Kako se COP30 danas otvara za više od 190 zemalja učesnica, još nije jasno šta će tačno biti tema tokom dvonedjeljnog UN samita u brazilskom gradu Belemu u Amazoniji.
Takođe nije jasno kako će se rješavati osjetljiva pitanja, poput obećanja iz 2023. da se odustane od zagađujućih izvora energije i zahtjeva za finansiranjem da se to ostvari. Najveće pitanje je da li će zemlje težiti da postignu konačni sporazum – što je teško u godini punoj podijeljene globalne politike i američkih pokušaja da blokiraju prelazak sa fosilnih goriva.
Neke zemlje, uključujući Brazil, sugerisale su da se fokusiraju na manje inicijative koje ne zahtijevaju konsenzus, nakon godina COP samita koji su slavili visoke ciljeve, ali su mnogi ostali neispunjeni.
„Moja preferencija je da ne bude potrebna odluka COP-a“, rekao je predsjednik COP30 Andre Korea do Lago u intervjuu za Reuters i druge medije. „Ako zemlje budu imale snažnu želju za odlukom COP-a, sigurno ćemo o tome razmisliti i riješiti to.“
Do Lago je istakao rast važnosti Kine u pregovorima, dok Sjedinjene Američke Države obećavaju izlazak iz Pariskog sporazuma u januaru, a Evropska unija se bori da održi ambicije usljed zabrinutosti po pitanju energetske sigurnosti.
„Zemlje u razvoju pojavljuju se na ovom COP-u s drugačijom ulogom. Kina dolazi s rješenjima za sve“, rekao je Do Lago, ističući da je jeftina zelena tehnologija iz Kine sada predvodnik energetske tranzicije širom svijeta.
„Počinju se žaliti da Kina pomjera BDP po cijelom svijetu“, rekao je. „Ali to je sjajno za klimu“.
Zemlje će pratiti i lideri autohtonih naroda, koji su u sinoć stigli brodom nakon putovanja od oko 3.000 kilometara iz Anda do brazilske obale. Oni traže veće učešće u upravljanju svojim teritorijama dok klimatske promjene eskaliraju, a industrije poput rudarstva, sječe šuma i bušenja nafte sve dublje ulaze u šume.
„Želimo da budemo sigurni da više neće samo obećavati, nego da će početi štititi, jer mi kao autohtoni narodi trpimo posljedice klimatskih promjena“, rekao je Pablo Inuma Flores, lider autohtonih naroda iz Perua, koji je takođe kritikovao izlijevanje nafte i ilegalno rudarstvo za koja tvrdi da se dešavaju duž rijeke.
Sati prije početka samita, naučnici sa desetina univerziteta i naučnih institucija od Japana do Južne Afrike i Britanije podigli su alarm zbog topljenja svjetskih glečera, ledenih ploča i drugih zaleđenih područja.
„Kriosfera se destabilizuje alarmantnim tempom“, navele su grupe u pismu COP30 objavljenom danas. „Geopolitičke tenzije ili kratkoročni nacionalni interesi ne smiju zasjeniti COP30. Klimatske promjene su ključni izazov bezbjednosti i stabilnosti našeg vremena“.
Komentari (0)
POŠALJI KOMENTAR