Na globalnom nivou, gojaznost je vjerovatno sada češća među djecom školskog uzrasta i adolescentima nego mršavost, prema novom izvještaju UNICEF-a koji je ovu promjenu pripisao sve nezdravijem okruženju hrane širom svijeta.
Agencija UN-a za djecu zasnovala je procjene na podacima od 2000. do 2022. godine, koje su prikupili akademici iz raznih zemalja, a koji su još 2017. predvidjeli da će se u narednim godinama dostići ova „prekretnica“.
UNICEF je koristio podatke da projektuje šta se desilo od 2022. godine, bazirano na trendovima od 2010. godine. Utvrđeno je da jedno od desetoro, ili otprilike 188 miliona djece školskog uzrasta i adolescenata, ima gojaznost prema kriterijumima Svjetske zdravstvene organizacije, što ih stavlja u rizik od zdravstvenih problema tokom cijelog života, uključujući dijabetes i kardiovaskularne bolesti.
Stopa gojaznosti u toj starosnoj grupi više je nego utrostručena, sa 3% 2000. godine na 9,4%, navodi UNICEF. To se poredi sa smanjenjem prevalencije mršave djece uzrasta 5-19 godina, sa skoro 13% 2000. na 9,2% – što i dalje predstavlja značajan problem, priznaje izvještaj.
„Kada govorimo o pothranjenosti, više ne govorimo samo o mršavoj djeci“, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Ketrin Rasel.
Gojaznost sada premašuje mršavost u svim regionima svijeta osim u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji, dodao je UNICEF.
U nekim pacifičkim ostrvskim državama poput Niuea i Cookovih Ostrva, koje su najviše pogođene u svijetu, skoro 40% djece uzrasta 5-19 godina ima gojaznost, navodi izvještaj. Stope su 21% u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Sjedinjenim Državama. U nekim zemljama poput SAD, ljekari sada podržavaju korišćenje nedavno razvijenih lijekova za mršavljenje kod tinejdžera.
UNICEF je naveo da su ultra-prerađena hrana sa visokim sadržajem šećera, soli i masti, te gotovo svuda prisutni marketing nezdravih proizvoda, ključni faktor u porastu gojaznosti.
„Gojaznost nije neuspjeh roditelja ili djece. To je rezultat toksičnih prehrambenih okruženja“, rekao je Kris Van Tuleken, profesor globalnog zdravlja na University College London, podržavalac UNICEF-a i autor knjige "Ultra-Processed People".
U anketi UNICEF-a među 64.000 mladih uzrasta 13-24 godine iz 170 zemalja, 75% ispitanih je reklo da su u posljednjih sedam dana vidjeli reklame za zaslađene napitke, grickalice ili brzu hranu. Čak i u zemljama pogođenim konfliktom, 68% mladih je prijavilo da je vidjelo ovakve reklame.
UNICEF je naveo da je hitno potrebna akcija vlada širom svijeta, uključujući ograničenja marketinga i zabranu brze hrane u školama.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR