Cijene su porasle otkad je Hrvatska uvela euro, ali to ne nadmašuje koristi koje su mnogi osjetili.
Svim onim bugarskim katastrofičarima oko eura potrebno je da se malo opuste.
Barem tako poručuju iz Hrvatske, posljednje zemlje koja je usvojila zajedničku valutu 2023. godine.
Hiljade Bugara izašle su na ulice nakon što je Evropska komisija odobrila ulazak Bugarske u eurozonu od naredne godine, bojeći se da će život znatno poskupjeti zbog toga.
Istina je da je inflacija u Hrvatskoj nakon ulaska u eurozonu bila nešto viša nego ranije. Ali, prema riječima stručnjaka, to je u velikoj mjeri posljedica i drugih pozitivnih faktora. Ekonomski pokazatelji govore da je prelazak na euro u Hrvatskoj uglavnom bio uspješan, i da bi mogao poslužiti kao model Bugarskoj.
Prošle godine rast BDP-a u Hrvatskoj bio je među najvišima u EU, sa 3,8 odsto, zahvaljujući turizmu koji je ostao snažan i pored brojnih problema u industriji širom Evrope. Nezaposlenost je na najnižem nivou od 1996, otkad se vodi trenutna statistika. Sredstva iz različitih evropskih fondova i dalje stižu ubrzanim tempom, zahvaljujući vladi koja svoj posao obavlja uredno: prema očekivanjima agencije Fitch, Hrvatska će do sredine naredne godine apsorbovati svih 4,5 milijardi eura iz Fonda za oporavak i otpornost. A što je možda i najvažnije, plate su porasle više od 30 odsto otkad su Hrvati zamijenili kune eurom.
Turbulentan ulazak u eurozonu
Hrvatska i Bugarska, dvije najsiromašnije članice EU, zvanično su ušle u "čekaonicu" za euro u isto vrijeme sredinom 2020, nakon što su godinama držale inflaciju na nivou eurozone ili čak ispod nje.
Ali niz šokova koji je počeo s pandemijom sve je to promijenio: inflacija je porasla znatno više nego u ostatku eurozone, dostigavši vrhunac od više od 13 odsto u Hrvatskoj i skoro 19 odsto u Bugarskoj, ostavljajući potrošače u objema zemljama vrlo osjetljive na mogućnost da se to ponovi.
Iako je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU, analitičari kažu da to nije posljedica samog uvođenja eura.
„Hrvatska je jedina zemlja koja je ušla u eurozonu u uslovima ozbiljnih inflatornih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, podsjetivši da je inflacija između 2022. i 2023. bila najviša još od 1990-ih, kada se bivša Jugoslavija raspadala.
Zbog takvih okolnosti na početku procesa, Sorić kaže da je građanima bilo teško da razaznaju šta zapravo uzrokuje inflaciju, što je dovelo do toga da je percepcija poskupljenja bila veća od onoga što su brojke pokazivale.
Ali strahovi od rasta cijena su djelimično opravdani, kaže i Fran Galetić, takođe s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pozivajući se na iskustvo susjedne Slovenije, gdje su cijene porasle devet odsto u roku od 18 mjeseci nakon uvođenja eura u januaru 2007.
„Iako su zvanične poruke bile umirujuće, mnogi su se sjećali kako je to izgledalo“, rekao je Galetić. Da bi umirila javnost, hrvatska vlada je primorala prodavce da četiri mjeseca prije zamjene kune eurima istaknu cijene u objema valutama, a ta praksa je trajala i godinu nakon prelaska.
Ipak, to nije spriječilo neke trgovce da iskoriste situaciju. Mnogi su podigli cijene prije nego što je obavezno dvostruko prikazivanje cijena stupilo na snagu, pa su mogli tvrditi da ih kasnije nijesu povećavali, kaže Galetić. Potrošačke cijene su u Hrvatskoj porasle mnogo brže u 18 mjeseci oko uvođenja eura nego u ostatku eurozone.
Bugarska planira da uvede sličnu praksu od jula, i moraće da izvuče pouke iz hrvatskog iskustva.
A nezadovoljstvo zbog cijena i dalje traje: ranije ove godine, Hrvati su bojkotovali supermarkete u znak protesta, što je natjeralo vladu da proširi paket ograničenja cijena koji je bio uveden za osnovne proizvode još 2022. i 2023.
„Ti paketi su predstavljeni kao odgovor na energetsku krizu, ali kako su se djelimično poklopili s uvođenjem eura, potrošači su ih donekle doživjeli kao zaštitu od euro-inflacije“, kaže Sorić.
Bugarska je, dodaje on, danas u boljoj poziciji jer ima „daleko mirniju inflatornu sliku nego što smo mi imali 2023. godine. U tom smislu, biće mnogo lakše pratiti promjene cijena i kazniti nepoštene prakse u trgovini“.
Neki drugi uzroci inflacije teže se mogu povezati s eurom, makar ne direktno. Uzmimo turizam, koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a: otkad su Evropljani ponovo mogli da putuju nakon pandemije, turizam je postao najjači dio ekonomije. U posljednjim trima godinama cijene u hrvatskom turizmu porasle su za 50 odsto, znatno više nego u Španiji ili Grčkoj, gdje je rast bio između 15 i 20 odsto.
Prednosti eura
Ipak, stručnjaci tvrde da uvođenje zajedničke valute donosi više koristi nego štete. Ana Šabić, direktorka Odjeljenja za evropske odnose u Hrvatskoj narodnoj banci, opisala je prelazak na euro kao „potpunu priču o uspjehu“. Hrvatska se oprostila od troškova konverzije valuta (što je velika stvar za biznise i turiste), a premija rizika zemlje u odnosu na Njemačku, mjerena kroz prinose na državne obveznice, gotovo je nestala.
Hrvatska narodna banka procjenjuje da zemlja sada godišnje uštedi oko 160 miliona eura samo na troškovima razmjene i transakcija.
„Hrvatska je osjetila sve očekivane koristi članstva u eurozoni, uprkos tome što smo ušli u veoma izazovnim vremenima“, rekla je Šabić. Ali, uz suptilno upozorenje za zemlju koja je i sama imala problema s političkim skandalima i disfunkcionalnom upravom, naglasila je da su „detaljno i pravovremeno planiranje“ kao i „jasna podjela zadataka i odgovornosti između uključenih institucija, ključni“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR