Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs pozvao je Mađarsku i Slovačku da „slušaju Trampa“, koji apeluje na evropske zemlje da prestanu da uvoze ruski gas i naftu kao dio napora EU da okonča zavisnost od energetskih resursa Vladimira Putina.
Prekid zavisnosti od energetskih resursa iz Rusije je stvar „političke volje“, rekao je predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs u intervjuu za Euronews.
Rinkevičs je pozvao Mađarsku i Slovačku da poslušaju predsjednika SAD Donalda Trampa u njegovom pozivu da se prekine zavisnost Evropske unije od ruske nafte i gasa.
„Pogledajte moju zemlju, Letoniju. Još 2017. bili smo stoprocentno zavisni od ruskog gasa i nafte. Danas, 2025, potpuno smo nezavisni. Kupujemo naftu i gas iz različitih država. Ako postoji politička volja, postoji i rezultat“, rekao je Rinkevičs.
Evropska unija postepeno odustaje od upotrebe ruske nafte i gasa. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, EU je smanjila uvoz sirove nafte iz Rusije sa oko 27% na 3%. Uvoz prirodnog gasa pao je sa otprilike 45% na oko 18–19%.
Dok je većina država članica EU za ovu tranziciju, Slovačka i Mađarska ostaju čvrsto protiv ukidanja.
Tokom obraćanja na Generalnoj skupštini UN u utorak, predsjednik SAD Donald Tramp kritikovao je Evropsku uniju zbog nastavka kupovine ruske energije.
„Zamislite to. Oni finansiraju rat protiv samih sebe. Ko je ikad čuo za tako nešto?“, rekao je Tramp.
Rinkevičs je uvjeren da bi ubrzanje ukidanja ruske nafte i gasa moglo uticati na rat u Ukrajini.
„Ruska ekonomija ne stoji baš najbolje. Ako pojačamo kada je riječ o sankcijama, ako prestanemo da kupujemo naftu i gas, to može ozbiljno da utiče na cijelu situaciju [rat Rusije u Ukrajini]“, rekao je za Euronews.
Govoreći o sankcijama, predsjednik Letonije kazao je da se na kraju mora donijeti odluka kako da se iskoriste zamrznuta ruska sredstva „za podršku Ukrajini svim vrstama oružja“.
EU razmatra načine da upotrijebi zamrznutu imovinu, vrijednu ukupno 210 milijardi eura, kako bi pomogla finansiranje odbrane i poslijeratne obnove Ukrajine.
Pošto odluka još nije donijeta, Rinkevičs je pozvao EU da ide naprijed, dodajući da takođe mora da uvede „sekundarne sankcije protiv zemalja koje pomažu Rusiji da zaobiđe“ postojeće mjere.
U nekim slučajevima, treće zemlje omogućavaju izbjegavanje sankcija EU protiv Rusije.
U januaru je NVO Earthsight objavila rezultate tajne istrage, otkrivši da je EU sistematski uvozila više od 1,5 milijardi eura vrijednosti ilegalne ruske i bjeloruske šperploče od breze otkako su sankcije stupile na snagu u julu 2022.
Bezbjednosne garancije
„Koalicija voljnih“, koju predvode Francuska i Velika Britanija, radi na razvoju zajedničkog pristupa kako bi se Ukrajini nakon rata obezbijedile bezbijednosne garancije, uključujući mogućnost raspoređivanja trupa na terenu.
Govoreći o političkom procesu, Rinkevičs je kazao: „Još nismo na stadijumu donošenja konačnih odluka o pružanju stvarnih bezbijednosnih garancija“.
„Ako odlučimo da obezbijedimo bezbijednosne garancije, ako odlučimo da pošaljemo trupe na teren, treba nam podrška SAD“, objasnio je, „Ne nužno američke trupe na terenu, ali logistička podrška, obavještajna podrška, druge vrste podrške“, istakao je predsjednik.
Rinkevičs je dodao da, iako je vjerovatno prerano za prognoze, „Mnogo zavisi od toga kako će se politički proces razvijati između Rusije i Ukrajine“, dodajući da ne vidi „nikakvu spremnost Ruske Federacije da uđe u ozbiljne mirovne pregovore“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR