Aleksandar Hemon: U Americi na vlasti nije ni desnica ni ultradesnica, nego fašisti

U Americi na vlasti nije ni desnica ni ultradesnica, nego bijeli suprematisti i fašisti koji misle da robovlasništvo nije bilo loša ideja, rekao je američko-bosanski pisac Aleksandar Hemon u emisiji Vide TV “U pravom licu”. 

U razgovoru s voditeljkom Antonelom Marušić, Hemon je govorio, između ostalog, o današnjoj Americi, gdje živi i na Univerzitetu Princeton predaje kreativno pisanje.

Naglašava kako riječ “polarizacija”, kojom se često opisuje današnje američko društvo, nije primjerena.

“To je kao da se kaže da je bila polarizacija između nacista i Jevreja ili Srba i Bošnjaka u Srebrenici. Postoji velika razlika u snazi i moći. Moj student u odnosu na ICE (“Immigration and customs enforcement”, policijska služba koja kidnapuje migrante, op.a.) nema odnos polarizacije, razlika je u moći i zakonitosti”, objasnio je.

Situaciju na Princetonu objasnio je ovako: “Ne bih da pretjerujem s metaforama, ali osjećaj je da smo pod opsadom, iako još nije počelo bombardovanje.” Od uprave, kaže, “dobijaju memorandume šta da radimo ako ICE dođe u učionicu i pokuša da kidnapuje studente. Imao sam studente iz Gvatemale, Salvadora, Meksika… Sasvim je zamislivo da dođe američki Gestapo i kidnapuje ih. Spremamo se za tu mogućnost. Na Princetonu se to još nije desilo, ali jeste na Univerzitetu Columbia, koja je 50 milja od Princetona”. Preporuka kaže “da se ne suprotstavljamo fizički, ali da im kažemo da nemaju pravo da hapse te ljude, te da se odmah javimo pravnoj službi i službi sigurnosti…”

Sam se, kaže, ne boji. “Ne mislim o tome, jer nema kraja strahu ako se počneš bojati. Nema druge opcije”, kaže i dodaje kako “u Americi sada mnogi rade etičke greške, jer pokušavaju da zadovolje fašistički pritisak i cenzuru". 

"Ali to je proces ponižavanja i umanjivanja tuđeg mišljenja, pa i postojanja drugih ljudi. Siledžija se ne može zadovoljiti, u njegovoj je prirodi da te ponižava. Berkeley i Columbia pokušavaju da zadovolje Trampa, što je moralna greška: zvali su policiju da tuče njihove studente i slali popise studenata američkom Gestapou, što je nezamislivo. Princeton je pod pritiskom ali nije popustio, a jedan od glavnih razloga za to je njegov predsjednik Kristofer Ejsgruber, za kojega imam veliko poštovanje”, kazao je Hemon.

Ubistvo ultradesnog aktiviste Čarlija Kirka uporedio je s paljenjem Reichstaga 1933. i ubistvom naciste Horsta Vesela 1930. u Njemačkoj, događajima koje su nacisti propagandno iskoristili za napad na komuniste, liberale i demokratiju.

“To je trenutak koji ova administracija očekuje. To je povod da prijete fiktivnoj ljevici koja je navodno nasilna: prijeti se čistkama, hapšenjima, otpuštanjima… To je samo još jedan povod za fašistički nasrtaj na prethodni društveni poredak. Američka desnica je u revolucionarnom trenutku: sprema se i teži da nasilno, apsolutno i nepovratno promijeni prethodni poredak, a to je po definiciji revolucija”, kazao je Hemon.

Na pitanje razmišlja li o odlasku, kaže: “Dolazi se do tačke kad je pitanje šta da se radi i gdje da se ide. To je teška odluka. Imam porodicu, žena i kćerka su mi Amerikanke. Još uvijek ima dio slobodne teritorije, kakva god da je, ali ako mi oduzmu američko državljanstvo, biće relativno lako odlučiti”.

Marušić je gosta pitala vidi li i gdje iskru otpora.

“Vjerujem u mladost. Moji studenti su daleko bolji od nas, konceptualno, etički i moralno. Američki fašisti i trampisti i nasrću na visoko školstvo jer je tu budući otpor. Moja generacija će izumrijeti, izumrla je i cijela Demokratska stranka kao politička institucija, pa ako pokore studente, budućnost fašizma je zagarantovana. Ali oni se neće predati tako lako”, kazao je Hemon.

Kako se suprotstaviti prijetnjama današnjice?

“Možemo se osloniti na druge, na lične odnose, na ljubav. Ne bih da zvučim kao ‘dijete cvijeća’, ali dobrota i ljubav su dio evolucije, metode preživljavanja čovječanstva. Briga o drugima je način da preživimo. Na to se svodi otpor pritisku istorije, politike, fašizma… Moramo da se organizujemo na ličnom nivou, da se pomažemo, volimo, njegujemo solidarnost, da vjerujemo da tvoja i moja dobrobit nisu isključive, nego uzajamne”, kazao je Hemon, koji je s Antonelom Marušić razgovarao i svom posljednjem romanu “Bejturan i ruža”, o pisanju, o Sarajevu iz kojega je neposredno uoči rata otišao u Ameriku i ondje neplanirano ostao, da s vremenom stasa u pisca na engleskom jeziku i svestranog umjetnika.