Poslijeratne ustavne odredbe koje su imale za cilj da drže njemačku vojsku van domaćih poslova čine zemlju ranjivijom na napade Kremlja.
Njemačka vojska ne može jednostavno obarati dronove u domaćem vazdušnom prostoru, a veliki dio razloga leži u zaštitama uvedenim da se izbjegne ponavljanje nacističke prošlosti zemlje.
Njemački ustav, donesen u sjenci Drugog svjetskog rata, izričito sprječava vojsku, odnosno Bundesver, da preuzme ključnu ulogu u unutrašnjoj bezbjednosti zemlje. To je zato što su oni koji su ga sastavljali bili svjesni kako je njemačka vojna moć istorijski zloupotrebljavana od strane nacista i njihovih pomagača u domaćoj politici protiv ljevičarskih političkih snaga.
Ali danas, usred onoga što izgleda kao eskalirajuća kampanja Kremlja da testira Evropu nizom dronskih incidenata, te ustavne zaštite imaju nepredviđeni sporedni efekat: ograničavaju sposobnost Njemačke da se odbrani od provokacija Moskve.
“Moramo izmijeniti zakone tako da jedini koji to mogu da riješe, a to je Bundesver, dobiju i ovlašćenje da to učine”, rekao je Tomas Rovekamp, predsjednik odbrambenog odbora u njemačkom Bundestagu i član konzervativnog bloka kancelara Fridriha Merca, za POLITICO.
Iako Bundesver teoretski može podići oružje u zemlji u slučaju velike invazije, dronski upadi do sada ne kvalifikuju se kao dovoljno ozbiljni napadi, prema pravnim stručnjacima. Bundesver, po važećem zakonu, može obarati dronove samo iznad vojnih baza.
Nema dokaza da su dronovi koji su nedavno ušli u njemački vazdušni prostor nosili oružje. Ipak, čini se da Kremlj koristi dronove za špijunažu, prema njemačkim vlastima. Prošle godine bilo je izvještaja o neobjašnjivim viđenjima dronova iznad objekata proizvođača oružja Rheinmetall i hemijske grupe BASF.
Njemačka policija ima zakonsko pravo da obara takve dronove ako se to smatra neophodnim, ali nema tehničku sposobnost. “Savezna policija, a takođe gotovo sve državne policijske snage, trenutno nemaju nikakve mogućnosti za odbranu od dronova,” rekao je predsjednik odbrambenog odbora Rovekamp.
Vojni sektor ima više tih sposobnosti, ali je uglavnom nemoćan da djeluje, dijelom zbog istorije zemlje.
U Carskoj Njemačkoj i pred Drugi svjetski rat u Vajmarskoj Republici, njemačka vojska “je često i nemilosrdno korišćena, obično protiv Socijaldemokrata i ljevičarskih vlada”, rekla je profesorica javnog prava Katrin Groh sa Univerziteta Bundesver u Minhenu. “Ponovljene mjere tog tipa morale su se izbjeći u ustavu iz 1949. godine, zbog čega danas imamo ta stroga pravila za Bundesver”.
Prilagođavanje “novoj realnosti”
To stavlja njemačke lidere u težak položaj dok pokušavaju da odgovore na provokacije Kremlja.
U ovom trenutku Bundesver može pružiti samo ono što ustav naziva “administrativna pomoć” u odbrani od dronova. Njegove snage, na primjer, mogu pomoći u identifikaciji dronova ili prosljeđivanju informacija ako se to zatraži, kao što se nedavno dogodilo kada su dronovi viđeni iznad aerodroma u Minhenu.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint planira da formira jedinicu za odbranu od dronova unutar savezne policije i uspostavi nacionalni centar za odbranu od dronova koji omogućava policiji, obavještajnim organima i vojsci da udruže resurse. Ministar takođe namjerava da provede zakon koji bi omogućio vojsci da obara dronove u njemačkom vazdušnom prostoru ako se procijeni da su životi ugroženi.
Ustavnost takvog zakona, međutim, ostaje neizvjesna.
Ako Dobrint očekuje više od “administrativne pomoći” vojske, pitanje “će završiti pred ustavnim sudom”, rekla je Mari-Agnes Strak-Cimerman, njemačka političarka koja predvodi Odbor za bezbjednost i odbranu u Evropskom parlamentu.
Tu stvari postaju posebno problematične za relativno slab koalicioni blok Merca od konzervativaca desnog centra i Socijaldemokrata lijevog centra. Zbog rasta političkih margina, uključujući krajnje desnu partiju Alternativa za Njemačku, Merc ima jednu od najslabijih većina u poslijeratnoj istoriji Njemačke, i daleko je od potrebne dvotrećinske većine za izmjenu ustava.
To rizikuje da Njemačka ostane relativno nezaštićena protiv dronskih upada Kremlja u doglednoj budućnosti, ili bar dok policija ne razvije sposobnost da ih napada.
Ali jedino trajno rješenje, kažu neki, je promjena njemačkog ustava kako bi vojska mogla preuzeti aktivniju ulogu u zemlji.
“Svijet se promijenio i više ne postoji razlika između unutrašnje i spoljne bezbjednosti nigdje”, rekao je Rovekamp. “Gledajući u budućnost, moramo prilagoditi naše ustavne odredbe stvarnosti”.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR