Ljudi koji bježe od ruskih napada suočavaju se sa ogromnim teškoćama u pronalaženju novih domova i dobijanju odštete za izgubljenu ili uništenu imovinu.
Oleksij Prima je regionalni koordinator humanitarne misije Proliska, zadužen za evakuaciju i preseljenje Ukrajinaca sa prve linije, a sam je izbjeglica.
Prima je u februaru 2022. godine sa porodicom napustio svoj rodni Severodonjeck, u istočnoj oblasti Lugansk. Pet mjeseci kasnije, grad je uništen i zauzet od strane ruske vojske.
Prima se preselio u Dnipro, grad u centralnoj Ukrajini koji je postao važan centar za ukrajinsku vojsku i stotine hiljada izbjeglica koje bježe sa fronta, i počeo je pomagati drugim ljudima da se presele širom zemlje.
Volonteri poput Prime su nezamjenjivi, jer ukrajinska vlada, koja se suočava sa finansijskim problemima, teško može da upravlja milionima izbjeglica, a svakodnevno se evakuiše još stotine ljudi sa ratom zahvaćenih područja. Izgnanici nailaze na birokratske prepreke kada pokušavaju da dobiju odštetu za uništene domove ili imovinu ostavljenu na teritorijama pod ruskom kontrolom. Oni koji žele da ostanu i obnove svoje domove suočavaju se sa ogromnim problemima.
Teškoće su toliko velike da neki ljudi čak odlučuju da se vrate u područja pod ruskom okupacijom.
Više od 4,5 miliona Ukrajinaca registrovalo se kao izbjeglice unutar zemlje, ali vlada tvrdi da intenzivno radi na pronalaženju novih domova za njih.
Još veći broj napustio je zemlju i registrovao se kao izbjeglica u zapadnim državama; mnogi nemaju gdje da se vrate.
Tokom više od tri godine rata, rusko granatiranje prouzrokovalo je štetu na stambenim objektima u vrijednosti od preko 60 milijardi dolara, procijenila je ranije ove godine Kijevska škola ekonomije. Uništavanje se nastavlja, gotovo svakodnevno lokalne vlasti prijavljuju da su desetine novih zgrada oštećene ili srušene.
Kako dobiti pomoć
Vlada ima sistem za isplatu odštete za izgubljene ili oštećene domove, ali ne može da zadovolji sve zahtjeve, a proces je zakovan u birokratskoj blokadi.
Prvi korak je podnošenje zahtjeva za pomoć preko programa eRecovery, glavnog mehanizma države za odštetu vlasnicima domova. Posebna komisija dolazi da procijeni štetu i ljudima daje zaštitnu traku za pokrivanje polomljenih prozora. Volonteri pomažu u čišćenju ruševina, dok stanovnici počinju iscrpljujući proces dobijanja novca od lokalnih i centralnih vlasti.
„Rekli su nam da će vlasti obnoviti fasadu tek nakon Nove godine… a unutrašnjost moramo popravljati sami. Nema para“, kaže 73-godišnja Svitlana Fedorivna, portirka iz stambene zgrade u Kijevu pogođene ruskim dronom 17. juna.
U 2025. godini, Ukrajina je izdvojila 15 milijardi grivni (€310 miliona) za podršku interno raseljenim licima, saopštilo je Ministarstvo razvoja Ukrajine za POLITICO.
Ovo je već omogućilo više od 7.300 porodica da kupe stanove u sigurnijim regionima. Do kraja godine još 3.000 porodica očekuje finansijsku pomoć.
Ukupno, više od 135.000 porodica dobilo je državnu odštetu preko eRecovery, od novca za popravke do kupovine novih stanova.
Problem smještaja evakuisanih naročito je došao do izražaja u avgustu, kada su volonteri Proliske u istočnom gradu Pavlogradu žalili se da moraju postavljati šatore jer nema mjesta za 400 novih evakuisanih koji stižu svakog dana zbog pojačanih ruskih napada na ukrajinske gradove na prvoj liniji.
„Prošli mjesec je bio, reklo bi se, vrhunac evakuacije, kada je došao ogroman broj ljudi i nastala je gužva, ali smo odmah skrenuli pažnju vladi. Nakon što je naš premijer posjetio tranzitni centar, pitanje preseljenja, posebno osoba sa ograničenom pokretljivošću, riješeno je vrlo brzo“, rekao je Prima.
Nakon avgustovskih problema, ukrajinska vlada aktivnije se uključila u evakuaciju i preseljenje, i sada pokušava da premjesti više od 17.000 ljudi iz ratom pogođenih područja, dodaje Prima.
Vlasti su takođe najavile subvenciju od jedne milijarde grivni lokalnim zajednicama za izgradnju privremenih skloništa, kao i pojednostavljene procedure za preseljenje državnih i opštinskih institucija za smještaj izbjeglica.
„Najviše porodica sa djecom i starijih osoba smješta se u državne domove besplatno. Da, nije vaš stan, ali je ipak mnogo bolje nego živjeti pod neprekidnim bombardovanjem“, kaže Prima, dodajući da su neki od domova nedavno obnovljeni.
Ukupno, u Ukrajini postoji 1.095 privremenih smještajnih kapaciteta sa više od 77.000 kreveta za raseljene osobe, od kojih je oko 6.200 slobodnih, saopštilo je Ministarstvo razvoja.
Pored privremenih smještaja, lokalne vlasti izdvajaju stotine miliona grivni iz lokalnih budžeta za popravke i druge kompenzacije, kao i nude niskoprocentne kredite za nove stanove.
Ali razmjeri problema su ogromni. Samo u Kijevu, najbogatijem ukrajinskom gradu, oštećeno je više od 2.345 stambenih zgrada od 2022. godine, a lokalna vlast planira da obnovi samo 52, saopštilo je gradsko vijeće.
Život pod ruskom kontrolom
Ukrajinci zarobljeni u oblastima pod ruskom okupacijom suočavaju se sa još većim poteškoćama. Tek prošlog mjeseca dobili su pravo da podnesu zahtjev za odštetu u Ukrajini, zbog nemogućnosti Kijeva da istraži oštećene objekte. Novi program neće tražiti fotografije uništenih kuća.
Ako ne mogu dobiti odštetu, neki Ukrajinci su prinuđeni da se vrate u zone pod ruskom kontrolom. Oko 30% stanovnika Mariupolja, kojeg su Rusi zauzeli u krvavoj opsadi na početku rata, moralo je da se vrati, rekao je prošle godine ukrajinski gradonačelnik Mariupolja, Vadim Bojčenko.
Nedostatak stanova u oblastima pod Kijevom bio je glavni razlog povratka pod rusku okupaciju, dodao je Bojčenko.
Ljudi se vraćaju i zato što je to jedini način da prodaju svoju imovinu, objašnjava Maksim Borodin, član Gradskog vijeća Mariupolja u izbjeglištvu.
„Samo oni koji imaju ruski pasoš smiju prodati imovinu. Dakle, Ukrajinac mora da se vrati u Mariupolj, dobije ruski pasoš… Tek tada postoji šansa da proda“, dodaje Borodin. Nekoliko kuća koje je Kremlj sagradio u Mariupolju od 2022. godine prodato je Rusima.
Ljudi su realni po pitanju šansi da ukrajinska vojska oslobodi mjesta poput Mariupolja.
„Ako Rusija iznenada ne padne, nema šanse da će naš grad uskoro biti oslobođen. Rusi sada dodjeljuju kuće lojalistima u Mariupolju. Stalno upisuju takozvane ‘neposjedovane kuće’ onih koji su pobjegli“, kaže Borodin.
Vlada čak gradi novi stambeni blok za izbjeglice iz Mariupolja u Biloj Cerkvi, gradu u Kijevskoj oblasti.
Takve surove kalkulacije prinuđuju milione ljudi, uključujući i Prime.
„Kao da ste drvo koje je iznenada isčupano… U trenutku ste izgubili sve za šta ste živjeli i radili. A okupatori su vam sve oduzeli, uzeli kuću i dali je nekome koga ne poznajete“, kaže Prima.
Kao i mnoge druge interno raseljene osobe, sada živi u iznajmljenom stanu u Dnipru i još nije podnio zahtjev za odštetu ili niskoprocentni kredit za stan.
„Još ne znam gdje ću završiti… rat je već u Dnipro regiji, sve bliže i bliže. Zato ne mogu da kupim stan. Nije vrijeme, jer granatiranje uništava stanove svakog dana u Dnipru, i postoji šansa da ću opet morati da bježim u budućnosti“, kaže Prima.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR