“, dodao je, iako se i dalje suočava sa otporom pojedinih istaknutih članova MAGA pokreta koji se protive američkoj podršci Ukrajini.

Skupi sistemi Patriot – veoma traženi među saveznicima SAD – pokazali su se efikasnim u uništavanju ruskih balističkih raketa koje ciljaju ukrajinske gradove.

Prema riječima jednog izvora upoznatog s planom, SAD su spremne da u okviru dogovora s evropskim saveznicima pošalju i dodatno ofanzivno oružje, iako je Tramp izjavio da Ukrajina ne bi trebalo da napada Moskvu.

Plan, koji su Tramp i generalni sekretar NATO-a Mark Rute dogovorili prethodnih dana, prema riječima dvaju izvora bliska pregovorima, pozitivno je dočekan u Ukrajini i među njenim saveznicima.

Lideri u Kijevu i drugim glavnim gradovima pozdravili su Trampovu naglu promjenu tona, budući da je do skoro govorio s divljenjem o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Ali od najave se sve više uviđa da Tramp nije iznio konkretan plan već okvirni prijedlog. Koliko će ta podrška zaista značiti Ukrajini zavisiće od daljih pregovora o tome ko će dati koju opremu, navodi deset zvaničnika iz SAD i Evrope.

„Kao i uvijek u ovakvim stvarima, đavo je u detaljima“, rekao je jedan ambasador iz sjeverne Evrope u Vašingtonu.

Glavno pitanje ostaje: ko će ustupiti Patriot sisteme – i kad.

Ko će „odvojiti“ Patriot?

Tokom sastanka s Trampom u Ovalnom kabinetu, Rute je pomenuo šest zemalja NATO-a – Finsku, Dansku, Švedsku, Norvešku, Nizozemsku i Kanadu – koje su voljne da učestvuju u mehanizmu za nabavku oružja.

Visoki izvori iz ambasada dvije od tih zemalja u SAD rekli su Reutersu da su za plan saznali tek kad je javno objavljen. Čak su i bliski saveznici SAD izgleda saznali za ideju u realnom vremenu.

„Imam jasan utisak da niko nije bio unaprijed informisan o tačnim detaljima, i sumnjam da čak i unutar administracije tek sada počinju da razrađuju kako bi to izgledalo u praksi,“ rekao je jedan drugi evropski ambasador.

Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO-u, rekao je da je Tramp pronašao način da izbalansira podršku Ukrajini s političkim realnostima unutar Republikanske partije. Uključivanje evropskih saveznika u finansiranje američkog naoružanja „sasvim je u skladu s onim što je (Tramp) govorio tokom kampanje“, rekao je.

Tokom kampanje, Tramp je više puta govorio da će natjerati evropske zemlje da troše više na odbranu, što je izazivalo ovacije među njegovim pristalicama. „Moraju da plate,“ rekao je. „Ako neće da plate – nećemo ih štititi, je li jasno?“

Volker procjenjuje da bi Ukrajina na kraju mogla dobiti između 12 i 13 Patriot baterija, ali da bi njihova isporuka mogla potrajati i do godinu.

NATO je u odgovoru na upit izjavio da će savez koordinirati isporuku oružja preko mehanizma poznatog kao NATO bezbjednosna pomoć i obuka za Ukrajinu, misije sa sjedištem u Njemačkoj koja upravlja slanjem vojne pomoći iz zemalja Zapada.

„Nekoliko evropskih zemalja već je podržalo ovu inicijativu, uključujući Njemačku, Norvešku, Dansku, Nizozemsku, Švedsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Finsku,“ rekao je NATO zvaničnik. „Detalji se još razmatraju“.

Pentagon je u odgovoru na upit Reutersa uputio na Trampovu izjavu u ponedjeljak. Bijela kuća, kao ni ukrajinske i ruske ambasade u Vašingtonu, nijesu odgovorile.

„Spremni smo“

Trampovo sve oštrije držanje prema Moskvi posljednjih nedjelja dolazi u trenutku kada, prema riječima dvojice američkih zvaničnika, u sve većoj mjeri smatra da Putin ne pregovara u dobroj vjeri.

„U nekom trenutku, znaš, razgovor nije dovoljan. Mora biti akcije. Mora biti rezultata“, rekao je Tramp tokom susreta s Ruteom.

Jedan zvaničnik je naveo da je Tramp shvatio kako Putinove ambicije idu daleko izvan Krima i četiri istočne oblasti Ukrajine – na što Kijev i evropski saveznici stalno upozoravaju.

Tri izvora bliska Kremlju navode da Putin neće stati s ratom pod pritiskom Zapada i da vjeruje kako Rusija – koja je već izdržala najteže sankcije – može pretrpjeti dodatni ekonomski udar, uključujući Trampovu prijetnju uvođenjem carina za kupce ruske nafte.

Sada, prema riječima troje američkih zvaničnika uključenih u pitanja naoružanja, počinje stvarni posao.

Zvaničnici SAD sada razgovaraju sa saveznicima u NATO-u i ispituju ko je voljan da pošalje šta u Ukrajinu.

Evropski zvaničnici su uglavnom pozitivno reagovali.

„Spremni smo da učestvujemo“, izjavio je danski ministar vanjskih poslova Lars Leke Rasmusen novinarima u Briselu uoči sastanka ministara EU.

Jedan od zvaničnika je naveo Njemačku, Grčku, Nizozemsku i Španiju kao moguće donatore Patriot baterija – bilo zato što ih imaju više ili zato što su same manje izložene prijetnjama.

Ipak, neke od tih zemalja, uključujući Grčku i Španiju, ranije su odbile zahtjeve da doniraju te sisteme, tvrdeći da su im potrebni za sopstvenu odbranu i sigurnost NATO-a.

Trampovo insistiranje da preuzme zasluge za dodatnu pomoć Ukrajini izazvalo je blago nezadovoljstvo u Evropi.

„Ako mi platimo to oružje – to je onda naša podrška,“ rekla je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas poslije sastanka u Briselu, i dodala da ipak pozdravlja Trampovu odluku.

„Dakle, to je evropska podrška, i radimo sve što možemo da pomognemo Ukrajini... Ako obećaš oružje, ali kažeš da će ga neko drugi platiti – onda ga ti i ne daješ, zar ne“.

Jedan zvaničnik rekao je da Trampova administracija trenutno prolazi kroz NATO zalihe kako bi vidjela šta je dostupno. Sljedeći korak je pokušaj da se saveznici ubijede da doniraju opremu Ukrajini u zamjenu za neku vrstu „trgovine“.

Ta „trgovina“ može podrazumijevati razne opcije, uključujući odustajanje od predstojeće isporuke oružja kroz program stranih vojnih prodaja, ili slanje municije Ukrajini u zamjenu za raniji rok za dopunu zaliha.

Tramp je izjavio da jedna zemlja ima 17 Patriot sistema, od kojih bi neki direktno išli za Ukrajinu.

Ova izjava izazvala je zabunu među evropskim saveznicima i na Kapitol Hilu – jer mnogi nijesu dobili nikakve zvanične informacije – prema navodima američkih i evropskih zvaničnika.

Nijedna članica NATO-a osim SAD ne posjeduje toliki broj Patriot sistema, rekli su dva izvora, što je izazvalo nagađanja da se Tramp možda nije mislio na cijele sisteme, već na njihove komponente, poput lansera ili raketa.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus, koji je u ponedjeljak bio u posjeti Pentagonu, rekao je da će Njemačka u narednim danima ili nedjeljama razgovarati sa SAD o slanju Patriota u Ukrajinu. Ali nijedna baterija neće stići u Kijev mjesecima, rekao je on, vjerovatno ne prije kraja taktički ključnog ljeta.

Drugi zvaničnik je rekao da Tramp direktno učestvuje u pregovorima, ali da su oni za sada „neodređeni“.

„Ljudi za sada kažu: ‘Možemo pomoći’“, rekao je zvaničnik.

„A šta to tačno znači – niko još ne zna“.