11 °

max 16 ° / min 10 °

Četvrtak

06.11.

16° / 10°

Petak

07.11.

16° / 10°

Subota

08.11.

13° / 11°

Nedjelja

09.11.

18° / 11°

Ponedjeljak

10.11.

15° / 13°

Utorak

11.11.

16° / 11°

Srijeda

12.11.

16° / 10°

Podijeli vijest sa nama.

Dodaj do 3 fotografije ili videa.

Maksimalna veličina jednog fajla je 30MB

minimum 15 karaktera

This site is protected by reCAPTCHA and the Google. Privacy Policy and Terms of Service apply.
Broj ekstremno toplih dana u najvećim gradovima porastao 25 odsto

Izvor: Pixabay, ilustracija

Svijet

Comments 0

Broj ekstremno toplih dana u najvećim gradovima porastao 25 odsto

Izvor: N1

Autor: Antena M

  • Viber

Najveći gradovi svijeta, od Londona i Vašingtona do Tokija i Pekinga, bilježe rekordne vrućine, pri čemu je broj ekstremno toplih dana porastao čak 25 odsto u odnosu na 1990-e godine, pokazala je najnovija studija.

Analitičari upozoravaju da će bez hitne akcije sve veći broj ljudi osjetiti posljedice ovakvih opasnih vremenskih prilika, prenosi Gardijan.
 
Kako je pokazala analiza Međunarodnog instituta za okolinu i razvoj (IIED), broj dana u kojima je temperatura premašivala 35 stepeni Celzijusa u 43 najnaseljenija grada na svijetu znatno je porastao u periodu od od 2015. do 2024. godine u odnosu na situaciju u periodu od 1994. do 2003. godine.
 
Takav porast bilježi se u čitavom svijetu, pri čemu se broj ekstremno toplih dana u Rimu i Pekingu udvostručio, dok je u Manili porastao trostruko, navodi britanski list.

U Madridu sada ima u prosjeku 47 dana godišnje kada temperatura premašuje 35 stepeni, dok ih je ranije bilo 25, a u Londonu, poznatom po hladnijoj klimi, broj dana u kojima je živa u termometru dostigla iznad 30 stepeni se udvostručio.
 
Rekordno visoka temperatura registrovana je širom svijeta u 2024, od SAD i Kanade do Egipta, Kine i Japana.
 
U Japanu, najviša temperatura svih vremena od 41,2 stepena zabilježena je u julu, a tada je više od 10.000 ljudi hospitalizovano zbog zdravstvenih problema izazvanih vrućinom.
 
U Evropi je najmanje 16.500 ljudi umrlo od posljedica klimatske krize od juna do avgusta.

Usljed sagorijevanja fosilnih goriva talasi vrućina postaju sve intenzivniji, a najugroženiji su stariji i siromašni u gradovima koji se ubrzano razvijaju, upozoravaju stručnjaci.
 
"Klimatske promjene su nova realnost. Vlade više ne mogu da guraju glavu u pijesak", kazala je naučnica instituta IIED Ana Valnicki.
 
Globalni centar za adaptacije (GCA) pokrenuo je prošle nedjelje kampanju čiji cilj je da se ubrza nalaženje rješenja kojim bi se spasili životi i zaštitili ljude od ekstremnih vrućina, kao što su rashlađeni centri, zatamnjeni prostori za odmor, radno vrijeme koje uzima u obzir klimatske uslove i rani sistemi upozoravanja, prenio je Gardijan.

Komentari (0)

POŠALJI KOMENTAR