Komisija za istragu Ujedinjenih nacija zaključila je ove sedmice da je Izrael počinio genocid u Gazi. Izrael je odbacio nalaze kao pristrasne i zasnovane na neprovjerenim dokazima.
Evo objašnjenja kako se genocid pravno definiše, kako se procesuira pred sudovima i kako je UN istraga došla do svojih zaključaka.
Što je genocid?
Genocid ima strogu pravnu definiciju i rijetko je dokazan na sudu otkako je utvrđen u humanitarnom pravu nakon Holokausta. Konvencija o genocidu iz 1948. definiše genocid kao zločine počinjene „s namjerom da se uništi, potpuno ili djelimično, neka nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa, kao takva“.
Pet je krivičnih djela koja mogu činiti genocid: ubijanje članova grupe, nanošenje ozbiljne tjelesne ili mentalne štete, stvaranje uslova namijenjenih njihovom uništenju, sprječavanje rađanja ili prisilno premještanje djece u druge grupe.
Na međunarodnim sudovima, samo su tri slučaja proglašena genocidom: pokolj manjinskih Čam i Vijetnamaca od strane Crvenih Kmera u Kambodži tokom 1970-ih, kada je ubijeno 1,7 miliona ljudi; masovno ubijanje Tutsija u Ruandi 1994. sa 800.000 žrtava; i masakr u Srebrenici 1995. kada je ubijeno oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Bosni.
Šta je UN istraga u Gazi utvrdila?
Nakon 23 mjeseca intervjua sa žrtvama, svjedocima i ljekarima, te analize javno dostupnih dokumenata i satelitskih snimaka, panel je zaključio da „izraelske vlasti i izraelske bezbjednosne snage imaju i nastavljaju da imaju genocidnu namjeru da unište, potpuno ili djelimično, Palestince u Pojasu Gaze“. Država Izrael je odgovorna za „neuspjeh da spriječi genocid, za izvršenje genocida i neuspjeh da kazni genocid nad Palestincima u Pojasu Gaze“, navodi se u nalazu.
Komisija tvrdi da su izraelske vlasti i izraelske bezbjednosne snage počinile četiri od pet genocidnih djela: „ubijanje, nanošenje ozbiljne tjelesne ili mentalne štete, namjerno stvaranje životnih uslova sa ciljem uništenja Palestinaca u cijelosti ili djelimično, i nametanje mjera kojima se sprječava rađanje“.
UN izvještaj dolazi nakon što su vodeća udruženja stručnjaka za genocid i organizacije za ljudska prava došla do istog zaključka.
Što istraga navodi kao dokaze?
Navodi masovna ubistva, blokadu pomoći, prisilna raseljavanja i uništavanje zdravstvenih ustanova, uključujući kliniku za plodnost, kao dokaze.
Komisija je takođe navela izjave izraelskog premijera Benjamina Netanijahua i drugih zvaničnika kao „direktne dokaze genocidne namjere“. Među njima su pismo lidera izraelskim vojnicima iz novembra 2023. u kojem operaciju u Gazi poredi sa onim što komisija opisuje kao „sveti rat potpunog uništenja“ u hebrejskoj Bibliji. Takođe su navedeni komentari bivšeg ministra odbrane Joava Galanta iz oktobra 2023. o potpunoj opsadi Gaze i izjavi da se Izrael bori protiv „ljudskih životinja“, kao i predsjednika Isaka Hercoga koji je 14. oktobra 2023. rekao da je „cijela nacija“ odgovorna.
Hercog je osudio nalaze izvještaja tvrdeći da su njegove riječi pogrešno protumačene. Netanijahu i Galant nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Kako se dokazuje genocid?
Da bi se država ili pojedinci osudili za genocid, sud mora utvrditi da je najmanje jedno od pet osnovnih krivičnih djela počinjeno i da su žrtve bile dio posebne nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe.
Genocid je teže dokazati nego druge povrede međunarodnog humanitarnog prava, poput ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, jer zahtijeva dokaze o posebnoj namjeri.
Kako bi utvrdila namjeru, UN komisija je navela da je analizirala izjave izraelskih vlasti i obrasce ponašanja izraelskih lidera i izraelskih bezbjednosnih snaga u Gazi „i zaključila da je genocidna namjera jedini razuman zaključak koji se može izvesti iz prirode njihovih operacija“.
Koje slučajeve međunarodni sudovi razmatraju?
Južna Afrika je 2023. podnijela tužbu Međunarodnom sudu pravde, najvišem sudu za sporove između država, optužujući Izrael za genocid. Slučaj će godinama čekati na presudu, a u međuvremenu je sud naložio Izraelu da preduzme mjere kako bi spriječio akte genocida dok vodi rat protiv Hamasovih militanata u Pojasu Gaze.
MSP ima nadležnost nad Konvencijom o genocidu, prvom konvencijom o ljudskim pravima koju je usvojila Generalna skupština UN 1948. potvrđujući opredijeljenost međunarodne zajednice da spriječi da se zločini iz Drugog svjetskog rata ikada ponove.
Međunarodni krivični sud, koji može krivično goniti pojedince za genocid, takođe istražuje navodne zločine počinjene na izraelski okupiranim palestinskim teritorijama i u novembru prošle godine izdao je naloge za hapšenje Netanijahua i Galanta zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u sukobu u Gazi, ali tužioci tada nijesu tražili nalog za genocid.
Šta kaže Izrael?
Izraelov ambasador pri UN u Ženevi Danijel Meron nazvao je izvještaj „skandaloznim“ i „lažnim“. Izrael optužuje komisiju da ima političku agendu protiv Izraela i odbio je da sarađuje s njom.
Izrael je više puta rekao da poštuje međunarodno pravo i pokušava da smanji štetu po civilno stanovništvo Gaze.
Izraelska vlada je posebno odbacila optužbe za genocid pred MSP, pozivajući se na svoje pravo na samoodbranu nakon smrtonosnog Hamasovog napada 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i uzeto 251 talac, prema izraelskim podacima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR