Rusija nudi SAD dogovor kojim bi se za godinu dana produžio posljednji važeći nuklearni sporazum između dviju zemalja, poznat kao Novi START. U nastavku je pregled onoga što su o tome do sada rekli predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp.
Šta predviđa sporazum Novi START i kada ističe?
Sporazum su 2010. godine potpisali tadašnji predsjednici Barak Obama i Dmitrij Medvedev. Ograničava broj strateških nuklearnih bojevih glava koje SAD i Rusija mogu da rasporede.
Svaka strana je ograničena na najviše 1.550 takvih bojevih glava i maksimalno 700 interkontinentalnih raketa i bombardera za njihovu isporuku. Strateško oružje je ono koje je dizajnirano da pogodi centre vojne, ekonomske i političke moći protivnika.
Novi START je stupio na snagu 2011. i produžen je 2021. za još pet godina kada je Džo Bajden preuzeo dužnost. Putin je 2023. suspendovao učešće Rusije, ali Moskva je rekla da će nastaviti da poštuje ograničenja broja bojevih glava.
Sporazum ističe 5. februara naredne godine, a dvije zemlje, koje su prekinule dijalog o nuklearnim pitanjima nakon što je Rusija 2022. napala Ukrajinu, nijesu razgovarale o tome šta slijedi poslije. Analitičari očekuju da će obje strane prekršiti ograničenja ako se sporazum ne produži ili ne zamijeni.
Ko ima najviše nuklearnog oružja?
Prema podacima Federacije američkih naučnika, Rusija i SAD imaju procijenjene vojne arsenale od 4.309, odnosno 3.700 nuklearnih bojevih glava. Kina zaostaje sa oko 600.
Šta Putin sada predlaže?
Putin je danas rekao da je Rusija spremna da se pridržava ograničenja iz Novog START-a još godinu dana „kako bi se izbjeglo izazivanje nove strateške trke u naoružanju i obezbijedio prihvatljiv nivo predvidljivosti i uzdržanosti“. Ali, dodao je, to važi samo ako SAD pristanu na isto.
Šta je rekao Tramp?
Tramp je prvi put u julu izjavio da bi volio da se zadrže ograničenja iz Novog START-a, rekavši da to „nije sporazum koji želite da istekne“ i da bi uklanjanje tih ograničenja stvorilo „veliki problem“. U avgustu je dodao da bi Kina takođe trebalo da učestvuje u pregovorima o kontroli naoružanja, sa krajnjim ciljem „denuklearizacije“.
Peking je, međutim, rekao da je nerealno i nerazumno tražiti od njega da učestvuje u pregovorima o nuklearnom razoružanju sa Rusijom i SAD, koje imaju daleko veće arsenale.
Koje su moguće prepreke produženju sporazuma Novi START?
U današnjim izjavama Putin je posebno pomenuo američke planove raketne odbrane – misleći na Trampov planirani projekat „Zlatna kupola“, osmišljen da blokira prijetnje iz Rusije i Kine.
„Polazićemo od toga da bi praktična realizacija takvih destabilizujućih poteza mogla da poništi naše napore da očuvamo status kvo u oblasti START-a. Odgovorićemo u skladu s tim“, rekao je.
Tramp je u maju izjavio da je odabrao dizajn za projekat „Zlatna kupola“ vrijedan 175 milijardi dolara, kojim bi se stvorila mreža satelita – možda na stotine – za otkrivanje, praćenje i potencijalno presretanje nadolazećih raketa.
Ko bi imao koristi od produženja sporazuma Novi START?
Obje strane, potencijalno, jer bi to dalo više vremena za pregovore o novom sporazumu i izbjeglo – ili makar odložilo – skupu novu trku u naoružanju. Poslije samita u avgustu na Aljasci, koji nije dao opipljive rezultate, Putin i Tramp bi produženje mogli predstaviti kao konkretan korak ka smanjenju tenzija i dio šireg napora da normalizuju odnose dviju zemalja.
Iz Putinove perspektive, nuklearna diplomatija sa SAD je privlačna jer mu omogućava da se suoči sa Trampom u oblasti u kojoj Rusija ima prednost u pogledu samog broja bojevih glava: njen nuklearni status daleko nadmašuje konvencionalnu vojnu moć.
Kremljski lider bi produženje sporazuma Novi START vjerovatno predstavio kao dokaz da se Moskva ponaša kao odgovoran globalni akter, u trenutku kada ga Tramp kritikuje zbog nedostatka napretka u okončanju rata u Ukrajini, a Kijev i njegovi evropski saveznici tvrde da on nije ozbiljan u namjeri da postigne mir.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR