NATO traži načine da ojača ranjivu vazdušnu odbranu

Sve češći upadi dronova pokreću raspravu o nacionalnim pravilima koja, po mišljenju nekih, ograničavaju najvišeg vojnog oficira NATO-a.

NATO traži načine da zatvori rupe u svojoj ranjivoj vazdušnoj odbrani kao odgovor na sve češće upade jata dronova i ruske avione koji drsko ulaze u njegov vazdušni prostor.

Ministri odbrane 32 zemlje članice saveza sastaju se danas u Briselu, a jedno od ključnih pitanja biće da li nacionalna pravila otežavaju najvišem vojnom oficiru NATO-a da efikasno odgovori na prijetnje iz vazduha.

Posljednjih nedjelja, sumnjive bespilotne letjelice povrijedile su vazdušni prostor Belgije, Njemačke, Danske i Norveške; ruski dronovi su praćeni iznad Rumunije i oboreni iznad Poljske; a savez je bio prinuđen da pošalje lovce nakon što su tri ruska MiG-31 aviona kružila u estonskom vazdušnom prostoru 12 minuta.

Kao odgovor, NATO je pokrenuo novi program „Istočni stražar“, koji premješta borbene avione i sisteme vazdušne odbrane u zemlje na prvoj liniji.

Ali ova prijetnja otvorila je i širu debatu o tome ima li Vrhovni saveznički komandant u Evropi, američki general Aleksus Grinkvič, dovoljno jasno definisana ovlašćenja o tome šta može, a šta ne može da uradi, s obzirom na ograničenja poznata kao „nacionalne rezerve“ koje saveznici mogu postaviti za svoje snage u NATO misijama.

„Nije tajna da što više ‘nacionalnih rezervi’ postoji, posebno za naše borbene avione, to je teže SACEUR-u da odmah reaguje“, rekao je američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker uoči samita. „To su razgovori koje ćemo nastaviti unutar saveza i pobrinuti se da tamo gdje te rezerve mogu biti smanjene, one i budu smanjene“.

Vitaker je takođe rekao da Vašington očekuje da saveznici NATO-a na sastanku danas objave „velika“ obećanja o kupovini oružja za Ukrajinu iz SAD.

Na straži

Javno, NATO insistira da već ima sva potrebna ovlašćenja da reaguje na prijetnje iz vazduha.

„Mogu da vas uvjerim… kada bi ti [ruski] avioni predstavljali prijetnju, mogli bismo da preduzmemo krajnje mjere“, rekao je čelnik saveza Mark Rute u ponedjeljak. „Sve dok ne predstavljaju prijetnju, mi ćemo ih mirno usmjeravati van našeg vazdušnog prostora“.

Ipak, iako je Grinkvič „zadovoljan“ opštim nalozima koje članice saveza određuju za svaku misiju, takozvanim pravilima angažovanja, različite NATO misije u vazduhu „još uvijek su šarenilo“, rekao je jedan visoki diplomata saveza, kojem je, kao i drugima citiranima u ovom tekstu, odobrena anonimnost da bi mogao slobodno govoriti o zatvorenim diskusijama.

Kako NATO nastoji da ojača svoj integrisani sistem vazdušne odbrane, „SACEUR-u je potrebna fleksibilnost, prostor za manevrisanje,“ rekao je diplomata, „i mora se što više riješiti nacionalnih rezervi“.

Na današnjem sastanku, ministri će procijeniti program „Istočni stražar“. Od incidenta u Estoniji nije bilo potvrđenih ruskih upada.

U januaru je savez pokrenuo sličnu šemu pod nazivom „Baltički stražar“, da bi patrolirao moreuzom nakon incidenata s presijecanjem podmorskih kablova, poslije čega se broj novih slučajeva smanjio.

„Ako pogledamo uspjeh ‘Baltičkog stražara’, uvjereni smo da će novi ‘Istočni stražar’, uz doprinos mnogih saveznika, dati vjerodostojan doprinos odvraćanju Rusije od budućih upada u vazdušni prostor“, rekao je drugi visoki diplomata NATO-a.

Vašington će takođe vjerovatno pomoći u prikupljanju obavještajnih podataka i koordinaciji programa, rekao je jedan američki vojni zvaničnik za Politico.

Fleksibilan odgovor

Ipak, jačanje savezničke vazdušne odbrane možda će zahtijevati i šire ovlašćenje za Grinkviča.

Istorijski gledano, nacionalne rezerve ograničavale su NATO u raspoređivanju trupa na određenim lokacijama i u korišćenju sredstava za specifične zadatke, rekla je Oana Lungesku, saradnica u Kraljevskom institutu za oružane snage i bivša portparolka NATO-a, što je, po njenim riječima, „učinilo koordinaciju mnogo težom“.

Kada je riječ o vazdušnoj odbrani, radi se o „jasnijem definisanju“ tih ograničenja kako bi „SACEUR mogao raspoređivati snage i kapacitete“, rekla je ona.

Grinkvič razmatra pravila o fleksibilnosti misija i nacionalnim rezervama u okviru programa „Istočni stražar“ koja bi postepeno unaprijedila NATO-ovu sposobnost odgovora, navode dvojica diplomata i jedan zvaničnik saveza. Očekuje se da će svoje prijedloge saveznicima predstaviti naredne godine, dodali su diplomata i zvaničnik.

Jačanje vazdušne odbrane duž istočnog krila saveza i u baltičkom regionu takođe će zahtijevati nova ulaganja i „uključuje izgradnju višeslojne mreže senzora integrisane u zajednički sistem kontrole zasnovan na vještačkoj inteligenciji“, rekao je drugi zvaničnik NATO-a, dodajući da savez koristi centralnu Evropu „kao probno područje“ za takve tehnologije.

Očekuje se i da ministri odbrane razgovaraju o zajedničkim inicijativama između EU i NATO-a. EU predvodi nekoliko odbrambenih programa, uključujući svoj plan „SAFE“ kredita za oružje vrijedan 150 milijardi eura, i očekuje se da će u četvrtak predstaviti sveobuhvatnu strategiju odbrane do 2030. godine.

Prošlog mjeseca, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala je izgradnju „zida od dronova“ kako bi se zaštitile države na prvoj liniji od Rusije.

Iako je plan naišao na mješovite reakcije u EU, saveznici NATO-a uglavnom podržavaju ideju da Brisel pomogne u finansiranju odbrane od dronova, rekli su dva diplomate saveza. Ali to može da funkcioniše samo ako saveznici i Grinkvič zadrže punu kontrolu nad opremom i njenom upotrebom, dodali su oni.