Predsjednik SAD Donald Tramp planira jednostrano reinterpretirati 38 godina star sporazum o kontroli naoružanja kako bi omogućio prodaju naprednih vojnih dronova tipa „Reaper“ i sličnih modela u inostranstvu, navodi američki zvaničnik i još četiri izvora upoznata s planom.
Nova interpretacija otvorila bi put prodaji više od 100 MQ-9 dronova Saudijskoj Arabiji, koja je podnijela zahtjev u proljeće ove godine, a to bi moglo biti dio paketa naoružanja od 142 milijarde dolara najavljenog u maju. Interesovanje su pokazali i američki saveznici u Pacifiku i Evropi.
Tretiranjem dronova kao aviona, poput F-16, umjesto kao raketnih sistema, SAD bi zaobišao Sporazum o režimu kontrole raketne tehnologije (MTCR) iz 1987, čime bi se ubrzala prodaja dronova zemljama poput UAE i istočnoevropskim državama koje godinama pokušavaju da dođu do najboljih američkih bespilotnih letjelica.
Prema riječima američkog zvaničnika, nova politika omogućiće kompanijama poput General Atomics, Kratos i Anduril, koje proizvode velike dronove, da se njihovi proizvodi tretiraju kao „Strane vojne prodaje“ (Foreign Military Sales) preko Stejt departmenta, što će im olakšati izlazak na međunarodno tržište.
Ovaj potez dio je šire revizije američkog programa stranih vojnih prodaja, rekao je isti zvaničnik. Portparol Stejt departmenta odbio je da komentariše.
Prema sadašnjem tumačenju MTCR-a, prodaja većine vojnih dronova podliježe „jakom pretpostavljenom odbijanju“, osim ako ne postoji uvjerljiv bezbjednosni razlog i kupac se obaveže da će ih koristiti u skladu s međunarodnim pravom.
MTCR je prvobitno bio usmjeren na ograničavanje prodaje raketa dugog dometa koje mogu nositi oružje za masovno uništenje. Dronovi su razvijeni mnogo kasnije, ali su obuhvaćeni sporazumom zbog svoje sposobnosti da lete na velike udaljenosti i nose oružje.
Američki proizvođači dronova suočavaju se s jakom konkurencijom iz Izraela, Kine i Turske, čije firme često prodaju pod blažim ograničenjima.
Ni Kina ni Izrael nisu potpisnici MTCR-a i zbog toga su ostvarili značajne prodaje na Bliskom istoku. Turska je potpisala sporazum 1997, ali je uspjela promovisati svoje Bayraktar-TB2 dronove protiv ruskih snaga u Ukrajini jer spadaju u lakšu i kraćeg dometa kategoriju, za razliku od težih dronova poput Reapera. Rusija koristi i domaće i iranske dronove za napade na Ukrajinu.
SAD nije prodavao niti donirao velike dronove Ukrajini iz straha da bi napredne tehnologije mogle pasti u neprijateljske ruke.
Globalna konkurencija je žestoka jer se vojni dronovi, kao i oni prilagođeni iz civilne tehnologije, smatraju ključnim na savremenom bojištu. Američki zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti izjavio je da će nove smjernice omogućiti SAD „da postane glavni svjetski dobavljač dronova umjesto da prepusti prostor Turskoj i Kini“.
Tačan datum objavljivanja novih smjernica još nije određen, ali se očekuje da će revizija programa stranih vojnih prodaja biti završena do kraja godine. Promjena je tempirana da koristi proizvođačima velikih naprednih dronova s mlaznim motorom, koji razvijaju novu generaciju letjelica sposobnih da lete uz lovce kao svojevrsni „krilni partneri“.
Sve prodaje dronova i dalje će prolaziti kroz proces provjere Stejt departmenta, koji ocjenjuje regionalne odnose kupca, stanje ljudskih prava i sposobnost da se oružje zaštiti. Jedna od prvih velikih prodaja mogla bi biti upravo Saudijskoj Arabiji.
Predsjednik Džozef Bajden 2021. zauzeo je tvrđi stav prema Rijadu zbog korišćenja američkog oružja u ratu protiv Hutija u Jemenu, što je izazvalo velike civilne žrtve.
Međutim, odnosi SAD i Saudijske Arabije poboljšali su se nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023, kada je Vašington počeo bliže sarađivati s Rijadom.
Bijela kuća očekuje da će ovaj potez predstaviti kao dio Trampove šire inicijative za otvaranje radnih mjesta i smanjenje američkog trgovinskog deficita. Ali aktivisti za ljudska prava i kontrolu naoružanja upozoravaju da bi mogao da podstakne nasilje i nestabilnost u regionima poput Bliskog istoka i Južne Azije.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR