Izraelski ministar odbrane najavio je otvaranje "vrata pakla" u Gazi, uz poruku da će se napadi nastaviti sve dok Hamas ne prihvati izraelske uslove za prekid rata.
Tri izraelska projektila pogodila su jedan od rijetkih preostalih nebodera u gradu Gaza
- Izraelske snage napale su neboder za koji kažu da ga je koristio Hamas. U blizini su oštećeni šatori u kojima su smještene izbjeglice. Zabrinuti smo zbog najave da će uskoro biti pogođeno još nebodera. Ovi događaji prisiljavaju sve veći broj ljudi na bijeg, s mjesta gdje su gotovo svi već raseljeni, često i po nekoliko puta. Naši kolege kažu nam da su ljudi na sjeveru jednostavno iscrpljeni. Ne mogu sebi priuštiti preseljenje na jug ne samo zato što su mjesta za raseljene prenatrpana nego i zbog toga što prevoz može koštati i do 1000 dolara - rekao je Stefan Dužarik (Stephane Dujarric), portparol generalnog sekretara UN-a.
Izraelska vojska saopštila je da Palestinci u Gazi, najvećem urbanom području enklave, moraju otići na jug, upozoravajući da djeluju po cijelom gradu. Ofanziva na predgrađa traje sedmicama, nakon što je premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) naredio vojsci da zauzme grad. On tvrdi da je Gaza glavno uporište Hamasa i da je nužno osvojiti je kako bi palestinski militanti bili poraženi.
Masovno raseljavanje
Napadi prijete raseljavanjem stotina hiljada Palestinaca koji su se u grad sklonili nakon gotovo dvije godine borbi. Prije rata, u Gazi je živjelo oko milion ljudi, skoro polovina ukupne populacije Pojasa Gaze.
Portparol izraelske vojske Avičaj Adrae (Avichay Adraee) objavio je na mreži X da stanovnici moraju napustiti grad i otići u Kan Junis na jugu Gaze, gdje će, kako tvrdi, moći dobiti hranu, medicinsku pomoć i sklonište.
U međuvremenu, izraelska vojska navodi da kontroliše polovinu grada i čak 75 posto teritorije Gaze.
Mnogi Palestinci više puta su raseljeni tokom rata, da bi se potom vraćali. Neki sada odbijaju da ponovo napuste svoje domove.
Rastu kritike na račun Izraela
Intenzivni napadi na Gazu već sedmicama odnose veliki broj civilnih žrtava. Netanjahu je, uz podršku saveznika iz desničarske koalicije, naredio zauzimanje grada uprkos protivljenju vojnog vrha.
Ofanziva, uz blokadu pomoći koja je dovela do gladi, dovela je Izrael u sve veću međunarodnu izolaciju. Čak i pojedini najbliži saveznici osudili su vojnu kampanju.
Unutar Izraela raste pritisak porodica talaca koje zahtijevaju diplomatski sporazum za oslobađanje preostalih 48 zarobljenih. Prema procjenama, 20 njih je još uvijek živo. Netanjahu, međutim, insistira na sporazumu "sve ili ništa" kojim bi svi taoci bili oslobođeni, a Hamas razoružan.
Ponuda Hamasa i broj žrtava
Hamas je poručio da je spreman osloboditi dio talaca uz privremeno primirje, dok bi potpuni prekid vatre i povlačenje izraelskih snaga bio uslov za oslobađanje svih.
Ministar odbrane Izraela Israel Kac (Israel Katz) izjavio je da će se napadi nastaviti "sve dok Hamas ne pristane na izraelske zahtjeve – oslobađanje talaca i razoružanje".
Prema palestinskim izvorima, izraelske snage ubile su oko 63.000 ljudi u Gazi, većinom civila, među kojima 19.000 djece. Ofanziva je počela nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023, u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a 251 osoba oteta.
UN: Gaza postala "živi pakao"
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Antonio Guterres) opisao je situaciju u Gazi kao katastrofu uzrokovanu ljudskim djelovanjem. Organizacija IPC zvanično je proglasila glad u dijelu enklave.
Gutereš je uslove u Gazi opisao kao "živi pakao". Međunarodna asocijacija istraživača genocida (IAGS) usvojila je rezoluciju kojom tvrdi da "politike i postupci Izraela u Gazi ispunjavaju pravnu definiciju genocida iz člana 2. Konvencije UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948".
bobo
ne idite. uzeće vam zemlju. to i planiraju odavno